{"id":105141,"date":"2024-04-30T05:09:41","date_gmt":"2024-04-30T03:09:41","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=105141"},"modified":"2024-04-30T09:13:36","modified_gmt":"2024-04-30T07:13:36","slug":"otkud-africka-pjescana-prasina-u-hrvatskoj-i-kako-se-zastititi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2024\/04\/otkud-africka-pjescana-prasina-u-hrvatskoj-i-kako-se-zastititi\/","title":{"rendered":"Otkud afri\u010dka pje\u0161\u010dana pra\u0161ina u Hrvatskoj i kako se za\u0161tititi"},"content":{"rendered":"\n<p>Akropola je ove nedjelje izgledala kao da je na Marsu, a ne u srcu Atene. Crvenkasto-naran\u010dasta pra\u0161ina iz Sahare pre\u0161la je tisu\u0107e kilometara do jugoisto\u010dne Europe i obojila anti\u010dko svetili\u0161te. Oluje koje nose pra\u0161inu iz Sahare u europske gradove su uobi\u010dajena pojava. Evo \u0161to o tom prirodnom fenomenu treba znati: kako nastaju oluje, kako se krec\u0301u i predstavljaju li rizik.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kako nastaje pra\u0161njava oluja u Sahari?<\/h3>\n\n\n\n<p>Pra\u0161njave oluje nastaju kada jaki vjetrovi pu\u0161u velikim podru\u010djima Sahare, pustinje koja se prote\u017ee \u0161irom sjeverne Afrike. Pustinjski pijesak se sastoji od mnogo razli\u010ditih \u010destica, rekao je za <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/za%C5%A1to-pra%C5%A1ina-iz-sahare-sti%C5%BEe-u-europu\/a-68947324\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">DW<\/a> <strong>Carlos Perez Garcia Pando<\/strong>, stru\u010dnjak za pijesak i pra\u0161inu u Superkompjuterskom centru u Barceloni.<\/p>\n\n\n\n<p>Neke \u010destice su velike i te\u0161ke. Ovo su prve \u010destice koje pokupe jaki vjetrovi, ali one nisu te koje c\u0301e vjetrovi na kraju odnijeti preko Sredozemnog mora do Europe.<\/p><div id=\"mojev-1327449904\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Umjesto toga, kada ove vec\u0301e \u010destice neizbje\u017eno padnu na zemlju, prilikom udara se razbiju druge grudice pijeska, koje se onda raspr\u0161e u ultra-male \u010destice pra\u0161ine, rekao je Garcia Pando. Ove manje \u010destice su te koje na kraju vjetrovi nose na velike udaljenosti, ba\u0161 zato \u0161to su tako male i lagane.<\/p>\n\n\n\n<p>Da bi se ove oluje pojavile vremenski uvjeti moraju biti suhi, jer se u suprotnom \u010destice skupljaju i postaju prete\u0161ke da bi letjele na velike udaljenosti. Pra\u0161njave oluje c\u0301e se najvjerojatnije pojaviti u krajevima gdje ima malo vegetacije, koja mo\u017ee utjecati na vjetar i usporiti oluju.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Za\u0161to ove oluje donose pra\u0161inu u Europu?<\/h3>\n\n\n\n<p>Pje\u0161\u010dane oluje se redovno de\u0161avaju u Sahari. Ali da bi vjetrovi odnijeli pra\u0161inu tisu\u0107ama kilometara sjeverno, ove oluje moraju biti u interakciji s vremenskim sustavom koji c\u0301e stvoriti jake vjetrove neophodne da je prenesu na velike udaljenosti.<\/p>\n\n\n\n<p>U vec\u0301ini slu\u010dajeva, to su polja niskog tlaka u kojima se stvaraju uvjeti za preno\u0161enje saharske pra\u0161ine preko Sredozemnog mora u Europu. Ona su energi\u010dna, rekao je Garcia Pando, i uzrokuju jake vjetrove u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Obi\u010dno se javljaju u proljec\u0301e. Polja visokog tlaka tako\u0111er mogu izazvati ove doga\u0111aje, ali to je manje vjerojatno.<\/p>\n\n\n\n<p>\u010cestice pra\u0161ine koje na kraju odlete u Europu mogu tako dugo ostati u zraku jer su puno manje od zrna pijeska, koja br\u017ee padaju na zemlju, odgovorio je <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/za%C5%A1to-pra%C5%A1ina-iz-sahare-sti%C5%BEe-u-europu\/a-68947324\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">DW<\/a>-u <em>e-mailom<\/em> <strong>Stewart Evans<\/strong>, stru\u010dnjak za pra\u0161inu sa Sveu\u010dili\u0161ta Buffalo u New Yorku. &#8220;Ono \u0161to sti\u017ee u Europu je pra\u0161njava, ali ne i pje\u0161\u010dana oluja&#8221;, rekao je.