{"id":106338,"date":"2024-05-14T11:19:34","date_gmt":"2024-05-14T09:19:34","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=106338"},"modified":"2024-05-14T11:31:39","modified_gmt":"2024-05-14T09:31:39","slug":"sto-je-ostalo-hrvati-ne-mare-za-tita-bosnjaci-ga-obozavaju-srbi-ga-zele-iskopati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2024\/05\/sto-je-ostalo-hrvati-ne-mare-za-tita-bosnjaci-ga-obozavaju-srbi-ga-zele-iskopati\/","title":{"rendered":"Hrvati ne mare za Tita, Bo\u0161njaci ga obo\u017eavaju, Srbi ga \u017eele iskopati"},"content":{"rendered":"\n<p>Kumrovec ima oko 300 stanovnika. To je mjesto na sjeverozapadu Hrvatske, blizu granice sa Slovenijom. U Kumrovcu je, pi\u0161e NZZ, 1892. u doba Habsbur\u0161ke monarhije ro\u0111en Josip Broz, kao sedmo od 15 djece u obitelji majke Slovenke i oca Hrvata, prenosi <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/%C5%A1vicarski-list-tito-nikoga-ne-ostavlja-ravnodu%C5%A1nim\/a-69065975\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">DW<\/a> tekst iz \u0161vicarskog medija.<\/p>\n\n\n\n<p>Broz je, kako pi\u0161e \u0161vicarski dnevnik, ve\u0107 kao 15-godi\u0161njak napustio rodno mjesto, pobjegao je, ka\u017eu, od gladi. Kasnije je izu\u010dio zanat bravara i postao profesionalni revolucionar, ka\u017eu autori NZZ-a. <\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Kao mar\u0161al Tito je trijumfirao u jugoslavenskom narodno-oslobodila\u010dkom ratu protiv Hitlerove Njema\u010dke i njezinih saveznika, a kasnije se suprotstavio i svom ranijem mentoru Staljinu. Kasnije je Tito, sve do svoje smrti 1980., upravljao Jugoslavijom, nesvrstanom federacijom ravnopravnih republika&#8221;, pi\u0161e NZZ.<\/p><div id=\"mojev-911256331\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">&#8220;Kod Starog&#8221; u Kumrovcu<\/h3>\n\n\n\n<p>Autori NZZ-a su bili u Kumrovcu, navratili su u gostionicu &#8220;Kod Starog&#8221; koja se nalazi pored Titove rodne ku\u0107e i spomenika Brozu. &#8220;Spomenika koji je u neovisnoj Hrvatskoj ve\u0107 letio u zrak, a kasnije je obnovljen&#8221;, dodaje NZZ.<\/p>\n\n\n\n<p>U razgovoru za \u0161vicarski list na\u010delnik \u0160plajt ka\u017ee da je ponosan na Tita, &#8220;kao i ve\u0107ina \u017eitelja sela&#8221;. Za na\u010delnika je Tito &#8220;svjetski brend&#8221;. On je zadovoljan brojem posjetitelja, ka\u017ee da je tijekom 2023. Kumrovec posjetilo 30.000 Amerikanaca, te oko 100.000 stanovnika drugih ex-jugoslavenskih republika, uglavnom Slovenci, Bosanci, Crnogorci, ka\u017ee on.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Sa svijetom i ostatkom biv\u0161e Jugoslavije Kumrovec nema nikakav problem, ka\u017ee \u0160plajt, ali ima s Hrvatskom. Jer Hrvati, a prije svih nacionalno orijentirana vladaju\u0107a stranka HDZ, Tita povezuje primarno s komunizmom i zlo\u010dinima koje su nad fa\u0161isti\u010dkim usta\u0161ama napravili njegovi partizani na kraju Drugog svjetskog rata&#8221;, pi\u0161e NZZ.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"410\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/tito-kumrovec-740x410.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-15612\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/tito-kumrovec.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/tito-kumrovec-636x352.jpg 636w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Augustin\u010di\u0107eva skulptura pred Titovom rodnom ku\u0107om u Kumrovcu (foto: M.Vajdic@Flickr)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Na\u010delnik se \u017eali da Tito i danas &#8220;ko\u010di&#8221; razvoj Kumrovca, ka\u017ee da Tita ne smije ba\u0161 pre\u010desto spominjati, dodaje da su Tito i njegova Jugoslavija toliko zloglasni kod (aktualne) politi\u010dke klase u Hrvatskoj da \u010dak i Zoran Milanovi\u0107, dr\u017eavni predsjednik, izbjegava Kumrovec u predizbornim vremenima: &#8220;Da je Sutla probila malo druga\u010diji put, takav da je Kumrovec dio Slovenije, za Titovo rodno mjesto bi se otvorile sasvim druga\u010dije perspektive&#8221;, prenosi na\u010delnikova razmi\u0161ljanja NZZ.