Sve se \u010de\u0161\u0107e u novinama i po portalima \u010ditaju katastrofi\u010dne izjave raznih znanstvenika i politi\u010dara kako \u0107e mirovinski sustav me\u0111ugeneracijske solidarnosti propasti zato jer se oko 40 posto tro\u0161kova moraju namiriti od dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n
Osobito je to bilo vidljivo za vrijeme kampanje, kad su znanstvenici poput dr. Nesti\u0107a<\/strong><\/a>, koji je ina\u010de vrlo blizak bankama i dugo bio predstavnik \u010dlanova u Nadzornom odboru Mirovinskog fonda Erste banke, ocijenio kako su u predizbornoj kampanji ve\u0107ina prijedloga i obe\u0107anja u perspektivi prebacivana na prora\u010dun, pi\u0161e Jasna A. Petrovi\u0107<\/strong>, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske za Glas umirovljenika<\/a>.<\/p>\n\n\n\n “Izdaci koje prora\u010dun trenutno nudi, otprilike \u010detiri posto pokriva se za mirovine, a oko \u0161est posto kroz doprinose. Oni nisu ni pribli\u017eno dovoljni da pokriju sve mirovine. Ako \u017eelimo samoodr\u017eiv sustav mirovina, trebalo bi sve funkcionirati kao klasi\u010dno osiguranje, \u0161to se uplati, mo\u017ee se povla\u010diti. No, ovo je javni sustav i \u010dini se zgodno podijeliti primanja u obliku mirovina. Hrvatska jako puno tro\u0161i, prora\u010dun ima limite i ako pove\u0107avate izdvajanja za mirovine, drugdje ih morate smanjiti.” Tako je rekao Nesti\u0107 i time dao naslutiti da je hrvatski mirovinski sustav ugro\u017een i pred raspadom.<\/p>\n\n\n\n Isto je u predizbornoj kampanji glasno zagovarao i sada propali saborski zastupnik Na\u0111i <\/strong>iz Fokusa koji je te\u017eio sve ubrzanijoj privatizaciji mirovinskog sustava kroz drugi i tre\u0107i mirovinski stup, smanjivanje prvog stupa i pove\u0107anje nenamjenskog kori\u0161tenja “u\u0161te\u0111evine” drugog stupa na \u010dak 25 posto. Suludo, jer to bi oslabilo svrhu mirovine da \u0161titi od siroma\u0161tva u starosti.<\/p>\n\n\n\n Jo\u0161 2018. godine je tada\u0161nji ministar Pavi\u0107 <\/strong>rekao medijima kako godi\u0161nje za mirovine nedostaje 17 milijardi kuna (2,26 milijarde eura), da je “to pet Pelje\u0161kih mostova”. Da li je stvarno tako?<\/p>\n\n\n\n U najnovijem izvje\u0161taju o poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u 2023. godini vidljivo je da su ukupni prihodi od mirovinskih doprinosa u pro\u0161loj godini porasli za vi\u0161e od 15 posto, jer su porasle i pla\u0107e, kao i broj zaposlenih.<\/p>\n\n\n\n Prihodima od doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti financiraju se mirovine, nov\u010dane naknade i druga primanja iz mirovinskog osiguranja na temelju priznatih prava, tro\u0161kovi provedbe osiguranja i tro\u0161kovi administracije Zavoda. Ostvareni su 2023. godine u iznosu od 4,384 milijardi eura, \u010dine 58,63 posto ukupnih prihoda, a u odnosu na 2022. godinu ve\u0107i su za 15,3 posto.<\/p>\n\n\n\n U ukupne mirovinske doprinose uklju\u010deni su i kapitalizirani doprinosi u iznosu od 197,4 milijuna eura i ve\u0107i su za 29,1 posto u odnosu na 2022. godinu zbog ve\u0107eg broja osiguranika koji su se odlu\u010dili za kori\u0161tenje mirovine samo iz I. stupa umjesto za mirovinu iz I. i II. stupa obveznog mirovinskog osiguranja. No, to je opet posve druga pri\u010da o kojoj je u Hrvatskoj nepreporu\u010dljivo pisati.<\/p>\n\n\n\n No, valja naglasiti da je Hrvatska za ukupna mirovinska davanja 2023. godine izdvojila samo 9,5 posto bruto dru\u0161tvenog proizvoda, dok je europski prosjek daleko vi\u0161i, \u010dak 13,6 posto 2020. godine (posljednji poznati podatak). Hrvatski je udjel izra\u010dunala sama novinarka i urednica Ve\u010dernjeg lista, jer slu\u017ebeni podaci “kasne” oko dvije godine.