{"id":10664,"date":"2017-10-07T08:34:02","date_gmt":"2017-10-07T06:34:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=10664"},"modified":"2017-10-07T08:34:02","modified_gmt":"2017-10-07T06:34:02","slug":"najopasnija-vrsta-debljine-pogada-bas-starije-osobe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2017\/10\/najopasnija-vrsta-debljine-pogada-bas-starije-osobe\/","title":{"rendered":"Najopasnija vrsta debljine poga\u0111a ba\u0161 starije osobe"},"content":{"rendered":"

Trbu\u0161ni adipozitet \u2013 ili narodski re\u010deno, pivski trbuh \u2013 toliko je ra\u0161irena pojava da se radi pravoj pandemiji, pi\u0161e u ovotjednom izdanju magazin Frontiers in Public Health<\/a>.<\/p>\n

U nekim razvijenim zemljama, uklju\u010duju\u0107i Novi Zeland i Sjedinjene ameri\u010dke dr\u017eave, \u010dak 90 posto odraslih mu\u0161karaca i 80 posto \u017eena dobra zna o \u010demu je rije\u010d. Tako\u0111er i 50 posto djece. Prekomjerna trbu\u0161na masno\u0107a, kako tu pojavu nazivaju znanstvenici, je stanje kad je opseg va\u0161eg struka ve\u0107i od polovine va\u0161e visine. To nije isto \u0161to i obi\u010dna pretilost. Ustvari, sa zdravstvenog aspekta jo\u0161 je i gore.<\/p>\n

Prekomjerna tjelesna masno\u0107a, pogotova ona trbu\u0161na, povezuje se s pove\u0107anom rizikom od kroni\u010dnih bolesti, morbiditeta i smrti. Masno\u0107u na trbuhu smatra se najnezdravijom od svih ostalih vrsta prekomjernih masno\u0107a na tijelu. \u201ePivski trbuh\u201c je pomalo pogre\u0161an naziv jer nema nikakve veze s alkoholom. Najzna\u010dajniji faktor koji utje\u010de na pojavu pivskog trbuha je dob. Izra\u017eeni trbu\u0161\u010di\u0107i naj\u010de\u0161\u0107i su kod starijih ljudi jer kako starimo, na\u0161e kalorijske potrebe se smanjuju, manje smo aktivni i skloniji smo nakupljanju kila. Tako\u0111er, sni\u017eava se razina hormona pa vi\u0161e sala skladi\u0161timo oko struka.<\/p>\n

Ne\u0161to ranije ove godine, znanstvenici Philip<\/strong> Maffetone<\/strong>, Ivan Rivera-Dominguez<\/strong> i Paul Laursen<\/strong> objavili su da bi gotovo 76 posto svjetske populacije moglo imati taj problem. U zadnjem su se izvje\u0161taju osvrnuli na neke od najbogatijih zemalja rekav\u0161i da je prema procjenama u 30 najrazvijenijih zemalja ta konkretna pojava znatno \u010de\u0161\u0107a nego \u0161to je u\u010destalost debljine i pretilosti u ostatku svijeta.<\/p>\n

Laursen, ina\u010de profesor na Tehnolo\u0161kom sveu\u010dili\u0161tu u Aucklandu na Novom Zelandu, ka\u017ee da bi ljudi trebali ograni\u010diti unos \u0161e\u0107era i procesuirane hrane te poziva vlade zemalja da se pozabave ovim problemom. Osim toga, i lije\u010dnici bi trebali vi\u0161e razgovarati sa svojim pacijentima o va\u017enosti zdravog na\u010dina \u017eivota.<\/p>\n

Bez obzira jesu li u medicinskom smislu prekomjerno te\u0161ki ili pretili, ljudi s vi\u0161e trba\u0161ne masno\u0107e u ve\u0107em su riziku od kardiometaboli\u010dkih nepravilnosti koje mogu prouzro\u010diti kroni\u010dna ili \u010dak smrtonosna stanja koja pak zna\u010dajno smanjuju kvalitetu \u017eivota. Vi\u0161ak tjelesne masno\u0107e povezuje se s povi\u0161enim krvnim tlakom, bolestima srca, mo\u017edanom kapi, rakom, dijabetesom tipa dva, osteoartritisom, plu\u0107nim bolestima, apnejom i ostalim stanjima. \u010cak i ljudi koji se dovoljno kre\u0107u, mogu imati vi\u0161ak tjelesne masno\u0107e.<\/p>\n

Znanstvenici ka\u017eu i kako su uobi\u010dajeni na\u010dini odre\u0111ivanja je li neka osoba pretila, nisu upotrebljivi kad se radi o odre\u0111ivanju vi\u0161ka tjelesne masno\u0107e. Umjesto toga, preporu\u010duju mjerenje opsega struka i\u00a0 uspore\u0111ivanja s visinom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Izmjerite opseg va\u0161eg struka i taj broj usporedite s va\u0161om visinom. Ako opseg iznosi vi\u0161e od polovine va\u0161e visine, tad patite od prekomjernog nakupljanja trbu\u0161ne masno\u0107e. Znanstvenici ka\u017eu kako se radi o pravoj pandemiji jer vi\u0161e od 76 posto stanovni\u0161tva pati od tog poreme\u0107aja. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":6315,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[42,391],"class_list":["post-10664","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-prehrana","tag-pretilost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10664","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10664"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10664\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6315"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10664"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10664"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10664"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}