Tre\u0107inu \u017eivota provedemo spavaju\u0107i. Ta je aktivnost jednako zna\u010dajna kao i hranjenje. No nije do kraja razja\u0161njeno za\u0161to zapravo trebamo spavanje. Znamo da nas spavanje puni energijom i popravlja nam raspolo\u017eenje, ali \u0161to se doista doga\u0111a u mozgu i tijelu kad se odmaramo?<\/p>\n
Znanstvenici su utvrdili brojne razloge za\u0161to je spavanje klju\u010dno za na\u0161e zdravlje. Kad spavamo mozak je sve samo ne miran. Zapravo, dok spavamo neuroni u mozgu su jednako aktivni kao i kad smo budni. Zato i ne treba \u010duditi da je ono \u0161to se doga\u0111a dok mi spavamo iznimno va\u017eno za brojne kognitivne funkcije, pi\u0161e Huffington Post<\/a><\/em>.<\/p>\n Nedavna studija objavljena u \u010dasopisu Current Biology<\/em> otkriva kompleksne operacije koje mozak obavlja\u00a0u snu. Ovo je pet nevjerojatnih stvari koje va\u0161 mozak radi dok spavate i jednako toliko razloga da se dobro naspavate no\u0107as.<\/p>\n Mozak procesuira informacije i priprema akcije za vrijeme sna, efektivno donose\u0107i odluke dok je nesvjestan. Nedavno objavljena studija u \u010dasopisu Current Biology<\/a><\/em> ustanovila je da mozak za vrijeme sna obra\u0111uje\u00a0slo\u017eene podra\u017eaje i koristi te informacije za dono\u0161enje odluka dok je budan. Znanstvenici su zamolili ispitanike da, pritiskom na lijevu ili desnu tipku, rije\u010di koje \u010duju razvrstaju u pripadaju\u0107u kategoriju: \u017eivotinje i predmeti te nepostoje\u0107e rije\u010di. Ispitanici su bili udobno smje\u0161teni i bilo im je dopu\u0161teno da zaspu tijekom ispitivanja. No, i za vrijeme spavanje, slu\u0161ali su rije\u010di, a sken mozga je pokazao kako mozak i u nesvjesnom stanju radi motori\u010dke pripreme za radnju kojom bi se pritisnula lijeva ili desna tipka. Kad su se ispitanici probudili, nisu se sje\u0107ali rije\u010di koje su slu\u0161ali u snu.<\/p>\n “Ne samo da su procesuirali kompleksne informacije u snu, nego su to radili potpuno nesvjesno”, ka\u017eu voditelji istra\u017eivanja Thomas Andrillon<\/strong> i Sid Koudier<\/strong> te dodaju kako njihov rada baca potpuno novo svijetlo na aktivnosti mozga u snu.<\/p>\n Dok spavate, mozak je zaokupljen kreiranjem novih sje\u0107anja, preslagivanjem starijih i njihovim povezivanjem u REM i ne-REM fazi. Nedostatak odmora ima zna\u010dajan utjecaj na hipokampus, dio mozga uklju\u010den u nastanak i organiziranje sje\u0107anja. Zbog toga san ima vrlo va\u017enu ulogu u procesu u\u010denja: poma\u017ee utvrditi nove informacije koje primamo kako bi ih kasnije lak\u0161e dozvali u sje\u0107anje.<\/p>\n “Utvrdili\u00a0smo spavanje prije u\u010denja priprema mozak za po\u010detnu fazu organiziranja sje\u0107anja”, ka\u017ee za News in Health<\/a><\/em> D. Matthew Walker<\/strong>, znanstvenik s kalifornijskog Sveu\u010dili\u0161ta Berkeley. Dodaje tako\u0111er i kako je spavanje poslije u\u010denja iznimno va\u017eno kod osiguravanja novih informacija kako ih ne bi zaboravili.<\/p>\n “Krivo rade svi koji u\u010de cijelu no\u0107 pred ispit. Ako je mozak umoran, ionako se ne\u0107e mo\u0107i prisjetiti novih informacija. Poslije spavanja informacije \u0107e biti znatno povezanije pa se mo\u017ee dogoditi i a-ha efekt kad se iznenada prisjetimo ne\u010dega. Ako nismo dovoljno spavali, na\u0161a mo\u0107 pam\u0107enja mo\u017ee opasti i do 40%”, procijenjuje Dr.Walker.<\/p>\n San sna\u017eno poti\u010de kreativnost jer mozak u nesvjesnom stanju mo\u017ee napraviti iznena\u0111uju\u0107e nove veze koje mo\u017eda ne bi napravio dok je budan.\u00a0Studija Sveu\u010dili\u0161ta Berkeley<\/a> iz 2007. otkrila je da san povezuje “udaljenije” informacije ili ih povezuje na neobi\u010dniji na\u010din \u0161to dovodi i do a-ha efekta. Nakon bu\u0111enja, 33% ljudi \u0107e povezati naizgled malo povezane ideje.<\/p>\nDonosi odluke<\/h3>\n
Kreira i konsolidira memoriju<\/h3>\n
Stvara kreativne veze<\/h3>\n
\u010cisti od toksina<\/h3>\n