Kada se je sve plaćalo njemačkim markama
foto: BigStock

‘Pod madracima’ su i danas skrivene milijarde njemačkih maraka

Autor: • 28. 12. 2015. • Kolaž, Mozaik1334 • Verzija za ispis Verzija za ispis

Čak i petnaest godina nakon uvođenja eura, Njemačka središnja banka je objavila kako se negdje još nalazi u opticaju oko 12.900.000.000 – njemačkih maraka! Makar današnji klinci čak i ne znaju, što je to, piše Deutsche Welle.

Još i danas ima građana Njemačke koje žele svoju “staru dobru” njemačku marku, ali činjenica jest da su u međuvremenu stasali mališani koji nikad u životu nisu imali te nacionalne novčanice Savezne Republike Njemačke. Tako je jedan mališan u albumu svog djede pronašao lijepu sliku dvorca Eltz – zapravo je to bila stara novčanica od 500 njemačkih maraka koja je bila u opticaju do ujedinjenja 1989.


“Slika mu se toliko dopala da je tu novčanicu odnio u dječji vrtić i sliku dvorca je izrezao škarama – na sreću prilično velikodušno – kako bi je nalijepio na komad papira kojeg je nakon toga još ukrasio bojicama”, izvještavaju iz Njemačke središnje banke. Taj šareni kolaž mališana je danima visio na zidu dječjeg vrtića sve dok netko nije konačno primijetio što to tamo visi.

Djed tog mališana nipošto nije jedini koji se ne može oprostiti od svojih novčanica njemačkih maraka. U nedavnom ispitivanju javnog mnijenja YouGov je čak 54% građana Njemačke priznalo da kod kuće imaju još novčanica ili kovanica stare nacionalne valute. No sigurno je da negdje ima i novčanica za koje se više niti ne zna da su tamo. Jer negdje leži još 168 milijuna novčanica njemačke marke i preko 24 milijarde kovanica.

Od uspomena pa do “šajbica”

Opće je pravilo – što je apoen manji, to je manja vjerojatnost da je ikad zamijenjen za euro. Ti milijuni novčanica su zapravo tek oko 4% volumena papirnog novca koliko ga je bilo u opticaju, ali zato je negdje “zaglavilo” čak 54% kovanica koliko ih je pušteno u promet. Kod novčanica su to uglavnom maleni apoeni: ostalo je još oko 17% apoena od 10 maraka i čak više od polovice apoena od 5 njemačkih maraka, rijetkost još u doba i dok se plaćalo markama jer je postojala i kovanica iste vrijednosti. I kod kovanica su to većinom kovanice od 10 pfeninnga ili manje od toga – novčanice je možda još netko zadržao i za uspomenu, ali te “male” kovanice se očito mnogi nisu niti trudili nositi u banke. Mnoge su sigurno i uništene, mnoge su završile karijeru kao nešto sasvim drugo – dok se popravljala perilica, automobil ili je negdje drugdje trebala mala metalna pločica. S druge strane, kovanice od 5 maraka su bile od pravog srebra i u doba kad je toj kovini bila cijena visoka, možda ih je mnogo prodano kao kovina čija je vrijednost bila i veća od nominalne vrijednosti.

U središnjoj banci još jednom napominju kako je očito da je golema većina od njemačkih maraka već odavno zamijenjena u eure – ali i ostatak je svakako iznos vrijedan poštovanja. Ukupno je riječ o oko 12 milijardi i 900 milijuna njemačkih maraka od čega je nešto preko 6 milijardi u papirnom novcu, dakle – za današnje mlade naraštaje – to je oko šest milijardi i 600 milijuna eura.

Marke još uvijek vrijede

Već kad se uvodio euro u Njemačkoj i za razliku od nekih drugih zemalja gdje je određeno da nakon određenog roka nacionalne novčanice – i prije svega kovanice prestanu važiti kao novac, Njemačka središnja banka je jasno dala do znanja da će se i novčanice i kovanice njemačke banke uvijek vrijediti i da se mogu zamijeniti u euro po utvrđenom tečaju od 1,95583 maraka za jedan euro. Ali to se već odavno ne može mijenjati u poslovnim, nego samo u središnjoj ili pokrajinskim bankama (Landesbank). To se i dalje čini: 2015. je obavljeno 176 tisuća takvih zamjena, dakle oko 760 puta svakog radnog dana i prosječna transakcija u Saveznoj banci je imala vrijednost od oko 560 maraka.

Ali ta “vječnost” njemačke marke je i mnoge, osobito starije građane navela da se nikad niti ne odreknu svoje ušteđevine pa tako i danas, kad su možda otišli sa ovog svijeta, u njihovim kućama se pronalazi čitavo bogatstvo. To ne mora uvijek dobro završiti: jedan stariji bračni par se očito nije mogao dogovoriti, gdje da sakrije svoju ušteđevinu tako da je postignut kompromis. Naime, nasljednici su njihovoj kući u podrumu pronašli jednu kutiju punu njemačkih maraka – i onda još jednu, na tavanu! Niti jedno, niti drugo nije bilo idealno rješenje, kažu u Bundesbank: “Dok je ona polovica u podrumu bila oštećena od vlage, onu drugu polovicu na tavanu su nagrizli miševi.”

U Saveznoj banci samo mogu pretpostaviti kako je mnogo od njemačkih maraka još ostalo negdje u inozemstvu. “Njemačka marka je prije svega u tadašnjoj Jugoslaviji i zemljama nasljednicama djelom bila druga valuta, ali i drugdje u svijetu je bila priznata kao platežno sredstvo”, kažu nam u središnjoj banci.

I bezvrijednih i pravih dragulja

Ipak i tu ima “ćoraka”: u Frankfurt je stiglo i pismo iz SAD gdje se nalaznik vjerojatno razveselio kada je našao smeđi papirić sa već spomenutim dvorcem Eltz gdje piše 500 DM – makar nije obratio pažnju na dvije “sitnice”. “Novčanica” je bila bitno manja od one u opticaju, a preko lica novčanice je velikim crnim slovima pisalo “Spielgeld” – novac-igračka. Netko je u Americi očito opustošio kutiju sa nekom igrom za djecu i već počeo maštati o dobitku. Pismu iz Bundesbank gdje mu se objašnjava greška se vjerojatno nije obradovao.

U Njemačkoj saveznoj banci upozoravaju da, osobito veće iznose, nipošto ne šalju poštom nego da radije sami posjete tu banku u Frankfurtu ili neku od Pokrajinskih banaka. Ipak, jedna je gospođa u Frankfurt poslala čitav paket pun kovanica u nominalnoj vrijednosti od nekoliko stotina maraka, ali i tom prigodom su njemački bankari pokazali da znaju biti pošteni.

“Među tim kovanicama su bile i tri spomen-kovanice nominalne vrijednosti od po 5 maraka iz pedesetih godina prošlog stoljeća. Te kovanice smo vratili toj gospođi sa uputom da ih ponudi numizmatičarima”, kažu u Deutsche Bundesbank. Naime ta banka može mijenjati marke samo po utvrđenoj i nominalnoj vrijednosti. Ali te stare i vrijedne kovanice su na tržištu vrijedne najmanje 100 eura – svaka od njih.

/autor: A. Šubić, Deutsche Welle/

Ključne riječi Sve o temi: , ,


Imate komentar?

Povezane teme

Comments are closed.