Prati nas

Aktivno starenje

10 savjeta za doživjeti stotu

Svi bismo željeli dugo živjeti, no pripreme za taj cilj počinje i puno, puno ranije prije stotog rođendana. Usvojite li ovih deset stvari, mogli bi vam se dogoditi da pušete u stotinu svjećica.

Objavljeno

|

Kako doživjeti stotu?
foto: BigStock

Čini se da sve češće čitamo priče o stogodišnjacima koji plivaju preko kanala La Manche s povezom na očima i s jednom svezanom rukom ili skaču iz aviona s padobranom i pritom pletu šalove. Ok, možda pretjerujemo, ali bez sumnje na svijetu postoji sve više ljudi koji su doživjeli stotu godinu života, pa i značajno više od toga, piše na portalu Huffington Post njihova kolumnistica Ann Brenoff. Bez sumnje, napredak medicine je glavni razlog za produljenje životnog vijeka ljudi, iako životni vijek u velikoj mjeri to ovisi o genetici pojedinca. Ipak, postoje načini da povećate svoje izglede da doživite stoti rođendan:

 

1. Trčite kao da vam život ovisi o tome

Zašto? Zato što možda i ovisi. Istraživači na Stanfordu su 21 godinu proučavali ljude koji se bave trčanjem nasuprot fizički neaktivnih ljudi. Ustanovili su da ljudi koji se bave trčanjem ne dobijaju samo manje srčanih bolesti, također su imali manje karcinoma, infekcija i neuroloških bolesti, i naravno živjeli su dulje. Autorica studije Eliza Chakravarty je izjavila da su ustanovili da aerobne vježbe održavaju imunološki sustav mladim. Koliko vježbe je potrebno da se primijeti razlika? Mišljenja su podijeljena, ali ako i ne volite trčanje, dvadeset minuta dnevno bilo koje aktivnosti od koje ćete se zadihati može poboljšati vaše zdravlje, kaže Eliza.

Čak i umjereno džogiranje može produljiti život pet do šest godina, prema „Studiji srca“ koju je proveo grad Copenhagen. Ipak, dobrobiti trčanja imaju svoju granicu kada je u pitanju produljenje života. Istraživači sa Sveučilišta u Južnoj Karolini su ustanovili da se kod ljudi koji trče više od 30 kilometara tjedno brzinom većom od 10 kilometara na sat, ili više od pet puta tjedno, gubi efekt povećanja dugovječnosti. Zaključak: vježbajte i mogli biste živjeti dulje.

 

Koje je zdravo voće i povrće?

foto: BigsStock

2. Jedite zdrave boje

Prehrana bogata zelenim i ljubičastim povrćem nije samo dobra za vaše srce, nego je i način da se zaštitite od Alzheimerove bolesti. Ustanovljeno je da se konzumacijom kupusnjača poput brokule, cvjetače ili kupusa smanjuje rizik smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Činjenica što su bogati Vitaminom C samo pridonosi njihovoj blagotvornosti.

Jedite crveno meso samo u malim količinama. Prema medicinskoj studiji koju je objavila stručna publikacija JAMA (The Journal of the American Medical Association) i koja je obuhvatila 73.308 adventista sedmog dana koji ne jedu meso iz vjerskih razloga, vegetarijanci imaju 12% manji rizik od prerane smrti nego mesojedi.

Stariji ljudi koji se hrane po principu mediteranske prehrane, koja je bogata ribom i povrćem a siromašna životinjskim proizvodima poput mlijeka i mesa, imaju 20% veću šansu za dulji život u usporedi sa svojim ostalim vršnjacima, kaže Švedska studija objavljena u časopisu Age. Oni koji se hrane na mediteranski način žive dvije do tri godine dulje, rekao je Gianluca Tognon, znanstvenik na Akademiji Sahlgrenska pri Sveučilištu u Göteborgu.

 

3. Ponašajte se kao vjeverica

Trčkarajte slobodno kroz život i grickajte oraščiće. Drugim riječima, zabavljajte se! Kad malo promislite o tome, nije li život vjeverica jedan veliki tulum, jurenje po parku i međusobno naganjanje, izbjegavanje auta u vožnji, ruganje psu koji je na uzici i ne može ih dohvatiti? Oni su sretne male životinjice.

Sretniji ljudi žive pet godina dulje. Studija objavljena u Zborniku Nacionalne Akademije Znanosti u Washingtonu ustanovila je da dio starijih ljudi koji su ocjenjeni kao „najsretniji“ ima stopu smrtnosti od 3,6%, što je bilo duplo manje od stope smrtnosti najnesretnije grupe, koja je iznosila 7,3%.

Kad već pričamo o vjevericama, ne ignorirajmo vrijednost orašastih plodova. Jedenje orašastih plodova bi vam moglo pomoći da živite dulje, kaže studija BioMed Centrala koja je obuhvatila 7.000 ljudi u dobi od 55 do 90 godina. Studija je ustanovila da su oni koji su konzumirali orašaste plodove imali 39% manji rizik od preuranjene smrti od raka ili kardiovaskularnih bolesti, a oni koji su od orašastih plodova najviše konzumirali orahe imali su 45% smanjeni rizik u odnosu na one koji nisu konzumirali orašaste plodove.

