{"id":10490,"date":"2017-10-01T12:17:20","date_gmt":"2017-10-01T10:17:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=10490"},"modified":"2017-11-09T15:31:21","modified_gmt":"2017-11-09T14:31:21","slug":"medunarodni-dan-starijih-osoba-kako-doista-zivimo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2017\/10\/medunarodni-dan-starijih-osoba-kako-doista-zivimo\/","title":{"rendered":"Me\u0111unarodni dan starijih osoba: Kako doista \u017eivimo?"},"content":{"rendered":"

Smilji su 72 godine i \u017eivi u dvosobnom stanu u Zadru koji su ona i suprug kupili jo\u0161 za vrijeme biv\u0161e dr\u017eave. Nije nikad radila te prima mirovinu pokojnog mu\u017ea u iznosu od 2,300 kuna. Kad popla\u0107a sve ra\u010dune, ostane joj otprilike tisu\u0107u i petsto kuna.<\/p>\n

\u201eNije mnogo ali ako je \u010dovjek \u0161tedljiv, mo\u017ee se rastegnuti\u201c, ka\u017ee nam dok iz po\u0161tanskog sandu\u010di\u0107a vadi kuverte (uglavnom ra\u010dune) i promotivne kataloge trgova\u010dkih centara. \u201eTje\u0161im se da ima mnogo ljudi i s puno manjim mirovinama ili ih uop\u0107e nemaju. Uvijek detaljno pregledam sve kataloge koje ostavljaju tu s po\u0161tom, pa kupujem tamo gdje je jeftinije. U penziji sam pa imam vremena obi\u0107i sve trgovine. Hvala bogu, jo\u0161 mogu hodati, iako me zna jako boljeti kuk kojeg sam operirala. Naro\u010dito pred ki\u0161u. Auto ne vozim. Pokojni mu\u017e je vozio. No kad ne\u0161to trebam, donesu mi djeca. Imam sina i k\u0107er. On je u Zagrebu, a ona je ovdje u Zadru. Imaju svoje obitelji i dobro su se sna\u0161li. Voljela bih da ih \u010de\u0161\u0107e vi\u0111am, ali znam da su jako zaposleni. Ja zasad njihovu pomo\u0107 ne trebam. Evo, pola kile srdela sam kupila za deset kuna, krumpir i malo blitve, to \u0107e biti ru\u010dak za dva dana\u201c, pri\u010da nam Smilja pokazuju\u0107i vre\u0107ice koje je upravo donijela s tr\u017enice.<\/p>\n

Smilja je tipi\u010dna hrvatska umirovljenica i jedna od oko 760.000 osoba u Hrvatskoj starijih od 65 godina. 1. listopada njihov je dan \u2013 Me\u0111unarodni dan starijih osoba<\/strong>. Proglasila ga je Glavna Skup\u0161tina Ujedinjenih naroda 1990. godine s ciljem poticanja dr\u017eava da svojim starijim gra\u0111anima osiguraju zadovoljenje svih njihovih potreba i sudjelovanje u dru\u0161tvenom \u017eivotu zajednice.<\/p>\n

Prema tada donesenoj rezoluciji, starijima bi, izme\u0111u ostalog, trebalo osigurati primjerenu zdravstvenu skrb, pravo na rad i pravo na obrazovanje, \u017eivot u vlastitom domu \u0161to je du\u017ee mogu\u0107e, a nakon toga adekvatnu gerijatrijsku njegu, zatim pristup socijalnim i zakonodavnim slu\u017ebama radi pobolj\u0161anja skrbi i za\u0161tite, pristup kulturnim, duhovnim i rekreacijskim sredstvima te za\u0161titu od zlostavljanja i izrabljivanja.<\/p>\n

Sve du\u017ee \u017eivimo<\/h3>\n

Zbog razvoja medicine i op\u0107enito boljih uvjeta \u017eivota za najve\u0107i broj ljudi u svijetu, produ\u017euje se i \u017eivotna dob. Procjenjuje se da \u0107e se do 2050. godine udio svjetskog stanovni\u0161tva starijeg od 60 godina udvostru\u010diti, odnosno sa sada\u0161njih 11 posto narasti na 22 posto. Tad \u0107e osoba starijih od 60 godina biti \u010dak dvije milijarde. Kad je rije\u010d o dobnoj skupini iznad 80 godina, do 2050. godine taj \u0107e se broj u\u010detverostru\u010diti te \u0107e osoba u toj dobnoj skupini biti 400 milijuna. Zbog takvih demografskih kretanja, Svjetska zdravstvena organizacija isti\u010de da \u0107e one zemlje koje budu ulagale u aktivno i zdravo starenje, imati veliku ekonomsku i dru\u0161tvenu korist upravo od starijeg stanovni\u0161tva i to zbog njihovog nezamjenjivog \u017eivotnog iskustva i mudrosti. Stoga i ne \u010dudi da je slogan Me\u0111unarodnog dana starijih osoba usvojen od Svjetske zdravstvene organizacije i Ujedinjenih naroda \u201eStariji ljudi kao nova snaga za razvoj\u201c.<\/p>\n

