liječenje odgođene ejakulacije. Treba mi puno da svršim. Ubrzavanje svršavanja.
foto: BigStock

Ljetno računanje vremena – glupost od koje ne odustajemo

Autor: • 27. 03. 2016. • Kolaž, Mozaik840 • Verzija za ispis Verzija za ispis

Uštede energije pomicanjem naših satova sa “zimskog” na “ljetno” vrijeme se jedva mogu mjeriti. Jedini razlog za te promjene jest da to se čini diljem Europe. Makar i besmisleno, to se veoma teško može promijeniti, piše Deutsche Welle.

Glavni razlog za uvođenje “ljetnog” vremena je ušteda energije. To je bio argument gorljivog zagovornika pomicanja satova Benjamina Franklina još 1784. i to je bio razlog da su carska Njemačka i Austrougarska uvele ljetno računanje vremena usred Prvog svjetskog rata 1916. godine, kad se trebalo štedjeti svaki grumen ugljena i kap petroleja.


U stvarnosti, znamo da pomicanje satova nije pomoglo Njemačkoj u ratu, baš kao niti drugim zemljama koje su u to doba posegnule za tim već očajničkim potezom. Već ionako tanki argument za pomicanje satova, dakle ušteda energije, brzo se topi pred činjenicom da onda ljudi u proljeće i ljeto ranije pale grijanje i definitivno pada u vodu zbog sve više klima-uređaja koji bruje u Europi ljeti do dugo u noć. Sve u svemu, ušteda energije praktično nije mjerljiva i to nije mišljenje samo mrzovoljnih građana, nego i Ureda za procjenu posljedica tehničkih promjena njemačkog Bundestaga u njegovom najnovijem izvješću.

Loše, opasno i nezdravo

Negativnih posljedica ove promjene vremena zato ima čitav niz. U prometu, od 1980. kad je u Njemačkoj opet uvedeno “ljetno vrijeme” su se uglavnom već svi naučili ograničiti posljedice koliko je to moguće – jer ove nedjelje će vlakovi ili avioni iz prethodnog dana “kasniti” sat vremena, a na jesen će dolaziti jedan sat prerano. Ali ostaje pitanje: kome treba taj kaos u sektoru prometa, špedicije i logistike makar i trajao obično tek pola dana?

Povrh toga, postoje sektori gdje je to povezano sa dodatnim komplikacijama. Osobito u poljoprivredi to stvara probleme, jer ne samo da životinje ne razumiju što to izvode ti dvonošci, nego i biljke u rasadnicima imaju svoj ritam koji nema veze s našim računanjem vremena.

A taj ritam imaju i ljudi: liječnici praktično svake godine podsjećaju kako ima osoba koje su osobito osjetljive na promjene ritma njihovog sna. Makar se ove godine ovo pomicanje sata poklopilo s Uskršnjim praznicima, ostaje činjenica kako se, po saznanjima zdravstvenog osiguravatelja DAK u tri dana nakon pomicanja sata na “ljetno vrijeme” čak 15% više zaposlenih javlja na bolovanje. Razloga ima i to dobrih: osiguravatelj je u analizi proteklih 10 godina utvrdio kako se u nekoliko dana nakon pomicanja sata dešava čak 20% srčanih infarkta više nego u drugim danima.

Čak i ako vas ne “strefi” infarkt, ostaje medicinska činjenica kako su ljudi koji su morali naglo promijeniti svoj životni ritam, redovito razdražljivi i neoprezni. Neposredna posljedica te činjenice je i znatno veći broj prometnih nesreća u danima nakon promjene vremena. Jer naša opća razdraženost zbog nedostatka sna je povezana i sa činjenicom da na posao opet krećemo u sumrak – doba dana kad su udesi daleko najčešći.

Što treba Europi da se promijeni?

Ostaje dakle jedan jedini razlog da, usprkos svim tim nedostacima, uporno pomičemo satove svakih pola godine: to čine svi u Europi. Zapravo je to bio i razlog što je ljetno i zimsko vrijeme opet uvela i Njemačka: naime, tih mjera iz Prvog svjetskog rata – makar niti tada nisu mnogo pomogle – se sjetila Francuska za vrijeme naftne krize 1972. Kako bi se olakšalo zajedničko europsko tržište, to je onda prihvatila i Njemačka, kao i sve druge zemlje Europske ekonomske zajednice (koja je kasnije prerasla u EU).

U međuvremenu je sve više zemalja koje napuštaju tu praksu: nedavno je to učinila i Rusija. Mnogi europski građani niti ne znaju što bi bilo potrebno da se birokratski gigant Europske unije natjera da i Europa odustane od ove uzaludne mjere “uštede” energije – makar postoje sasvim konkretni razlozi za ukidanje tog pomicanja naših satova.

U međuvremenu čak oko tri četvrtine Nijemaca ne vidi smisao u ovim promjenama vremena, a njih 81% priznaje kako se u danima nakon prelaska na ljetno vrijeme osjećaju umorno i kako se ne mogu koncentrirati. Zato je gotovo apsurdno kako bi Nijemci radije ukinuli – zimsko, a ne ljetno vrijeme, dakle da satovi trajno ostanu jedan sat unaprijed. Astronomski, to je zapravo besmislica: mjereno po suncu, centralno europsko vrijeme i to u njegovoj zimskoj fazi, gotovo točno odgovara geografskoj dužini Berlina – ili Zagreba.

/autor: Anđelko Šubić, Deutsche Welle/

Ključne riječi Sve o temi: , ,


Imate komentar?

Povezane teme

Comments are closed.