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160vicarski list prenosi i izjave Anite Paun-Gad\u017ee, voditeljice muzeja &#8220;Staro Selo Kumrovec&#8221;, koja pri\u010da kako ima osje\u0107aj da se Tita u selu smatra smetnjom. I dodaje da mnogi \u0161kolarci koji navrate u selo, obilaze muzej, ali u Titovu ku\u0107u ulaze samo s izri\u010ditom dozvolom njihovih u\u010diteljica i u\u010ditelja: &#8220;U pro\u0161losti su se roditelji \u017ealili na obilazak Titove rodne ku\u0107e, sumnjali su da se tu radi o politi\u010dkoj indoktrinaciji&#8221;, pi\u0161e ovaj list.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">&#8220;Pod Titom je bilo bolje\u2026&#8221;<\/h3>\n\n\n\n<p>Tih strahova nema u Jajcu, pi\u0161e NZZ. Bosanski grad je idu\u0107a postaja u reporta\u017ei koja je objavljena pro\u0161li vikend. Jajce se opisuje kao utvr\u0111eni grad u kojem su u Srednjem vijeku stolovali kr\u0161\u0107anski bosanski kraljevi, sve dok nisu do\u0161li osmanski osvaja\u010di, grad koji je za vrijeme SFRJ bio centar industrije, kao grad u kojem su se katoli\u010dki Hrvati i muslimanski Bo\u0161njaci vi\u0161e-manje pomirili nakon neprijateljstava tijekom 90-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>U Jajcu je Tito bio i ostao junak, pi\u0161e NZZ. To je grad u kojem su stariji, kako pi\u0161e ovaj medij, jedinstveni u ocjeni: &#8220;Pod Titom je bilo bolje, vi\u0161e sigurnosti, vi\u0161e blagostanja \u2013 jednostavno normalnost.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Muslimanima dao status nacije<\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;Titova Jugoslavija nije bila idealna dr\u017eava&#8221;, ka\u017ee za NZZ Mirsad Duranovi\u0107. On je imao 12 godina kada je Tito preminuo, sa sjetom se prisje\u0107a SFRJ, ali isto tako napominje da se ne mo\u017ee opravdati postojanje kaznenog logora Goli otok. Duranovi\u0107 danas radi kao kurator Muzeja AVNOJ-a u Jacu, pri\u010da da su ljudi po\u0161tivali Tita zato \u0161to je etablirao uspje\u0161an model su\u017eivota razli\u010ditih naroda u Bosni.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"410\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/tito-breznjev-740x410.jpg\" alt=\"Za\u0161\" class=\"wp-image-21442\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/tito-breznjev-740x410.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/tito-breznjev-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/tito-breznjev-768x425.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/tito-breznjev.jpg 1000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Prijateljski poljubac Tita i Bre\u017enjeva<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Tito je, pi\u0161e NZZ, posebno omiljen me\u0111u muslimanskim \u017eiteljima Bosne, koji se od prije tri desetlje\u0107a slu\u017ebeno nazivaju Bo\u0161njacima. Socijalisti\u010dka Jugoslavija je dodu\u0161e \u0161ikanirala islam, kao i sve religije. Ali muslimanima je dao status posebne nacije, prije toga su ljudi iz muslimanskih obitelji bili prisiljeni da se nacionalno opredijele ili kao Srbi ili kao Hrvati.<\/p>\n\n\n\n<p>NZZ-ovi autori nastavljaju proputovanje kroz BiH, preko Bugojna (u kojem jedan sugovornik pri\u010da o tome kako u zemlji &#8220;danas vlada bezakonje, a korumpirane nacionalne stranke Hrvata, Srba i Bo\u0161njaka lo\u0161e stanje u BiH koriste za sebe, dok za sobom ostavljaju kaos za normalne gra\u0111ane&#8221;), sti\u017eu do Mostara. Grad na Neretvi opisuju kao \u2013 podijeljen, ba\u0161 kao \u0161to su podijeljena i mi\u0161ljenja Mostaraca oko Tita, ka\u017ee NZZ: &#8220;Linija razdvajanja ide izme\u0111u ve\u0107inski bo\u0161nja\u010dkog istoka i prete\u017eito hrvatskog zapada. Rat u Bosni je cementirao tu podjelu.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Mostarom, glavnim gradom Hercegovine, se danas zajedni\u010dki upravlja, pi\u0161e NZZ. I napominje da je jaz mentalno naizgled nepremostiv. U zapadnom Mostaru odlu\u010duju\u0107u ulogu igraju &#8220;nacionalni Hrvati&#8221;, pi\u0161e NZZ i dodaje da bi &#8220;oni taj grad, najradije i cijelu Hercegovinu pripojili Republici Hrvatskoj&#8221;. Nigdje se to ne vidi tako jasno kao na Partizanskom groblju, dodaje NZZ.<\/p>\n\n\n\n<p>Nekropolu za vi\u0161e od 600 partizana svih etni\u010dkih pripadnosti iz Mostara i okolice se ve\u0107 desetlje\u0107ima uni\u0161tava, napominju autori. &#8220;Politi\u010dku odgovornost snose nacionalno-hrvatski politi\u010dari u gradu, za koje je groblje samo naporno prisje\u0107anje na bratstvo i jedinstvo jugoslavenskih naroda.