Kiselost organizma izaziva rak, karcinom, tumore, alkalna prehrana, kiselo lužnata prehrana
foto: BigStock

Ne nasjedajte, prehrana ne utječe na ‘kiselost organizma’

Autor: • 04. 04. 2015. • Zdravlje7869 • Verzija za ispis Verzija za ispis

Kiselost organizam ili acido-bazno stanje nastaje uslijed koncentracije vodikovih iona u tjelesnim tekućinama, a normalno kolebanje je unutar vrlo uskih granica promjena koncentracije vodikovih iona (pH 7,36-7,44). Može li prehrana pomaknuti ovu koncentraciju u smjeru kiselosti, zna znanstveno-liječnički tim portala Dokazi u medicini.

Brojni prodavači magle pozivaju se na navodne znanstvene dokaze prema kojima kiselost organizma izaziva rak te navodnu Nobelovu nagradu dodijeljenu upravo za to otkriće, što je gruba manipulacija bolesnim ljudima. Štoviše, takvi šarlatani bez sustezanja tvrde da za to otkriće zna vrlo mali broj ljudi u svijetu, jer je ta istina nažalost sakrivena od javnosti. Naravno, u pozadini leži urota protiv čovječanstva i velika zarada “farmakomafije” i “zle medicine”, tvrde pobornici ove iščašene ideje. (op. ur.)

Patološka stanja koja uzrokuju višak vodikovih iona se naziva acidoza, a manjkom alkaloza u odnosu na normalne koncentracije. Na koncentracije vodikovih iona u organizmu utječe unos kiselina i lužina u organizam, unutarnje stvaranje viška kiselina ili lužina kao posljedica metaboličkih procesa te izlučivanje lužina (putem stolice) i kiselina (putem mokraće) iz organizma. Otklon acido-bazne ravnoteže znatno izvan normalnih vrijednosti može uzrokovati promjene u organizmu koje ugrožavaju život, primjerice kad je pH 7,0 ili 7,8. Poremećaj acido-bazne ravnoteže može se razviti uslijed poremećaja rada homeostatskih mehanizama organizma zaduženih za održavanje normalne acido-bazne ravnoteže. Pluća i bubrezi su organi zaduženi za održavanje acido-bazne ravnoteže te slabljenje bubrežne funkcije (primjerice kod bubrežnog zatajenja) ili smanjene mogućnosti izmjene plinova u plućima uzrokovati će patološki poremećaj acidoze ili alkaloze.


Priča za 19. stoljeće

Sastav hrane utječe na kiselost (pH) izlučene mokraće. Postoje uvjerenja koja potječu iz 19. stoljeća i kasnija istraživanja u ljudi sa zatajenjem bubrežne funkcije da sastav ishrane utječe na acido-bazni status organizma. Uglavnom se smatralo da se radi o diskretnim promjenama unutar fiziološkog normalnog raspona. Meso, jaja i mliječni proizvodi koji se metaboliziraju pomiču blago ovu ravnotežu u kiselom smjeru, a voće i povrće u lužnatom. Prevaga mesa, osobito crvenog mesa, mliječnih proizvoda i soli se naziva zapadnjačkim oblikom ishrane čiji su razgradni produkti organski anioni zaslužni za blago zakiseljavanje organizma. Ishodi tadašnjih proučavanja su ukazivali na nepovoljan učinak ove blage kiselosti organizma na koštani sustav. Smatralo se da koštano tkivo ima sposobnost puferiranja ili neutraliziranja ove blage kiselost s posljedicom topljenja kosti i nastanka osteoporoze. Upravo sa svrhom sprječavanja topljenja kosti i posljedične osteoporoze postojala su razmatranja i nedokazane preporuke za zaluživanje organizma ishranom ili nekim pripravcima.

Suvremena saznanja i ispitivanja fiziologije i funkcioniranja organizma su dokazala da prehrana ne utječe na acido-bazni status (pH) organizma. Također je nedavni sustavni pregled velikog broja istraživanja u ljudi pokazao da sastav prehrane i posljedična promjena izlučivanja kiselina mokraćom nema nikakve posljedice na metabolizam kalcija (glavnog mineralnog sastojka koštanog tkiva), metabolizam kosti ili prijelome uslijed nastale osteoporoze. Zaključeno je da nema znanstvenih dokaza da prehrana koja obiluje mesom i mliječnim proizvodima ili ona koja pak sadrži više voća i povrća ima utjecaja na acido-bazni status (kiselost) organizma i nema posljedice po zdravlje koštanog sustava, te zaluživanje organizma nema zaštitni učinak od osteoporoze. U istraživanju o nastanku povišenog krvnog tlaka koje je uključilo više od 2000 ispitanika nisu nađeni dokazi da ovakav pomak acido-bazne ravnoteže u smjeru kiselosti povezano s povišenim krvnim tlakom.

Zaključak

Za sada nema čvrstih dokaza da blaga zakiseljenost organizma unutar normalnih fizioloških granica može značajno narušiti zdravlje u zdravih osoba. Također nema dokaza da je potrebno zaluživanje organizma pripravcima radi sprječavanje bolesti.

Ključne riječi Sve o temi: , , ,


Imate komentar?

Povezane teme

Comments are closed.