\u017divimo li u kulturi rada ili dr\u017eavi nerada? Pitanje je to o kojem se \u010desto raspravlja na na\u0161oj stranici Facebooka pa mnogi na\u0161i \u010ditatelji spomenu svoje prve poslove, jo\u0161 za vrijeme srednje \u0161kole. Iako se rano stjecanje radnih navika i discipline smatra ne\u010dim pozitivnim, mnogi roditelji strahuju da \u0107e se, dozvole li svome tinejd\u017eeru rad, ta odluka reflektirati na \u0161kolske ocjene.<\/p>\n\n\n\n
Osim toga, mnogi su roditelji skloni razmaziti djecu, \u010duvati ih \u0161to du\u017ee od “okrutne realnosti \u017eivota” pa ako treba i do kasnih tridesetih. Podsjetimo, Hrvati su u skupini europskih naroda koji najkasnije napu\u0161taju roditeljsko gnijezdo.<\/p>\n\n\n\n
No ako roditelji zaista strahuju od popu\u0161tanja u \u0161koli, nema razloga da svojim tinejd\u017eerima ne na\u0111u posao preko ljetnih praznika. Dakako, ako im \u017eele osigurati vje\u0161tine koje \u0107e im dati prednost kada kao mladi \u0161kolovani ljudi zaista zakora\u010de u samostalan \u017eivot. Donosimo popis lekcija koje tinejd\u017eeri nau\u010de, ako im roditelje dopuste raditi.<\/p>\n\n\n\n
Samo ako zaradite svoj novac, mo\u017eete shvatiti njegovu vrijednost. Djeca \u010desto nemaju osvije\u0161tenu \u010dinjenicu da novac ne raste na drvetu. Osim toga, kada stave svoj novac u d\u017eep, mogu po\u010deti razmi\u0161ljati o naprednijim konceptima poput \u0161tednje i postavljanja ciljeva.<\/p>\n\n\n\n
Ljetni posao omogu\u0107uje djetetu da nadogra\u0111uje ono \u0161to zna o novcu, uvode\u0107i “odraslije” financijske ideje i prakse, kao \u0161to su porezi i doprinosi, a mo\u017eda i beneficije.<\/p>\n\n\n\n
Kad dijete nema posao, ono gotovo u potpunosti ovisi o roditeljima ili bakama i djedovima; bilo da se radi o novoj jakni ili novim be\u017ei\u010dnim slu\u0161alicama. Ljetni posao omogu\u0107uje djetetu da pokrije neke svoje izdatke. To mu omogu\u0107uje da se osje\u0107a slobodno i razvije samopouzdanje, a blagotvorno je i za roditeljske nov\u010danike.<\/p>\n\n\n\n
Iako ih se odgovornosti u\u010di ve\u0107 od prvog koraka, djeca \u0107e prirodno testirati roditeljske granice i opirati se njihovim pravilima. Zaposleni tinejd\u017eeri su na poslu izlo\u017eeni autoritetima koje ne mogu testirati kao roditelje. Njihov doprinos i u\u010dinak \u0107e biti izlo\u017eeni procjeni nadre\u0111enih, a o tome kako rade, ovisit \u0107e i njihov bud\u017eet. To je sjajna lekcija iz odgovornosti nakon koje \u0107e dijete mo\u017eda promijeniti i odnos prema roditeljima.<\/p>\n\n\n\n
Na radnom mjestu djeca ne u\u010de samo obaviti posao, ve\u0107 i takozvane meke vje\u0161tine koje uklju\u010duju slu\u0161anje i strpljenje. To je osnova poslovnog bontona, a takve vje\u0161tine mogu se primijeniti svugdje; od \u0161kole preko posla do svakodnevnih opho\u0111enja.<\/p>\n\n\n\n
Nema ni\u0161ta ljep\u0161e nego kada radnik na budu\u0107e radno mjesto nosi preporuku biv\u0161eg poslodavca. Me\u0111utim, to nisu jedine koristi, jer \u010dak i hrvatski fakulteti po\u010dinju cijeniti preporuke, volontiranja i izvannastavne aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n
Ima istine u staroj izreci da su “besposlene ruke \u0111avolje igrali\u0161te”. Uz vi\u0161e sati provedenih na poslu, tinejd\u017eeri nemaju puno vremena za nesta\u0161luke i sumnjiva dru\u017eenja.<\/p>\n\n\n\n