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kontroverze oko Ku\u0107e cvije\u0107a<\/h3>\n\n\n\n<p>Na kraju op\u0161irnog \u010dlanka u vikend-izdanju NZZ-a posve\u0107enog Titu i kontroverzama oko Tita, autori odlaze u Beograd. U Srbiji se danas, kako pi\u0161u, &#8220;pod predsjednikom Aleksandrom Vu\u010di\u0107em opet u\u010dvrstio fa\u0161istoidni nacionalizam Slobodana Milo\u0161evi\u0107a, dok je na mjesto marksisti\u010dkih pouka iz Titove ere stupio putinovski misticizam.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Za srpske nacionaliste je Titova Jugoslavija utjelovljenje jednog sistema koji im je oteo uvrije\u017eena prava kao dr\u017eavnog naroda, koji im je \u010dak oduzeo i Kosovo&#8221;, pi\u0161u autori ovog \u010dlanka. NZZ napominje kako usprkos svemu tome u Beogradu dan-danas postoji jedan muzej u kojem se posjetitelje informira o Titu i njegovoj Jugoslaviji. To je Muzej Jugoslavije u kojem se nalazi i Ku\u0107a cvije\u0107a, gdje je Titov grob.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"410\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2016\/05\/umro-je-tito-740x410.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-7342\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2016\/05\/umro-je-tito.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2016\/05\/umro-je-tito-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2016\/05\/umro-je-tito-150x83.jpg 150w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p>A me\u0111u posjetiteljima dominiraju mladi ljudi iz zemalja nastalih raspadom Jugoslavije, nastavlja NZZ. Oni ne \u017eele povratak Jugoslavije, ka\u017ee za NZZ dugogodi\u0161nja kuratorica tog muzeja Veselinka Kastratovi\u0107 Risti\u0107. Po njezinom mi\u0161ljenju mladi \u017eele prekograni\u010dni prostor za kulturnu suradnju i dru\u017eenje: &#8220;Novo doba bez nacionalisti\u010dke mr\u017enje, to je ono \u0161to za budu\u0107nost oni \u017eele preuzeti iz Titove Jugoslavije.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Gradona\u010delnik Beograda ga \u017eeli iskopati<\/h3>\n\n\n\n<p>A upravo to je, nastavlja NZZ, trn u oku strana\u010dkim prijateljima predsjednika Srbije. \u0160vicarski list podsje\u0107a na nedavnu inicijativu Aleksandra \u0160api\u0107a, vr\u0161itelja du\u017enosti gradona\u010delnika Beograda. On je rekao da bi najradije Titove posmrtne ostatke iz Ku\u0107e cvije\u0107a poslao u Kumrovec. I tu se zavr\u0161ava krug, ova pri\u010da se vra\u0107a na svoj po\u010detak. U Kumrovec.<\/p>\n\n\n\n<p>Na\u010delnik \u0160plajt je, kako pi\u0161e NZZ, na \u0160api\u0107eve najave reagirao gotovo entuzijasti\u010dno: &#8220;Titov grob u njegovom rodnom mjestu maloj hrvatskoj op\u0107ini bi mogao podariti i do milijun posjetitelja \u2013 iz godine u godinu.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<div id=\"crveno\"><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Zanima nas va\u0161a pri\u010da<\/h3>\n\n\n\n<p>\u017delite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i vi\u0111enje ove teme s nama i na\u0161im \u010ditateljima, mo\u017eete to u\u010diniti putem web obrasca <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/povjerljivo\/\" target=\"_blank\">Povjerljivo<\/a>. Napi\u0161ite svoju pri\u010du!<\/p>\n\n\n\n<p><\/div>\n<div id=\"mojev-283333630\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&#8216;Zabranjeno je gajiti dobre uspomene na Tita i njegovu Jugoslaviju&#8217;, tako list Neue Z\u00fcrcher Zeitung citira Roberta \u0160plajta, na\u010delnika op\u0107ine Kumrovec u podu\u017eem \u010dlanku koji je objavljen protekli vikend. Tekst potpisuju Ksenija Cvetkovi\u0107-Sander i Martin Sander.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":25757,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[188,714,110],"class_list":["post-106338","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-jugoslavija","tag-komunizam","tag-tito"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/106338","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=106338"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/106338\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/25757"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=106338"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=106338"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=106338"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}