{"id":101153,"date":"2024-03-11T15:38:16","date_gmt":"2024-03-11T14:38:16","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=101153"},"modified":"2024-03-11T16:00:20","modified_gmt":"2024-03-11T15:00:20","slug":"energetske-zajednice-gradanima-bi-olaksale-zivot-zasto-ih-nema-u-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2024\/03\/energetske-zajednice-gradanima-bi-olaksale-zivot-zasto-ih-nema-u-hrvatskoj\/","title":{"rendered":"Energetske zajednice gra\u0111anima bi olak\u0161ale \u017eivot, za\u0161to ih nema\u00a0u\u00a0Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"\n

“To je prava kvaka 22”, ka\u017ee Goran \u010ca\u010di\u0107<\/strong> o pravnim tehnikalijama koje sprje\u010davaju njegovu Zelenu energetsku zadrugu, nevladinu organizaciju sa sjedi\u0161tem u Zagrebu, da postane energetska zajednica gra\u0111ana koja omogu\u0107uje \u010dlanovima dijeljenje i distribuciju “zelene” energije, a ne samo zajedni\u010dku proizvodnju.<\/p>\n\n\n\n

“Hrvatski regulator energije (HERA) ka\u017ee da se moramo registrirati za aktivnost ‘organiziranja gra\u0111anskih energetskih zajednica’, ali sudovi to ne prepoznaju kao slu\u017ebenu aktivnost i odbijaju nam registraciju”, obja\u0161njava \u010ca\u010di\u0107. No, to nije jedina prepreka koja ve\u0107 vi\u0161e od dvije godine blokira nastanak energetske zajednice gra\u0111ana, sve otkad ih je Sabor unio u Zakon o tr\u017ei\u0161tu elektri\u010dnom energijom.<\/p>\n\n\n\n

Zeleni aktivist Vjeran Pir\u0161i\u0107 <\/strong>s otoka Krka \u010dak koristi rije\u010d “sabota\u017ea” kako bi objasnio sve prepreke koje su stavljene pred energetske zajednice. Ka\u017ee da razvoj obnovljivih izvora energije u zemlji ve\u0107 dugo ko\u010de mo\u0107ni lobiji – ugljen, plin i nuklearna energija, a u posljednjih 15 godina i utjecaj industrije vjetra.<\/p>\n\n\n\n

Za pojedina\u010dne proizvo\u0111a\u010de elektri\u010dne energije iz energije sunca, ipak, situacija se dramati\u010dno pobolj\u0161ala od 2018. godine. Broj potrebnih dokumenata, s nevjerojatnih je 66 smanjen na samo tri, ka\u017ee Pir\u0161i\u0107. Tako\u0111er, postoje poticaji financirani od strane EU-a, a od po\u010detka rata u Ukrajini 2022. godine, vlada je ukinula PDV na sve solarne instalacije. <\/p>\n\n\n\n

Pomo\u0107i \u0107e to Krku da do 2030. godine postane prvi energetski autonomni otok Hrvatske, ali bez pomo\u0107i pravih energetskih zajednica kako ih je osmislila Europska unija – demokratskih udru\u017eenja gra\u0111ana koji su zajedno investirali u obnovljive izvore energije (OIE), a koja ujedno mogu sudjelovati u distribuciji, pohrani i dijeljenju energije, uslugama energetske u\u010dinkovitosti ili drugim energetskim uslugama za svoje \u010dlanove.<\/p>\n\n\n\n

Nemogu\u0107e hrvatske “dopune” EU smjernica<\/h3>\n\n\n\n

Hrvatski zakon i podzakonski propisi koji su uveli model energetskih zajednica gra\u0111ana uklju\u010duju ograni\u010denja koja direktiva EU-a, koju su trebali provesti, ne predvi\u0111a. Snaga elektrana koje bi energetske zajednice gradile ograni\u010dena je na samo 500 kW, \u0161to je manje od prosje\u010dnih 1.000 panela. Osim toga, zajednice moraju biti neprofitne, ali moraju zaposliti stru\u010dnjaka, \u0161to je velik financijski zahtjev za gra\u0111anske projekte. Zapravo, gra\u0111anske energetske zajednice moraju ispuniti gotovo iste preduvjete kao i veliki projekti vjetroelektrana vrijedni stotine milijuna eura, ka\u017ee \u010ca\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Solarni paneli na privatnim zgradama u Zagrebu (foto: Dalibor Dobri\u0107)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Pir\u0161i\u0107 ka\u017ee da europska energetska direktiva iz 2019. donosi “dekarbonizaciju, digitalizaciju, decentralizaciju i demokratizaciju”, \u0161to je jasna prijetnja mo\u0107nicima. “Ne \u017eele izgubiti kontrolu nad energetskim sektorom”, obja\u0161njava.<\/p>\n\n\n\n

