I opet se „mijenja vrijeme“, ovoga puta tako da će nestati onih 60 minuta između 2 i 3 sata. Dakle, noć će biti kraća. Računala i pametne telefone ne dirajte. Oni će, najvjerojatnije, sami uhvatiti korak s ljetnim računanjem vremena.
Na Hrvatskom tlu se ljetno računanje vremena prvi put koristilo od 1916. do 1918., za vrijeme Austro-ugarske vladavine, potom za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, te za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske od 1941. do 1945. Od 1983. godine u Jugoslaviji, pa tako i u Hrvatskoj, ponovno je uvedeno ljetno računanje vremena, a Hrvatska je tu praksu nastavila i nakon osamostaljenja.
I tako sve do posljednjeg vikenda u listopadu kada ćemo produžiti noć kako bismo bolje koristili dnevno svjetlo.
S vremenom se stvorio otpor protiv ove ideje za koju mnogi tvrde kako utječe na naše zdravlje, a uz to i da nema opravdano velikog utjecaja na uštede energije. Zato je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu Europski parlament prošle godine usvojio rezoluciju kojom predlaže odustajanje od režima ljetnog i zimskog računanja vremena u Europskoj uniji. Njihov prijedlog treba potvrditi Europska komisija.
S promjenom računanja vremena mijenja se i period za jeftiniju „noćnu“ struju koja će se sad obračunavati od 22 sata navečer do 8 sati ujutro.