Me\u0111unarodni dan starijih osoba tradicionalno se obilje\u017eava i u na\u0161oj zemlji. Gradovi i op\u0107ine organiziraju proslave, sajmove i toliko \u017eeljena dru\u017eenja, a sredi\u0161nja proslava i ove je godine bila na zagreba\u010dkom Zrinjevcu gdje su se okupili domovi i udru\u017eenja na popularnom Gerontolo\u0161kom tulumu. Osim pjesme i plesa, besplatno su se obavljala mjerenja tlaka, \u0161e\u0107era u krvi, statusa vitamina i minerala, spirometrija te dijelili savjeti o zdravlju i prehrani. Svoje programe prezentirao je Gradski ured za socijalnu za\u0161titu, resorno ministarstvo, Centar za socijalnu skrb Zagreb, domovi za starije i razne udruge umirovljenika.<\/p>\n

No kad proslava utihne, kako doista izgleda \u017eivot starijih osoba? Tri se stvari mogu izdvojiti kao ono \u0161to ih najvi\u0161e mu\u010di: zdravlje, financije i samo\u0107a odnosno socijalna isklju\u010denost.<\/p>\n

\"Stariji

foto: BigStock<\/p><\/div>\n

Zdravlje<\/h3>\n

Prema Eurostatovim podacima, gra\u0111ani i gra\u0111anke Europske unije nakon navr\u0161enih 65 godina, mogu o\u010dekivati jo\u0161 oko devet i pol zdravih godine prije zna\u010dajnijih zdravstvenih problema. Naj\u010de\u0161\u0107e zdravstvene tegobe starijih osoba su nezarazne bolesti me\u0111u kojima su naj\u010de\u0161\u0107e kardiovaskularne bolesti, odnosno bolesti srca i krvo\u017eilnog sustava poput sr\u010danog ili mo\u017edanog udara te povi\u0161enog krvnog tlaka; \u0161e\u0107erna bolest odnosno dijabetes (naj\u010de\u0161\u0107e dijabetes tipa 2 koji se u po\u010detku mo\u017ee lije\u010diti dijetom i tjelovje\u017ebom, no kasnije je ipak potrebno lije\u010denje tabletama i inzulinom); osteoporoza, odnosno smanjenje gusto\u0107e kostiju koje naj\u010de\u0161\u0107e poga\u0111a \u017eene u starijoj dobi; osteoartritis, odnosno bolest hrskavice kostiju; maligni tumori i razni oblici demencije od kojih je najte\u017ea Alzheimerova bolest. U starijoj dobi \u010desto se javlja i multimorbiditet, odnosno prisutnost vi\u0161e dijagnoza bolesti, a stanje se dodatno pogor\u0161ava smanjenim kretanjem nakon zavr\u0161etka radnog vijeka.<\/p>\n

Financije<\/h3>\n

Prema podacima HZMO-a iz kolovoza ove godine, u Hrvatskoj je ukupno 1.231,879 korisnika mirovina, a prosje\u010dna mirovina iznosi 2.453 kune. Na temelju slu\u017ebenih podataka, Matica umirovljenika je izra\u010dunala da je lani mirovinu manju od 500 kuna dobilo vi\u0161e od 67 tisu\u0107a umirovljenika, ne\u0161to vi\u0161e od 55 tisu\u0107a primilo je izme\u0111u 500 i 1.000 kuna, a oko 74 tisu\u0107e umirovljenika ima mjese\u010dna primanja izme\u0111u 1.000 i 1.500 kuna. No problem nije samo visina mirovine, ve\u0107 i sama kupovna mo\u0107 koja je u Hrvatskoj samo 58 posto od prosjeka Europske unije.<\/p>\n

U Hrvatskoj je \u010dak svaka tre\u0107a osoba starija od 65 godina siroma\u0161na, dok je svaka \u010detvrta u riziku od siroma\u0161tva. U Europi je Hrvatska na \u010detvrtom mjestu po siroma\u0161tvu starijih osoba.\u00a0Naime, stopa rizika od siroma\u0161tva u op\u0107oj populaciji u Hrvatskoj 2015. godine bila je 19,5 posto. Prema dobi i spolu u 2015. godini najvi\u0161a je upravo u dobi od 65 ili vi\u0161e godina, te iznosi 26,3 posto. U toj je dobnoj skupini ujedno i razlika prema spolu najve\u0107a, pa stopa rizika od siroma\u0161tva kod \u017eena iznosi \u010dak 29 posto, a kod mu\u0161karaca 23 posto. Pretpostavlja se da je to zato \u0161to velik dio \u017eena u dobi od 65 godina ili vi\u0161e, ve\u0107inu \u017eivota nisu radile ili pak su radile na slabo pla\u0107enim poslovima. Zbog ovakve situacije, velik broj umirovljenika odlu\u010duje se na povratak na tr\u017ei\u0161te rada, a procjenjuje se da ih je u Hrvatskoj oko 14.000.<\/p>\n

