{"id":100859,"date":"2024-03-07T14:01:08","date_gmt":"2024-03-07T13:01:08","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=100859"},"modified":"2024-03-07T14:01:09","modified_gmt":"2024-03-07T13:01:09","slug":"sto-bi-sveti-toma-akvinski-rekao-da-vidi-vase-komentare-na-facebooku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2024\/03\/sto-bi-sveti-toma-akvinski-rekao-da-vidi-vase-komentare-na-facebooku\/","title":{"rendered":"\u0160to bi sveti Toma Akvinski rekao da vidi va\u0161e komentare na Facebooku?"},"content":{"rendered":"\n<p>Srednjovjekovni mislilac? Je li to samo pro\u0161lost? &#8220;Nikako&#8221;, odgovara profesor filozofije <strong>Andreas Speer<\/strong>. Toma Akvinski, ka\u017ee, doprinosi i aktualnim raspravama, bilo kroz jasnu retoriku ili jasno odbacivanje dezinformacija.<\/p>\n\n\n\n<p>U intervjuu za <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/misao-tome-akvinskog-aktualna-i-u-doba-tiktoka\/a-68460331\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">DW <\/a>profesor Speer, direktor Toma-instituta na Sveu\u010dili\u0161tu u K\u00f6lnu, podsje\u0107a tako\u0111er na \u0161iroke vidike srednjovjekovnog filozofa. &#8220;Filozofija tog milenija koji sada nazivamo srednjim vijekom, u osnovi je odra\u017eavala svijet oko Mediterana. Bila je vi\u0161ejezi\u010dna, bila je multietni\u010dka, bila je multireligijska.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Protiv odluke obitelji<\/h3>\n\n\n\n<p>Tko je bio Toma Akvinski? Ro\u0111en je po\u010detkom 1225. godine u plemi\u0107koj obitelji u utvrdi Roccasecca, oko 120 kilometara jugoisto\u010dno od Rima. Roditelji su \u017eeljeli obrazovanje i karijeru za svog sina, po mogu\u0107nosti u uglednom samostanu Montecassino.<\/p><div id=\"mojev-3413233608\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Toma se, me\u0111utim, opirao svakom pritisku. Postao je dominikanac, \u017eelio je \u017eivjeti\u00a0\u017eivotom obi\u010dnog redovnika. \u017delio je, ka\u017ee profesor Speer, &#8220;povratak radikalnom kr\u0161\u0107anskom na\u010dinu \u017eivota&#8221;. Franjo Asi\u0161ki, najpoznatiji redovnik u crkvenoj povijesti, \u017eivio je generaciju prije Tome (1182.-1226.).<\/p>\n\n\n\n<p>Toma nakon studija u Bologni i Napulju odlazi u akademski svijet u nastajanju. Preselio se u Pariz, tamo studirao na mladom, ali vec\u0301 jako cijenjenom sveu\u010dili\u0161tu, a zatim 1248. godine odlazi u K\u00f6ln zajedno s Albertom von Launingenom, koji je kasnije postao poznat kao Albert Veliki (oko 1200.-1280.).<\/p>\n\n\n\n<p>Ubrzo je i sam Toma postao profesor na fakultetu. Kao prvi profesor iz dominikanskog reda predavao je u Parizu, a zatim u Rimu i Napulju. On je tako, kako ka\u017ee profesor Speer, postao ono \u0161to se danas naziva &#8220;intelektualcem&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p>Bio je zvijezda teolo\u0161ke misli sve do 20. stolje\u0107a. Njegovo najpoznatije, nedovr\u0161eno djelo <em>Summa Theologica<\/em>, bilo je svojevrsni nacrt cjelokupne teologije i oblikovalo razmi\u0161ljanje Katoli\u010dke crkve sve do modernog doba.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">&#8220;Prvo razmisli, pa onda govori!&#8221;<\/h3>\n\n\n\n<p>Iako je prosvjetiteljstvo kasnije pregazilo Tomine ideje, profesor Speer vidi mnogo toga \u0161to i danas mo\u017ee imati va\u017enost. \u010cak i u vremenima kratkih, sa\u017eetih re\u010denica na dru\u0161tvenim mre\u017eama, mogu se, ka\u017ee, koristiti Tomine rije\u010di: &#8220;Formulirajte precizno, usudite se misliti!&#8221; i &#8220;Prvo razmislite, pa onda govorite!