Kako se prestati brinuti?
foto: BigStock

Prestanite se stalno brinuti!

Autor: • 31. 01. 2015. • Zdravlje1891 • Verzija za ispis Verzija za ispis

Čini se da smo zakoračili u doba brige. Sve nas proganja: od sitnica poput ‘Izgledam li u ovome debelo?’, pa do velikih stvari poput ‘Hoću li preživjeti povratak karcinoma?’ Tu su onda brige osobne prirode, poput ‘Vara li me muž?’, ali i one globalne, poput ‘Gdje će se dogoditi novi teroristički napad?’ Imamo i realistične brige, poput ‘Kakva će biti cijena goriva?’, i potpuno nerealistične, npr. ‘Mislim da su naši susjedi špijuni!’. Mnogi od nas često se osjećaju tjeskobno. Štoviše, prema Udruženju za borbu protiv tjeskobe i depresije, anksiozni poremećaj je jedna od najčešćih mentalnih bolesti u SAD-u od koje pati čak 40 milijuna odraslih osoba ili 18 posto ukupne populacije. I to su samo ljudi kojima je poremećaj dijagnosticiran. Pridodajte tome i sve ostale ‘povremene brinuoce’ i ustanovit ćete da doista vlada posvemašnja zabrinutost, donosi portal Grandparents.com.

Kupi taj i taj auto, izbijeli zube, izgubi na težini, ponavljaj ove riječi, gledaj ovu emisiju…

Zahvaljujući tehnologiji, do nas 24 sata dnevno stižu vijesti o svim hororima koji pogađaju svijet i stalno smo u stanju ‘crvene uzbune’, kaže doktor Friedemann Schaub, autor knjige ‘The Fear and Anxiety Solution‘, ‘Stalno osjećamo da stvari izmiču kontroli, čak i kad one nemaju nikakvog direktog utjecaja na naš život’, kaže Schaub.Često nemamo ni dovoljno informacija, a ni znanja da u toj šumi vijesti iznađemo neki smisao. Također, ponekad ne možemo ni jasno razaznati koja je informacija pogrešno interpretirana ili iskrivljena, niti koja je samo marketing i reklama. Sve što znamo je da se osjećamo kao da će nam se nebo sručiti na glavu.

Još jedan veliki problem je da živimo u društvu u kojem se stalno natječemo, a zbog čega smo pod stalnim pritiskom. ‘Očekivanja su se promijenila. Morate zadovoljiti određeni standard, a ako se ne uklapate, znači da ste neuspješni. Individualna osobnost nije toliko prihvaćena kao, recimo, prije 50 godina – sada čak i djecu u vrtićima pripremamo na njihove buduće fakultetske obaveze – a također, nemamo ni dovoljno vremena za odmor i smireno sagledavanje problema’, kaže doktor Schaub. I napokon, živimo u kulturi koja nas uči da postoji brzo rješenje za svaki problem: kupi taj i taj auto, izbijeli zube, izgubi na težini, ponavljaj ove riječi, gledaj ovu emisiju, čitaj onu knjigu, uzmi onu tabletu – i svi ćemo biti sretni. Ili nećemo – takav osjećaj sreće kratko traje i onda se osjećamo još gore nego na početku.


Briga se ne povećava nužno s godinama. Zapravo, oko polovine svih kroničnih briga, započele su svoj put još dok smo bili vrlo mladi, u djetinjstvu ili adolescenciji. Međutim, glavnina stresa u životu, poput bolesti, razvoda ili gubitka posla, mogu povećati zabrinutost čak i kod onih ljudi koji prije nisu bili tjeskobni. ‘Najveći razlozi za tjeskobu postala su pitanja veze, zdravlja, gubitka voljenih, gubitak smisla života i strah od samoće, kao i to hoćemo li biti uteg ostalim članovima obitelji’, kaže doktorica Laura Oliff iz  American Institute for Cognitive Therapy. A što sami možete učiniti da smanjite brigu? Pokušajte nešto od ovih ideja kako biste odagnali tjeskobu i bili prisutniji u svojim životima.

1. Procijenite pravu razinu prijetnje

Mark Twain je jednom duhovito primijetio: ‘U životu sam imao mnogo briga, od kojih se mnoge nikad nisu obistinile.’ Ključni koncept kognitivne terapije je naučiti kako se nositi sa svojim najkatastrofičnijim mislima. Ispitajte dokaze za i protiv vaše brige. Je li realistična ili iracionalna? Što biste savjetovali prijatelju da je u istoj situaciji? Što je prava realnost? ‘Prisjetite se koliko su puta vaša predviđanja bila pogrešna. Zamislite koji je doista najvjerojatniji ishod’, kaže doktorica Oliff.

2. Zapitajte se možete li nešto konkretno poduzeti

Je li moj problem rješiv ili nije? Možete li po tom pitanju nešto učiniti? Ako možete, poduzmite korake. Ako ne možete, odvojite desetak minuta i zapišite što vas sve mori. Postanite najzabrinutiji što možete, ali samo u ovom periodu predviđenom za brigu. Ponavljajući periode brige svaki dan, s vremenom ćete oguglati na brige ili će vam dosaditi.

3. Vježbajte, vježbajte, vježbajte!

Sagorite višak brige kroz tjelesnu aktivnost poput plesa, trčanja, brzog hodanja, ili zumbe. Ove aktivnosti će vas izmoriti i smiriti. A razina endorfina koja će vam se vježbom povisiti, odagnat će negativne misli. Funkcioniraju i umirujuće aktivnosti poput joge.

4. Meditirajte

Nedavna analiza 47 studija Sveučilišta John Hopkins ustanovila je da meditacija može do neke mjere ukloniti tjeskobu. Na internetu možete pronaći mnogo dobrih videa za meditaciju. ‘Relaksiranje uma i tijela i prakticiranje vježbi disanja, pomoći će vam da ostanete prisutni u trenutku i da napustote negativne misli i napetosti’, kaže doktorica Oliff.

5. Idite u krevet na vrijeme

Istraživanja provedena na Sveučilištu Binghamton i Sveučilištu Pennsylvania otkrila su da su ljudi koji manje spavaju češće preplavljeni negativnim mislima, nego oni koji uredno i dovoljno spavaju. Neka druga istraživanja pokazala su povezanost između nedovoljno sna i naglih promjena raspoloženja. Proanalizirajte svoje navike spavanja i, ako je potrebno, napravite neke promjene. Prije spavanja maknite od kreveta sve elektroničke naprave i kreirajte rutinu za smirivanje uma i tijela.

6. Porazgovarajte s nekim

Tjeskoba se može izliječiti, no samo jedna trećina onih koji od nje pate potraže stručnu pomoć. Obratite se prvo liječniku opće prakse koji će vas uputiti dalje.

Ključne riječi Sve o temi: , ,


Imate komentar?

Povezane teme

Comments are closed.