\"Stariji

foto: BigStock<\/p><\/div>\n

Usamljenost <\/strong><\/p>\n

Tre\u0107i naj\u010de\u0161\u0107i problem s kojim je suo\u010dena populacija iznad 65 godina \u017eivota je usamljenost. I opet, najpogo\u0111enije su \u017eene koje u prosjeku \u017eive sedam godina du\u017ee od mu\u0161karaca. Kad djeca odsele iz roditeljskog doma i bra\u010dni drug premine, nastupa razdoblje samo\u0107e s kojim se mnogi vrlo te\u0161ko nose.<\/p>\n

\u201eSamo\u0107a je glavni razlog za\u0161to se mnogi odlu\u010duju do\u0107i \u017eivjeti u dom za starije\u201c, ka\u017ee Dajana Saki\u0107 Grdovi\u0107,<\/strong> socijalna radnica iz Doma za starije i nemo\u0107ne u Zadru. \u201eOsim usamljenosti, mnogi ljudi se vi\u0161e ne osje\u0107aju sigurni u velikom prostoru kojeg su prije dijelili s obitelji, boje se pada, nemo\u0107i, bolesti, uz to ne \u017eele biti teret svojoj djeci, te se odlu\u010duju na \u017eivot u domu.\u201c<\/p>\n

\u017divot u domu zna\u010dajno utje\u010de na dru\u0161tveni \u017eivot pojedinca, pa korisnici doma za starije redovito ka\u017eu kako im je dru\u0161tveni \u017eivot upravo procvjetao nakon preseljenja i da je prije znalo pro\u0107i i po nekoliko dana da ne vide i ne porazgovaraju ni sa kime. Korisnicima doma omogu\u0107ena su dru\u017eenja u zajedni\u010dkim prostorijama i bavljenje hobijima te putovanja i razne druge aktivnosti. Osim \u0161to pozitivno utje\u010de na dru\u0161tveni aspekt \u017eivota, boravak u domu omogu\u0107uje im 24-satnu medicinsku skrb te ih rje\u0161ava brige o svakodnevnim stvarima poput kuhanja, nabavke drva za ogrjev i \u010di\u0161\u0107enja. Unato\u010d tome, u Hrvatskoj jo\u0161 uvijek vrlo mali broj umirovljenika odlu\u010duje preseliti u dom \u2013 njih tek 3,68 posto. Razlog tome je svakako i cijena doma jer si to, zbog malih mirovina, ne mo\u017ee svatko priu\u0161titi. Prosje\u010dna cijena mjesta u dvokrevetnoj sobi u domu za starije i nemo\u0107ne je oko 2 i pol tisu\u0107e kuna. Naravno, cijena varira s obzirom na to radi li se o privatnom ili dr\u017eavnom domu te njegovoj lokaciji.<\/p>\n

Internet poma\u017ee<\/h3>\n

Problem samo\u0107e donekle se mo\u017ee ubla\u017eiti i pomo\u0107u moderne tehnologije. Naime, sve se vi\u0161e starijih osoba koristi internetom, a mnogi ka\u017eu kako ih je na taj korak ponajvi\u0161e nagnala \u017eelja da ostanu barem u online kontaktu sa svojom obitelji i prijateljima. Na podru\u010dju \u010ditave Europske unije postotak \u201esrebrnih surfera\u201c, odnosno osoba u dobi izme\u0111u 65 i 74 godina koje se slu\u017ee internetom je 42 posto. Hrvatska i u ovom segmentu prili\u010dno kaska za ostatkom Europe jer kod se kod nas internetom slu\u017ei tek 17 posto ljudi te dobne skupine.<\/p>\n

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija u okviru projekta \u201cNema predaje\u201d.\u00a0\u00a0<\/em><\/h5>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

1. listopada obilje\u017eava se Me\u0111unarodni dan starijih osoba. Umjesto slavlja, odlu\u010dili smo provjeriti kako stariji u Hrvatskoj doista \u017eive i gdje smo u odnosu na Europu.<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":10491,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[85,1008],"tags":[952,17,132,423],"class_list":["post-10490","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktivno-starenje","category-nema-predaje","tag-nemapredaje","tag-novac","tag-starost","tag-usamljenost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10490","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10490"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10490\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10491"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10490"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10490"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10490"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}