 

Deblji muškarci duže vode ljubav

foto:BigStock

4. Neka vaš trbuh ostane ravan

Dodatni centimetri u struku neće pozitivno utjecati na vašu dugovječnost. Žene koja su prošle menopauzu i izgubile svoju liniju struka imaju povišen rizik oboljenja od srčanih bolesti i dijabetesa, kaže istraživanje Medicinskog Centra Sveučilišta u Marylandu. Nakon menopauze je teže održati ravnu liniju trbuha zbog hormonalnih promjena koje uvjetuju da se dodatna mast akumulira u struku. Znanstvenici koji rade u Međunarodnom Društvu za Menopauzu analizirali su objavljene studije o utjecaju menopauze na tjelesnu težinu. Zaključili su da je gubitak estrogena uzrokuje promjene u distribuciji masti po tijelu i pomiče mast od kukova prema abdomenu.

 

5. Budite oprezni ako više ne osjećate mirise

Studija Nacionalnog Zdravstvenog Instituta koja je uključivala 3.000 starijih osoba pokazala je da oni koji više ne mogu razaznati mirise imaju četiri puta veću vjerojatnost da umru unutar pet godina u usporedbi s onima koji imaju normalno osjetilo mirisa. Ovo su prva saznanja koja povezuju osjetilo rizila kod starijih s rizikom smrtnosti.

Još mislite da vaše osjetilo mirisa nije bitno? U stvari ono je zaslužno za vaše osjetilo okusa. Probajte začepiti nos dok jedete čokoladu. Biti ćete sposobni razlikovati slatko i kiselo, ali nećete moći osjetiti čokoladni okus. Razlog tome je što su specifične karakteristike čokolade u velikoj mjeri određene našim osjetilom mirisa za vrijeme žvakanja, kaže Nacionalni zdravstveni institut.

 

Mlađe žene i stariji seksi muškarci. Kako naći mlađu ljubavnicu?

foto: BigStock

6. Puno se smijte

U studiji iz 2012 objavljenoj u časopisu Ageing, istraživači s Medicinskog Fakulteta Albert Einstein i Sveučilišta Yeshiva pronašli su zajedniču karakteristiku koju je dijelilo 243 stogodišnjaka, a to je da su se svi u životu puno smijali. Svi su smatrali da je smijeh jako važan dio njihovih života, rekao je glavni istraživač.

 

7. Naučite piti čaj na zdrav način

Zeleni i crni čaj sadrže visoku koncentraciju katehina, tvari koja opušta krvne žile i štiti srce. U japanskoj studiji koja je uključivala više od 40.500 muškaraca i žena, oni koji su konzumirali zeleni čaj imali su niži rizik smrtnosti od srčanih bolesti. Druge studije su pokazale da crni čaj ima sličan učinak. Također, neke studije su pokazale da dodavanje mlijeka umanjuje zaštitni učinak čaja na kardiovaskularni sustav. Stoga, držite se limuna i meda.

 

8. Darujte, nemojte samo uzimati

Velikodušni ljudi daju sebe drugima na razne načine. Rade usluge, udjeljuju komplimente, ne libe se pomoći drugima. I ono što dobiju zauzvrat, između ostalog, je duži život. Istraživači sa Sveučilišta u Buffalu pronaškli su vezu između davanja i nižeg rizika od preuranjene smrti. „Naši zaključci su da pomaganje drugima smanjuje smrtnost zato što umanjuje utjecaj stresa“, rekao je Michael J. Poulin, asistent profesor psihologije na Sveučilištu u Buffalu, prenosi Psychcentral.

 

Mogu li se umirovljenici zaposliti?

foto: BigStock

9. Ostanite zauzeti

Iako se možete šaliti da planirate potrošiti svoju prvu godinu umirovljenja drijemajući na verandi, najbolji način za produljenje života je da nastavite raditi. U Harvardovom čuvenom Longevity Projektu, oni proučavani ispitanici koji su doživjeli jako staru dob imali su uspješne, zadovoljavajuće karijere u poslovima koje su voljeli te su nastavili raditi i nakon mirovine  – makar djelomično radno vrijeme – do svojih sedamdesetih. “Stres koji dolazi od ambiciozne karijere može biti dobar za zdravlje” navodi Atlantic u citatu iz Longevity Project booka.

 

10. Ne pretjerujte s televizijom

Svaki sat gledanja televizije nakon 25 godine života smanjuje vaš životni vijek za 22 minute, kaže istraživanje Sveučilišta u Queenslandu, Australija. Također su ustanovili da ljudi koji sjede ispred televizije šest sati dnevno umiru pet godina ranije nego ljudi koji ne gledaju TV. Nije televizija sama po sebi ono što čini štetu, već neaktivnost koja proizlazi iz gledanja televizije.

Imate li svoje savjete za dugovječnost? Podijelite ih s nama.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.