foto: Pixabay

Kako zatražiti pomoć od Centra za socijalnu skrb?

Autor: • 09. 11. 2017. • Kolaž, Mozaik, Nema predaje121 • Verzija za ispis Verzija za ispis

Rijetko tko se nije našao u situaciji da mu je trebala pomoć. I tada se najčešće obratimo rodbini, prijateljima, možda čak i susjedu. Ipak, pomoć je lako dati, a teško zatražiti.  Pogotovo ako ju tražite od Centra za socijalnu skrb čiji su korisnici bezrazložno stigmatizirani. No posao centra je da vam pomogne i u tome nema ničeg sramotno. Zbog toga smo posjetili zagrebačku središnjicu kako bismo provjerili što sve građani od centra mogu dobiti i koje su procedure.

Ravnateljica zagrebačkog Centra za socijalnu skrb Tatjana Brozić Perić nam je objasnila da svi centri rade prema Zakonu o socijalnoj skrbi koji definira paket usluga koji pružaju korisnicima, ali i da svaki centar može nadograditi taj paket, kao što to zagrebački čini.


Od materijalnih prava koje građani starije životne dobi ostvaruju su najčešće jednokratna naknada, doplatak za pomoć i njegu, osobna invalidnina te status njegovatelja, odnosno roditelja-njegovatelja. „Tu su i ostala materijalna prava – naša zajamčena minimalna naknada, poznatija kao socijalna pomoć, troškovi ogrjeva, naknada za troškove stanovanja, naknada za osobne potrebe korisnika smještaja…“ priča nam ravnateljica.

Kako ostvariti socijalnu pomoć?

foto: MojeVrijeme.hr

Kako do novčane pomoći?

Što se novčane pomoći tiče, kaže, svatko je dobrodošao u Centar i svaka stranka u problemu dobit će savjet. “Ne moraju se građani bojati da moraju doći s 50 formulara i potvrda od javnog bilježnika. Važno je da svako dođe u svoj centar, a on se određuje po tome na koju je adresu prijavljen. Savjetovanje, informiranje i procjena potreba su prvi korak u tom procesu. Moramo vidjeti gdje smo i što korisnik želi, jer svaki korisnik mora biti uključen u sve što se oko njega radi. Mi možemo sugerirati, ali on to ne mora prihvatiti.“

U slučaju kada se radi i osobama s oštećenim zdravljem, za ostvarenje invalidnine ili doplatke potrebno je vještačenje na Zavodu. „Ako je nalaz u skladu s onim što možemo pružiti, donosi se odgovarajuće rješenje, a osoba ostvaruje materijalno pravo od dana kada je podnijela zahtjev“, objašnjava nam Tatjana Brozić Perić.

Najtraženije materijalno pravo među starijim građanima je jednokratna naknada i to zbog vrlo niskih mirovina. „Ta naknada im može pokriti hitnu potrebu. Limitirana je iznosom. Na razini jedne osobe do 2500 kuna godišnje. Ne mora biti odjednom. Pravo nije automatski, već se provodi postupak, koji također nije kompliciran. Osoba treba doći i reći da je kupila lijekove koje nisu na listi HZZO-a, priopćiti da je imala izvanredni trošak pogreba za supružnika ili slično.” U Centru doznajemo i da starije osobe često traže osobnu invalidninu ili doplatak za pomoć i njegu.

Drva ili novac za plin, struju…

S obzirom na sezonu grijanja, za očekivati je i da Centar zaprima puno zahtjeva za pomoći prilikom nabavke ogrjeva. „To je vezano uz lokalnu zajednicu koja je prema zakonu to dužna osigurati. Kod nas u Zagrebu nema problema. Korisnici mogu dobiti drva ili određenu novčanu pomoć u iznos koji je vezan uz osnovice. Sada je 800 kuna ili tri kubika drva. Razumijemo da se ljudi sve manje griju na drva pa nije problem dobiti tu novčanu pomoć. U ostatku Hrvatske to ovisi o tome kako se je koja lokalna zajednica, prema svojim mogućnostima, uskladila sa Zakonom o socijalnoj skrbi”, priča ravnateljica.

Kada je riječ o uslugama, Centar ih nudi nekoliko. Starije građane najviše zanimaju savjetovanje i pomaganje, pomoć u kući i boravak te smještaj. Ravnateljica Brozić građanima poručuje da zaista za svaku situaciju u kojoj se nađu mogu zatražiti savjet od Centra koji zapošljava pravnike, socijalne radnike, psihologe i pedagoge. Posebno je to važno znati kada se osoba nađe pred odlukom o potpisivanju ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju. Centar, dakako, u startu otklanja potpisivanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju.

Prevareni starci i pohlepna rodbina

„To je vrlo često pitanje. Ugovori nisu sami po sebi loši, već su loši ljudi koji ih dobro ne izvrše. Stariji građani često kreću iz pozicije poštenja i dogovora, ali jako dobro treba čitati odredbe ugovora, proširiti ih točnim detaljima kako bi bilo manje nerazumijevanja u slučaju raskidanja ugovora i moguće naknade štete“, kaže Brozić Perić i potvrđuje da u Centar dolaze ljudi koji se žale da su prevareni: „Više je situacija. Imamo primjere zločestih susjeda koji su uhvatili stariju osobu na ugovor, ali uočili smo da se unutar obitelji događaju situacije koje nisu na dobrobit starijih; bilo da se radi o staroj majci, ocu, sestri, bratu ili teti… Imovina iz takvog ugovora ne ide u ostavinu. Svojma vjeruju pa su stariji građani tu najranjiviji. Neka nam dođu prije potpisivanja i timski ćemo ih provesti kroz taj ugovor. Znate, mi sjednemo i uzmemo vrijeme da im sve objasnimo. Na sudu ili kod javnog bilježnika je to ipak drugačije.“

I vrlo tražena pomoć u kući počinje prvim kontaktom: dolaskom osobe ili člana obitelji u Centar, a i radnici Centra odlaze samoinicijativno na teren, ukoliko prvi primijete da je pomoć u kući potrebna. „To je usluga koja se priznaje starijoj osobi kojoj je prema procijeni Centra zbog tjelesnog, mentalnog, intelektualnog ili osjetilnog oštećenja, privremenih ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju potrebna pomoć druge osobe. Dobro je znati da kod zaključenog ugovora o uzdržavanju ne možemo priznati određena prava, jer se podrazumijeva da se je osoba već osigurala. Usluga se pruža ako korisnik nema mogućnosti da mu pomoć osiguraju roditelji, bračni drug ili djeca. To mi ispitamo kroz ugovor, nije to nikakav policijski postupak“, zaključuje ravnateljica zagrebačkog Centra za socijalnu skrb i poziva starije građane da bez zadrške zatraže pomoć od svojih socijalnih radnika.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje” 

Ključne riječi Sve o temi: , , ,


Imate komentar?

Povezane teme

Comments are closed.