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Jesu li su ove pra\u0161njave oluje problemati\u010dne?<\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;Ovo se doga\u0111alo vi\u0161e puta kroz povijest, pra\u0161ina je stara skoro koliko i Zemlja&#8221;, rekao je Garcia Pando. &#8220;Nije to ni\u0161ta novo.&#8221; Objasnio je da analiza ovih doga\u0111aja ne bi trebala brinuti. Umjesto toga, rekao je, radi se o razumijevanju fenomena i onoga \u0161to on predstavlja za dru\u0161tvo i klimu. Pra\u0161ina, objasnio je, nije uvijek lo\u0161a stvar: na primjer, ona slu\u017ei kao vrsta hranljive materije za \u0161ume i oceane, hrane\u0107i ih \u017eeljezom i fosforom.<\/p>\n\n\n\n<p>No, koli\u010dina pra\u0161ine na Zemlji se pove\u0107ala od predindustrijskih vremena, napominje je Garcia Pando. To je u velikoj mjeri posljedica ljudske obrade zemlje, ali i&nbsp;promjene klime.<\/p>\n\n\n\n<p>Da bi objasnio kako ovo funkcionira, rekao je da zamislimo komad skorenog blata. Ako nagazite na blato, ili automobil pre\u0111e preko njega, stvorit \u0107e se tone \u010destica ili prljav\u0161tine koje onda &#8220;lak\u0161e raznosi vjetar&#8221;. Kada se radi o klimatskim promjenama dao je primjer jezera koje presu\u0161i. Isti\u010de da &#8220;sedimenti koji ostaju u jezeru su veoma, veoma erozivni i mogu se vrlo lako u vidu pra\u0161ine prenijeti u atmosferu&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p>Ali u ovom trenutku znanstvenici jo\u0161 uvijek nisu sigurni ho\u0107e li klimatske promjene izazvati vi\u0161e ili manje vjetra na Zemlji, tako da je te\u0161ko re\u0107i kakva bi mogla biti budu\u0107nost pje\u0161\u010danih odnosno pra\u0161njavih oluja.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ovo je jedna od klju\u010dnih neizvjesnosti koje imamo u prognoziranju budu\u0107nosti pra\u0161ine&#8221;, rekao je Garcia Pando. &#8220;Poku\u0161avamo razumjeti kako \u0107e se razvijati vjetrovi u razli\u010ditim situacijama \u2014 ne samo prosje\u010dni vjetar, ve\u0107 i ekstremi.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Ostati siguran u pra\u0161njavoj oluji<\/h3>\n\n\n\n<p>Ako se na\u0111ete u pra\u0161njavoj oluji u Europi, Garcia Pando ka\u017ee da bi se trebalo pridr\u017eavati istih savjeta stru\u010dnjaka kao u danima kada je kvaliteta zraka posebno lo\u0161a. A to znaju gra\u0111ani Tuzle, Beograda, Sarajeva\u2026<\/p>\n\n\n\n<p>Pra\u0161ina predstavlja opasnost za di\u0161ne organe. Zato treba nositi masku i suzdr\u017eavati se od sportskih aktivnosti na otvorenom. Ovo posebno va\u017ei za ljude s respiratornim oboljenjima.<\/p>\n<div id=\"mojev-3578094262\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ako se na\u0111ete u pra\u0161njavoj oluji u Europi, Garcija Pando ka\u017ee da bi se trebalo pridr\u017eavati istih savjeta stru\u010dnjaka kao u danima kada je kvaliteta zraka posebno lo\u0161a. A to znaju gra\u0111ani Zagreba, Tuzle, Beograda, Sarajeva\u2026<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":25764,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[649,1294,1463],"class_list":["post-105141","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-klima","tag-zagadenje","tag-zrak"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/105141","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=105141"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/105141\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/25764"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=105141"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=105141"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=105141"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}