Na papiru, Hrvatska je jedna od najzelenijih zemalja EU-a: obnovljivi izvori energije \u010dinili su vi\u0161e od 60 posto energetskog miksa zemlje u 2023. godini. No, Hrvatska to mo\u017ee zahvaliti hidroelektranama iz socijalisti\u010dke ere i neuobi\u010dajeno ki\u0161noj 2023. godini \u2013 vi\u0161egodi\u0161nji prosjek je oko 31 posto. Zapravo, sun\u010dana Hrvatska s 1.750 kilometara obale i dalje uvozi oko \u010detvrtinu svoje elektri\u010dne energije, uklju\u010duju\u0107i iz termoelektrana na lignit u Srbiji i Bosni i Hercegovini.<\/p>\n\n\n\n

Daleko od “zelene” Hrvatske<\/h3>\n\n\n\n

Pitanje je ho\u0107e li Hrvatska uspjeti do 2030. godine ispuniti cilj smanjenja emisija stakleni\u010dkih plinova za 35 posto u usporedbi s razinama iz 1990. godine. Nedavna procjena Europske komisije nacrta Nacionalnih energetskih i klimatskih planova zemalja \u010dlanica utvrdila je da Hrvatska zaostaje u energetskoj u\u010dinkovitosti i razvoju OIE. Hrvatska planira do 2030. imati 42,5 posto OIE u energetskom miksu, a cilj EU je 44 posto.<\/p>\n\n\n\n

Unato\u010d ogromnom solarnom potencijalu, Hrvatska je me\u0111u samo sedam zemalja EU-a s kapacitetom solarnih elektrana manjim od jednog gigavata, prema podacima organizacije za solarnu energiju SolarPower Europe<\/em>. Razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj uglavnom se koncentrirao na vjetroelektrane, koje pokrivaju oko 13 posto potreba zemlje za elektri\u010dnom energijom. No, \u010dak i izgradnja vjetroelektrana u posljednjih osam godina zaostaje, blokirana nedono\u0161enjem zakonodavnog okvira i podzakonskih akata te nedovoljnim brojem zaposlenih u administraciji.<\/p>\n\n\n\n

Novinarka Marina Kelava<\/strong>, koja se bavi problematikom okoli\u0161a, komentira da to \u0161to su trebale godine da u Hrvatskoj do\u0111emo do toga da gra\u0111ani u ve\u0107em broju postavljaju solarne elektrane na svoje krovove pokazuje kako je “zakonodavna, politi\u010dka i institucionalna podr\u0161ka obnovljivim izvorima energije funkcionirala do sada”.<\/p>\n\n\n\n

“Nije \u010dudno da se ova tromost i sve administrativne nelogi\u010dnosti i prepreke nalaze i pred energetskim zajednicama. Imali smo situaciju i s energetskim zadrugama gdje je entuzijazam me\u0111u ljudima postojao i sigurno je mogao rasti, me\u0111utim tek nekoliko inicijativa je na kraju profunkcioniralo. Tako u Hrvatskoj energetske zadruge mo\u017eemo nabrojiti na prste ruku, dok ih u Njema\u010dkoj ili Danskoj postoje stotine. Vidimo da se obrazac ponavlja i s energetskim zajednicama, da smo ve\u0107 u zaostatku za drugim europskim zemljama, a problem sigurno nije u nezainteresiranosti gra\u0111ana”, ka\u017ee Kelava.<\/p>\n\n\n\n

Vatrogasci prvi Europljani<\/h3>\n\n\n\n

Vedran Horvat<\/strong>, izvr\u0161ni direktor Instituta za politi\u010dku ekologiju ka\u017ee kako je hrvatski energetski sektor ne samo trom i konzervativan, ve\u0107 i prili\u010dno autarki\u010dan.<\/p>\n\n\n\n

“U njemu dominantnu ulogu igra dr\u017eava, koja se pak umjesto da koristi snagu i dru\u0161tveni utjecaj javnog poduze\u0107a i demokratizira proces proizvodnje energije u suradnji sa zainteresiranim gra\u0111anima, radije pona\u0161a kao korporacija, ko\u010di i onemogu\u0107ava sudjelovanja gra\u0111ana u ovoj zna\u010dajnoj promjeni.”<\/p>\n\n\n\n

