Kopanje po kontejnerima
foto: BigStock

Kontejneri za smeće kao prehrambeni rog obilja

Autor: • 27. 05. 2015. • Mozaik1405 • Verzija za ispis Verzija za ispis

Supermarketi u Francuskoj više ne smiju bacati namirnice u kontejnere. Ipak, ne mora se sve regulirati zakonom, piše Deutsche Welle.

Studenti u Erlangenu odavno žive od hrane koju pronađu u smeću. “Njemačka je jako bogata zemlja. Tu ćeš hranu pronaći čak i u kontejneru za smeće”, kaže Luis. Ovaj 27-godišnji Kolumbijanac studira u Erlangenu i živi u zajednici sa drugim studentima. On i njegovih četvero kolega hrane se skoro isključivo onim što pronađu u kontejnerima velikih samoposluga. U Kolumbiji mu nikada ne bi ni palo na pamet zaviriti u kontejner. “Tamo nema ničega što je ovako dobro”, kaže Luis. “Kontejniranje” je nešto što je naučio tek od svojih njemačkih sustanara.


U istom stanu živi i 25-godišnja Nadja. Ona organizira najviše “pohoda” u kojima se obilaze kontejneri. “To je nevjerovatno rasipanje hrane. Imala bih lošu savjest kada to ne bih iskoristila”, kaže Nadja i zajedno sa prijateljicom Larom se prisjeća nekih proizvoda koje su našli. “Sjećaš li se kad smo pronašli karton voćnih jogurta?”, pita Laru. Lara se, naravno, dobro sjeća toga. Ona zna i zašto je to bačeno u smeće. “Bacili su kutiju voćnih jogurta, jer je ambalaža bila potrgana, a rok trajanja se vidio samo s jedne strane. U samoposluzi više ne smiju prodavati takvu robu.”

 

Ronioci po smeću

Svakih 14 dana oni uvečer podižu poklopce na kontejnerima ispred obližnjih samoposluga. Naoružani plastičnim vrećicama, rukavicama i baterijama oni pronalaze prava brda mesa, riže, salama, kruha i voća. Michael, student medicine, hvali se da nikada u životu nije jeo toliko voća kao sada kada se hrani iz kontejnera.

“Ronjenje po smeću” ili “kontejniranje” se proteklih godina razvilo u pravi pokret. Veliki broj, prvenstveno mladih ljudi, stalno putem Twittera razmjenjuje informacije o tome. Postoje i posebne platforme sa savjetima i na Facebooku. Procjenjuje se da u Njemačkoj u kontejnerima godišnje završi jedanaest milijuna tona namirnica. Tako se doslovce na smeće baca robe u vrijednosti od preko 20 milijardi eura.

Rog izobilja, rog obilja

foto: BigStock

cornu copiae [ko’rnu ko:’pi·e:] (lat.: rog obilja), u grčko-rimskoj mitologiji, rog pun plodova, koji simbolizira plodnost, obilje i sreću. (Hrvatska enciklopedija)

 

Rizik za zdravlje

Veliki lanci samoposluga nerado govore o ovoj temi. Pismeni zahtjev za informacijama lancu Aldi ostao je bez odgovora, ali se “nešto pričljivijim” pokazao Lidl. “Lidl se trudi izbjeći bacanje namirnica. U našim filijalama se redovno pregledaju rokovi trajanja na pakiranjima”, stoji u priopćenju ovog lanca samoposluga. Lidl naglašava da namirnice kojima se bliži kraj roka trajanja poklanja humanitarnoj organizaciji Tafeln, koja to dalje dijeli siromašnim osobama. Namirnice koje se zaista mora baciti u smeće, odlažu se na takav način da su nedostupne trećim osobama.

Thomas Bonrath iz lanca Rewe Group tvrdi da oni nemaju veće probleme sa svojim kontejnerima, te opominje: “Oni koji kopaju po smeću ne mogu uvijek prepoznati je li hrana kojoj je istekao rok trajanja još uvijek jestiva. Na nekim namirnicama se, recimo, razvija opasna plijesan koja se ne može uvijek vidjeti golim okom.”

I u samoposlugama Kaufland upozoravaju da unošenje hrane iz smeća nije bez rizika. “Poznato nam je da se događa da neovlaštene osobe dolaze do naših kontejnera i vade ono što je bačeno u smeće. Savjetujemo im da hitno prestanu s tim jer ne možemo jamčiti za posljedice po njihovo zdravlje”, stoji u priopćenju ovog lanca samoposluga.

 

Signal za prestanak rasipanja

Studenti iz Erlangena ne prihvaćaju ove argumente. Oni su svoje “izlete” u svijet kontejnera dokumentirali brojnim fotografijama i sigurni su da njihov način ishrane iz kontejnera predstavlja znak upozorenja protiv bacanja hrane. Ono dobro pregledaju hranu prije nego što je upotrijebe, ono što je pljesnivo se baca, a sve što ostane se pažljivo pere i sortira. Tek nakon toga se sve smješta u frižider. Nešto od svega toga poklanjaju drugim studentima. Nisu baš svi rekli roditeljima što rade. Kerstin, studentica elektrotehnike, kaže da su njeni roditelji bili zaprepašteni kada su čuli da “roni po kontejnerima”. Kazali su da joj to nije potrebno. Ona nakon toga više ne priča s njima o tome.

Hrvtski umirovljenici kopaju po kontejneru

foto: BigStock

 

Meso za roštilj – na granici legalnog

Pravno gledano, situacija nije jasno regulirana. Ako su kontejneri zaključani, studenti ih ne smiju otvarati i pretraživati. To bi bila krađa. Ako kontejneri stoje otvoreni, onda u najgorem slučaju mogu imati problema jer se zadržavaju na zemljištu u vlasništvu samoposluge izvan njenog radnog vremena. Onaj tko uzima hranu iz kontejnera, može računati s tim da neće imati velikih poblema sa sudovima. Nadju i jednu njenu prijateljicu je prilikom “ronjenja” zatekao jedan zaposlenik samoposluge. Pozvao je policiju, ali su policajci odustali od podnošenja krivične prijave.

Nadja vodi računa o tome da prostor oko kontejnera ostavi čistim, nakon što pregleda sadržaj smeća. “Posebno se isplati pregledati kontejnere nakon praznika. Poslije Nove godine tu se nađe na tone mesa spremljenog za prženje na električnom roštilju”, kaže ona.

Kolumbijanac Luis s osmjehom na licu kaže da je šokiran kada vidi što se sve u Njemačkoj nađe u smeću. “Ponekad nađemo toliko hrane da priredimo zabavu. Tu ima mesa za roštilj za 15-20 osoba”, kaže on i u nevjerici odmahuje glavom. Svojim roditeljima u dalekoj Baranquilliji ipak ne govori ništa o tome.

/Autor M. Kasper-Claridge/B. Brestle, Deutsche Welle/

Ključne riječi Sve o temi: ,


Imate komentar?

Povezane teme

Comments are closed.