<\/p>\n\n\n\n Isto je tako s visinom mirovinskih doprinosa na pla\u0107e. Hrvatska ima samo 15 posto za prvi mirovinski stup, a ako i dodamo onih pet posto oduzetih od prvog stupa i predanog na upravljanje mirovinskim fondovima stranih banaka, to je ukupno samo 20 posto.<\/p>\n\n\n\n U Sloveniji su doprinosi vi\u0161i od 24 posto, Austriji 22,8 posto, Finskoj 24,8 posto, Italiji \u010dak 33 posto. No, ovi na vlasti, koje god da bili politi\u010dke boje, kao da ne shva\u0107aju da bi mirovinski doprinosi trebali porasti, kao i mirovine uostalom, jer nas Europska komisija stalno upozorava da trebamo oja\u010dati adekvatnost mirovina.<\/p>\n\n\n\n Prihodi iz prora\u010duna odnose se na op\u0107e prihode i primitke te sredstva u\u010de\u0161\u0107a za pomo\u0107i. U 2023. godini ostvareni su u iznosu od 3,086 milijardi eura i ve\u0107i su za 15,4 posto u odnosu na 2022. godinu. Na \u0161to se tro\u0161e prora\u010dunski novci? Na krpanje mirovina kako to govore uva\u017eeni znanstvenici bliski financijskom sektoru? E, ne!<\/p>\n\n\n\n Op\u0107im prihodima i primicima prora\u010duna financira se dio obveza mirovinskog osiguranja koje nastaju priznavanjem i\/ili odre\u0111ivanjem mirovina prema posebnim propisima (branitelji, saborski zastupnici, akademici, HVO-ovci itd.), zatim dodaci odnosno pove\u0107anje mirovina prema posebnim zakonima koji ure\u0111uju ta prava.<\/p>\n\n\n\n No, ono \u0161to se doista krpa je takozvani tranzicijski tro\u0161ak uvo\u0111enja drugog mirovinskog stupa, odnosno nedostatak prihoda koji je posljedica uvo\u0111enja obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane \u0161tednje. Tu je i nedostatak prihoda po osnovi smanjene stope doprinosa za poljoprivrednike, doprinosi za pojedine kategorije osiguranika sve u skladu s \u010dlankom 155. Zakona o mirovinskom osiguranju, odredbe Zakona o sta\u017eu s pove\u0107anim trajanjem (npr. beneficirani sta\u017e za policajce, vatrogasce, vojnike, pirotehni\u010dare).<\/p>\n\n\n\n K tome u tu se ukupnu cifru ura\u010dunavaju, posve neopravdano, i jednokratna nov\u010dana primanja (npr. pro\u0161logodi\u0161nja tri tzv. energetska odnosno antiinflatorna dodatka), a k tome i nacionalna naknada za starije osobe koja bi trebala biti u kategoriji socijalnih davanja, a tu su, vjerovali ili ne i \u2013 dje\u010dji doplatci koji pripadaju u demografska i socijalna davanja.<\/p>\n\n\n\n No, slu\u017ebene mirovinske statistike sve su to strpale u isti ko\u0161. A znanstvenici i “stru\u010dnjaci” onda to serviraju politi\u010darima, koji se poslije kunu kako se mirovinskim doprinosima pokriva malo vi\u0161e od polovice mirovina, pa prema tome i kroje nove politike i mjere. U\u017eas za znanost, ali i u\u017eas za mizerne mirovine i nepravedno uskla\u0111ivanje.<\/p>\n\n\n\n Tako su se, kako smo ve\u0107 pisali, to trojstvo znanosti, struke i birokracije dogovorilo s vla\u0161\u0107u da se izmisli nova tzv. sveukupna prosje\u010dna mirovina<\/strong>, koja je daleko od realnosti prosje\u010dnih mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ve\u0107 su u nju ugurani i ratni vojni invalidi, branitelji, politi\u010dari, biv\u0161i i sada\u0161nji, akademici i hrpa sli\u010dnih “zaslu\u017enika”. I tako umjesto stvarnog udjela prosje\u010dne mirovine od jedva 42 posto, nova “sveukupna” mirovina dospjela je do gotovo 47 posto. No, i to je daleko ispod oko 60 posto europskog prosje\u010dnog udjela.