Ipak, napokon se nazire, mada bolno spor, napredak na polju energetskih zajednica gra\u0111ana. Uklanjanje jedne odredbe iz zakona u ljeto 2023. godine, da svi \u010dlanovi zajednice koriste istu trafostanicu omogu\u0107ilo je \u010dlanovima dobrovoljnog vatrogasnog dru\u0161tva \u0160pi\u010dkovina, mjesta u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, da krenu u zajedni\u010dku izgradnju solarne elektrane i svoju udrugu pretvore i u pravu energetsku zajednicu gra\u0111ana, onako kako je to EU zamislila.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
DVD \u0160pi\u010dkovina (foto: Dalibor Dobri\u0107)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Stru\u010dnjaci ka\u017eu da \u0107e pilot projekti poput \u0160pi\u010dkovine, a u Hrvatskoj ih je nekoliko, probiti led i potaknuti druge da slijede njihov primjer. “Energetski sustav \u0107e se transformirati, udaljiti od tradicionalnih velikih igra\u010da koji upravljaju velikim podru\u010djima i velikim energetskim projektima”, ka\u017ee Slavica Robi\u0107<\/strong> iz agencije za energiju REGEA, koja poma\u017ee vatrogascima iz \u0160pi\u010dkovine. Agencija redovito prima pozive zainteresiranih udruga, DVD-ova i lokalnih zajednica koje su \u010dule za \u0160pi\u010dkovinu i \u017eele krenuti istim putem.<\/p>\n\n\n\n

HEP ne razumije ovaj svijet<\/h3>\n\n\n\n

Ali to je upravo ono \u0161to postoje\u0107e strukture ne \u017eele, tvrdi Pir\u0161i\u0107, koji je 2012. godine osnovao jednu od prvih energetskih zadruga, na otoku Krku. Nekad monopolist u proizvodnji energije, dr\u017eavna tvrtka HEP ne razumije kako mali proizvo\u0111a\u010di mogu pomo\u0107i u balansiranju mre\u017ee i smanjenju nedostatka energije u vr\u0161nim satima, ka\u017ee Pir\u0161i\u0107. Iako vi\u0161e nije sam na terenu, HEP je i dalje najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d i dobavlja\u010d energije u Hrvatskoj, kao i operator prijenosne i distribucijske elektri\u010dne mre\u017ee.<\/p>\n\n\n\n

“Energetske zajednice gra\u0111ana nisu u interesu dobavlja\u010da elektri\u010dne energije”, ka\u017ee Sanela Mikul\u010di\u0107 \u0160anti\u0107<\/strong>, menad\u017eerica energetske zadruge iz Kri\u017eevaca, KLIK. Njezina je organizacija u posljednjih nekoliko godina pomogla vi\u0161e od stotinu gra\u0111ana da instaliraju solarne elektrane na svojim krovovima, a u ovoj godini planiraju udvostru\u010diti instalirane kapacitete.<\/p>\n\n\n\n

Pir\u0161i\u0107eva udruga pomogla je gra\u0111anima, tvrtkama i op\u0107inama da izgrade vi\u0161e od 200 malih solarnih elektrana. Takve nevladine organizacije vode put prema demokrati\u010dnijoj energetskoj budu\u0107nosti, ali za sada se ne ni zadruga s Krka, ni KLIK ni druge ne planiraju registrirati kao energetske zajednice gra\u0111ana jer zakonodavstvo ograni\u010dava ono \u0161to te zajednice mogu u\u010diniti.<\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to se ipak mijenja je to da sve vi\u0161e Hrvata \u017eeli vlastitu energiju \u2013 a sada imaju EU na svojoj strani.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj je \u010dlanak dio niza iz pet zemalja o energetskim zajednicama u Europskoj uniji koja je nastala uz potporu organizacije Journalismfund Europe<\/a>, a prvi put su objavljeni na Deutsche Welleu<\/a>.<\/em><\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

DVD \u0160pi\u010dkovine je na najboljem putu postati prava energetska zajednica odr\u017eive energije, makar je Hrvatska i smjernice EU dopunila prakti\u010dno neizvedivim zahtjevima za takve zadruge.<\/p>\n","protected":false},"author":16,"featured_media":101167,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[513,1094,3937],"class_list":["post-101153","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-ekologija","tag-energija","tag-zelena-energija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/101153","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/16"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=101153"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/101153\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/101167"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=101153"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=101153"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=101153"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}