&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Toma je usavr\u0161io tada\u0161nji stil diskusije precizno\u0161\u0107u svog razmi\u0161ljanja. \u010cesto formulira misli sofisticirano, inteligentno, privla\u010dno i u vrlo kratkom formatu. Skoro kao na TikToku&#8221;, ka\u017ee Speer.<\/p>\n\n\n\n<p>Tomu Akvinskog, u\u010denika i profesora iz srednjeg vijeka koji se toliko oslanja na razum kao mjeru, Speer do\u017eivljava i kao kriti\u010dki autoritet za formate komunikacije u suvremenom svijetu medija i politi\u010dkih debata: &#8220;On bi poticao disciplinu vrijednosno razumne i precizne formulacije. Toma bi&#8221;, smatra ovaj profesor, &#8220;sigurno bio prili\u010dno nezadovoljan zbog prirode dana\u0161nje rasprave.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>A\u00a0la\u017ene vijesti, danas tako \u010deste? &#8220;Kada je rije\u010d o la\u017enim vijestima&#8221;, ka\u017ee Speer, &#8220;Toma bi tu bio izuzetno kriti\u010dan. <strong>Svatko tko namjerno la\u017ee i \u0161iri la\u017ena mi\u0161ljenja, su\u0161tinski se protivi ljudskom razumu. To bi zna\u010dilo da je razum u suprotnosti sa samim sobom. Za njega je to bila jedna od najgorih stvari koje ljudsko bi\u0107e mo\u017ee u\u010diniti.<\/strong>&#8220;<\/p>\n\n\n\n<p>Na godi\u0161njicu smrti Tome Akvinskog profesor Speer ukazuje na jo\u0161 jedan aspekt: \u0161irinu razmi\u0161ljanja. U 13. stolje\u0107u misao davno zaboravljenog gr\u010dkog filozofa Aristotela (384.-322. p.n.e.) odjednom je svima bila na usnama. Veliki muslimanski i \u017eidovski znanstvenici iz Andaluzije, u dana\u0161njoj \u0160panjolskoj i sjevernoj Africi, obogatili su akademski svijet idejama Aristotela. Toma se na tu \u0161irinu nadovezuje.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">&#8220;Europa nije centar svijeta&#8221;<\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;Posebno su mu veliki arapski i \u017eidovski mislioci njegovog vremena otvorili svijet i pro\u0161irili latinsku Europu&#8221;, ka\u017ee profesor Speer. On odu\u0161evljeno pri\u010da o filozofskom svijetu tog vremena: &#8220;Vi\u0161ejezi\u010dan, multietni\u010dki, multireligijski.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Toma Akvinski je znao jo\u0161 ne\u0161to \u2013 da &#8220;ova Europa nije centar svijeta&#8221;. Sve to bi, zaklju\u010duje profesor Speer, moglo biti &#8220;poticaj za razmi\u0161ljanje za ovu Europu koja se sada izolira \u2013 da ponovo razmisli i shvati \u0161to zna\u010di globalna misao&#8221;.<\/p>\n<div id=\"mojev-3884402851\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kada bi Toma Akvinski komentirao dru\u0161tvene mre\u017ee, vjerojatno bi vas uputio na va\u017enost razuma i preciznosti u komunikaciji. Pro\u010ditajte i za\u0161to bi bio posebno kriti\u010dan prema \u0161irenju la\u017enih informacija.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":100862,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[739,453,1257,928,3935],"class_list":["post-100859","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-crkva","tag-drustvene-mreze","tag-filozofija","tag-komunikacija","tag-toma-akvinski"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/100859","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=100859"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/100859\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/100862"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=100859"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=100859"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=100859"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}