“Nahrani prehladu, izgladni vrućicu.” Ima li istine u toj izreci? Britanski liječnik i specijalist za respiratorne bolesti, Tom Wilkinson, ponudio je jednostavan odgovor na to pitanje.
“Kad dobijemo respiratornu virusnu infekciju, poznatu kao prehlada, imunološki sustav se aktivira, a sposobnost tijela da se odupre bolesti ovisi o njegovoj snazi i učinkovitosti. A da bismo dobro reagirali, moramo biti dobro opskrbljeni energijom”, objašnjava. “Aktivirane imunološke stanice su među metabolički najzahtjevnijima i stoga tijelu oduzimaju puno energije. To znači da bismo zimi idealno trebali konzumirati hranjivu, kaloričnu hranu“, kaže.
Poziva se pritom na eksperiment u kojem su nasumično odabrani volonteri od kojih je dio dobio tekući obrok, a ostali su 24 sata bili bez ikakve hrane. Pokazalo se da oni koji su dobili hranu imali snažniji imunološki sustav.
“To nam govori da ići na dijetu u vrijeme dok razvijamo prehladu i nije najbolja ideja. Kad nam imunološki sustav oslabi zbog prehlade, imamo povećane potrebe za hranjivim tvarima i trebali bismo jesti.”
Izgladnjivanje ipak upitno
A što se tiče izgladnjivanja vrućice? Profesor kaže: “Jedna teorija je da smo to možda malo krivo interpretirali, i da je izvorna fraza glasila ‘nahrani prehladu, spriječi vrućicu’. Naime, pravilna prehrana može pomoći u prevenciji sekundarnih infekcija.”
“Kad dobijemo vrućicu, često prirodno izgubimo apetit. Neki znanstvenici sugeriraju da kratkotrajno izgladnjivanje doista može imati pozitivan utjecaj na naše imunološke odgovore, no to nije posve dokazano i općeprihvaćeno. Ne bih nikome preporučio da se bolestan krene izgladnjivati”, napominje.
“Zaključak? Naš imunološki sustav treba energiju i hranjive tvari da bi učinkovito radio, stoga uvedite uravnoteženu prehranu. A što se tiče hidratacije, tu nema dileme. Postoje brojni dokazi da tekućina uvijek poboljšava rezultate liječenja”, kaže liječnik.