<\/p>\n\n\n\n Kad vam netko ka\u017ee da su mirovine u Sloveniji bitno ve\u0107e od hrvatskih, a k tome su upravo uveli i 13. mirovinu, onda to jo\u0161 nekako progutate. No, kad \u010dujete da je prosje\u010dna mirovina u Crnoj Gori prerasla prosje\u010dnu mirovinu u Hrvatskoj, ve\u0107 vam je ozbiljno muka. I Srbija nas polako preska\u010de. A na\u0161a vlast ponosno nagla\u0161ava kako je sa\u010dinila socijalno vrlo osjetljiv prora\u010dun za 2024. godinu. Ovu sada. A svi znamo kako nam je.<\/p>\n\n\n\n U javnosti \u010desto \u010dujemo o ugro\u017eenosti i neodr\u017eivosti mirovinskog sustava, no ne i da je daleko najve\u0107i uzrok tomu uvo\u0111enje 2. obveznog mirovinskog stupa 2002. godine. Naime, prihodi od doprinosa na pla\u0107e na temelju generacijske solidarnosti (1. mirovinski stup) u 2023. iznosili su 4,18 milijardi eura.<\/p>\n\n\n\n Dakle, rije\u010d je o 15 posto uplate u prvi stup. No, da ne postoji 2. stup u koji se upla\u0107uje pet posto doprinosa u \u010detiri obvezna mirovinska fonda, ve\u0107 da se u prvi stup upla\u0107uje 20 posto doprinosa, tada bi se godi\u0161nji prihodi za mirovine pove\u0107ali za jo\u0161 1,4 milijarde eura, te bi ukupno iznosili 5,58 milijardi eura.<\/p>\n\n\n\n Rashodi potrebni za sada\u0161nju isplatu mirovina iznose 7 milijardi eura, \u0161to zna\u010di da bi nepostojanjem 2. stupa pokrivenost mirovina doprinosima iznosila 80 posto. Va\u017eno je re\u0107i i kako bi rashodi bili jo\u0161 i manji, a time i pokrivenost jo\u0161 i ve\u0107a, kada bi se izbacili tro\u0161kovi mirovina za umirovljenike prema posebnim propisima i beneficiranim radnim sta\u017eom.<\/p>\n\n\n\n I za kraj, ne postoji jasan i transparentan podatak o dosada\u0161njem tranzicijskom tro\u0161ku i gubitcima koje je uvo\u0111enje obveznog 2. stupa nanijelo javnim financijama, no postoje ra\u010dunice (stru\u010dni i diplomski radovi itd.) da je rije\u010d i o vi\u0161e od 17 milijardi eura. Dakle, jo\u0161 vi\u0161e novca bi bilo na raspolaganju za mirovine, i sada ne bismo govorili o prijetnjama odr\u017eivosti mirovinskog sustava, ve\u0107 bi imala zdrav sustav, ve\u0107e mirovine i prostora za jo\u0161 ve\u0107e pove\u0107anje mirovina.<\/p>\n\n\n\n <\/div><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kad vam netko ka\u017ee da su mirovine u Sloveniji bitno ve\u0107e od hrvatskih, a k tome su upravo uveli i 13. mirovinu, onda to jo\u0161 nekako progutate. No, kad \u010dujete da je prosje\u010dna mirovina u Crnoj Gori prerasla prosje\u010dnu mirovinu u Hrvatskoj, ve\u0107 vam je ozbiljno muka.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":91603,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4947],"tags":[1133,684,18,934],"class_list":["post-106698","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mirovina","tag-drugi-stup","tag-jasna-petrovic","tag-mirovine","tag-povlastene-mirovine"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/106698","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=106698"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/106698\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/91603"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=106698"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=106698"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=106698"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Samo 9,5 BDP-a za mirovine!<\/h3>\n\n\n\n
Mizerija od mirovinskih doprinosa<\/h3>\n\n\n\n
Trojstvo opslu\u017euje vlast<\/h3>\n\n\n\n
Doprinosima bi se mogle pokriti sve mirovine!<\/h3>\n\n\n\n