Zdravlje
U Korizmi odbacite cigarete
Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima ujedno je i prvi dan Korizme, a ove godine to je 5. ožujka, zato što je to vrijeme kada većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživaju tijekom godine.
Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima ujedno je i prvi dan Korizme, a ove godine to je 5. ožujka, zato što je to vrijeme kada većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživaju tijekom godine, piše Zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.
Pušenje je još uvijek društveno prihvatljiva i često povezana i s drugim rizičnim i/ili nepoželjnim ponašanjima kao što su konzumacija alkohola, uzimanje droga, delinkventno i antisocijalno ponašanje. Svrha obilježavanja ovog dana je usvajanje pozitivnog stajališta građana da je moguće prestati pušiti, ne zapaliti cigaretu 24 sata i tako se uvjeriti kako je to dostižan cilj. Značajno je i stvaranje podupirućeg socijalnog okruženja za sve pušače koji žele prestati pušiti. Međutim, duhanski dim štetno utječe i na nepušače koji borave u zadimljenim prostorijama i izloženi su tzv. pasivnom pušenju. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ističe da je pušenje i dalje glavni preventabilni uzrok smrti u svijetu.
Pušenje, kao i posljedice pušenja za ljudsko zdravlje i okoliš, predstavlja jedan od najvećih javnozdravstvenih problema u svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) tu je ovisnost prepoznala kao bolest uključivši je u Međunarodnu klasifikaciju bolesti (X. reviz.) pod šifrom F17.2 kao ovisnost o pušenju, a pod Z 72.0 pušenje kao navika. Pušači su definirani kao ovisnici kada trebaju cigaretu bez obzira na situaciju, ovisni su isključivo o nikotinu i ne mogu prestati pušiti niti nakon spoznaje o štetnosti ove navike. Procjenjuje se da će u 21. stoljeću od posljedica pušenja umrijeti jedna milijarda ljudi.
Najčešće bolesti koje se izravno povezane s pušenjem
– kronična opstrukcijska plućna bolest (KOPB);
– rak pluća (dušnika, dišne cijevi i pluća);
– rak usne šupljine, grla, jednjaka;
– ishemična bolest srca;
– aneurizma (proširenje) aorte;
– rak mokraćnog mjehura;
– rak gušterače;
– cerebrovaskularni incidenti (moždani udar)
Prestati pušiti može svatko i nikad nije kasno prestati!
Stručnjaci ističu kako se do 12 tjedana nakon prestanka pušenja poboljšava cirkulacija krvi, te olakšano hoda i diše, a nakon tri mjeseca smiruje kašalj i otežano disanje, dok se funkcija pluća poboljšava. Godinu dana nakon prestanka pušenja trostruko se smanjuje rizik od srčanog udara, a nakon pet godina jednak je kao u nepušača. Deset godina nakon prestanka rizik za pojavu raka pluća je dvostruko manji nego u pušača.
