Koliko dugo moram raditi?
foto: Pixabay

Radni vijek: Šveđani rade 41, a Hrvati manje od 33 godine

Autor: • 21. 09. 2017. • Vijesti66 • Verzija za ispis Verzija za ispis

“Trajanje radnog vijeka” izrazitije je poraslo kod žena, u prosjeku za 2,5 godine, dok je kod muškaraca povećano u prosjeku za 1,1 godinu, navodi se u izvješću statističkog ureda Europske unije, javlja Hina.

Na razini Europske unije (EU) u 2016. godini građani su mogli očekivati da će u prosjeku raditi 35,6 godina, što je u prosjeku 1,8 godina dulje nego prije deset godina, a za Hrvatsku se ta brojka u prosjeku kreće ispod 33 godine, pokazalo je izvješće Eurostata.


U tom 10-godišnjem razdoblju, “trajanje radnog vijeka” izrazitije je poraslo kod žena, u prosjeku za 2,5 godine, dok je kod muškaraca povećano u prosjeku za 1,1 godinu, navodi se u izvješću statističkog ureda EU-a, objavljenog u srijedu.

Za žene je u 2016. godini u prosjeku bio očekivan radni vijek od 33,1 godine, u usporedbi sa 30,6 godina u 2006. godini. Kod muškaraca očekivani je radni vijek u prosjeku lani iznosio 38 godina, nasuprot 36,9 godina u 2006.

Pokazatelj “trajanja radnog vijeka” mjeri broj godina koliko neka osoba u dobi od 15 godina može očekivati da će za svoga života biti aktivna na tržištu rada, bilo zaposlena ili nezaposlena, pojasnili su u Eurostatu.

Šveđani rade 10 godina duže od Talijana

Među zemljama članicama EU-a, u 2016. Švedska je imala najdulji očekivani prosječni radni vijek – 41,3 godine, a u stopu je slijede Danska i Nizozemska, s očekivanim radnim vijekom u prosjeku od 40,3, odnosno 40 godina.  U Velikoj Britaniji je iznosio 38,8 godina, u Njemačkoj 38,1, u Estoniji 37,8 a u Finskoj 37,7 godina.

Na drugom kraju ljestvice je Italija, s očekivanim prosječnim radnim vijekom od 31,2 godine.

Među zemljama s prosječnim očekivanim radnim vijekom kraćim od 33 godine još se nalaze Bugarska, s 31,7 godina, Hrvatska, s 32,1 godinom, Rumunjska, s 32,4 godine, Grčka s 32,5, Belgija s 32,6 te Luksemburg i Poljska, s po 32,9 godina.

U svim zemljama članicama EU, izuzev Latvije i Litve, u 2016. očekivalo se da će “trajanje radnog vijeka” biti dulje za muškarce nego za žene.

Između 2006. i 2016. očekivana duljina radnog vijeka povećana je u gotovo svim članicama EU-a, iako različitim intenzitetom, pokazuje izvješće.

Daleko najviše porasla je na Malti, za čak 5,1 godinu, a slijede Mađarska, s povećanjem od 4,5, te Litva, s rastom za 4,2 godine. U njihovu su društvu još Poljska i Estonija, gdje je očekivani prosječni radni vijek uvećan za 2,7 odnosno 2,6 godina, te Austrija, s povećanjem za 2,4 godine.

S druge strane, ta brojka ostala je gotovo nepromijenjena u usporedbi s 2006. na Cipru, s obzirom da je skliznula tek za 0,1 godinu, te u Irskoj i Portugalu, gdje je uvećana za svega po 0,3 godine.

Žene se približavaju muškarcima

Za ukupno povećanje “trajanja radnog vijeka” među zemljama članicama uglavnom je razlog promjena u trajanju radnog vijeka za žene, navodi se u izvješću. U 10-godišnjem je razdoblju u svim zemljama članicama, izuzev Rumunjske, povećan broj godina koje žene mogu očekivati da će raditi.

Daleko najveći skok ponovo bilježi Malta, od čak devet godina. U Litvi je uvećan za 4,6 godina, u Španjolskoj za 4,4, u Mađarskoj za 4,2, u Luksemburgu za 3,6 te u Austriji za 3,2 godine.

S druge strane, “trajanje radnog vijeka” za muškarce u navedenom je razdoblju smanjeno u pet zemalja članica – na Cipru, za 2,4 godine, u Grčkoj za 1,4, Irskoj za 1,1 godinu, te u Španjolskoj i Portugalu, za 0,8 odnosno 0,5 godina.

Ključne riječi Sve o temi: ,


Imate komentar?

Povezane teme

Comments are closed.