{"id":106983,"date":"2024-05-22T09:06:15","date_gmt":"2024-05-22T07:06:15","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=106983"},"modified":"2024-05-22T09:08:03","modified_gmt":"2024-05-22T07:08:03","slug":"u-svijetu-je-pola-milijuna-stogodisnjaka-ovo-bi-mogla-biti-njihova-tajna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2024\/05\/u-svijetu-je-pola-milijuna-stogodisnjaka-ovo-bi-mogla-biti-njihova-tajna\/","title":{"rendered":"U svijetu je pola milijuna stogodi\u0161njaka, ovo bi mogla biti njihova tajna"},"content":{"rendered":"\n<p>Japan ima vi\u0161e stogodi\u0161njaka (pojedinaca starijih od 100 i vi\u0161e godina) od bilo koje zemlje na svijetu. Jedno stolje\u0107e pre\u017eivi 48 na sto tisu\u0107a stanovnika. Po \u010demu se oni razlikuju od nas ostalih? Je li njihova prehrana zaslu\u017ena za dugovje\u010dnost?<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Shu Djang<\/strong>, epidemiolog iz japanskog Nacionalnog centra za epidemiologiju, ka\u017ee da je japanska prehrana prili\u010dno \u0161iroki koncept i bez obzira na jelo, na koje prvo pomislimo, ne \u010dini je samo su\u0161i , pi\u0161e <strong>Petar Radakovi\u0107<\/strong>, dr. med. za <a href=\"https:\/\/zzjzpgz.hr\/kategorija\/narodni-zdravstveni-list\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Narodni zdravstveni list<\/a>. <\/p>\n\n\n\n<p>U 39 studija kojima je ispitivana veza japanske prehrane i zdravlja do\u0161lo se do zaklju\u010dka da Japanci uglavnom jedu morske plodove, povr\u0107e, soju i srodne proizvode poput sojinog sosa, ri\u017ee i miso juhe. Taj je na\u010din prehrane povezan s manje smrtnih slu\u010dajeva od sr\u010danih bolesti, iako ne i sa specifi\u010dnim bolestima poput raka, a izgleda da je povezana s ni\u017eom stopom ukupnog mortaliteta.<\/p><div id=\"mojev-282043953\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Cujushi Cuduki<\/strong>, izvanredni profesor prehrane i molekularne biologije na Univerzitetu Tohoku, prou\u010davao je koja verzija japanske prehrane to\u010dno doprinosi dugom \u017eivotu. On i njegovi suradnici u po\u010detku su koristili podatke nacionalnih istra\u017eivanja kojima su usporedili prehranu Japanaca i Amerikanaca 1990. godina. Hrana je tri tjedna davana \u0161takorima \u010dije su zdravlje zatim znanstvenici pa\u017eljivo pratili.<\/p>\n\n\n\n<p>Zanimljivo je da su \u0161takori koji su jeli japansku hranu imali manje masti u abdomenu i ni\u017eu razinu masno\u0107e u krvi, unato\u010d \u010dinjenici da su oba jelovnika imala jednaku koli\u010dinu masti, bjelan\u010devina i ugljikohidrata. Ovo navodi na zaklju\u010dak da su izvori tih hranjivih sastojaka \u2013 riba nasuprot mesa, ri\u017ea nasuprot p\u0161enici, va\u017eni za rezultat.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Nisu sve japanske dijete iste<\/h3>\n\n\n\n<p>Istra\u017eiva\u010di su detaljno prou\u010davali razli\u010dite varijante japanske prehrane u posljednjih pedeset godina i uo\u010dili da se prehrana mijenja, naro\u010dito u velikim gradovima u kojima ona sve vi\u0161e pod utjecajem zapada.<\/p>\n\n\n\n<p>Smi\u0161ljali su obroke temeljene na nacionalnoj prehrani 1960., 1975., 1990. i 2005. godine i davali ih mi\u0161evima. Hrana je bila su\u0161ena zamrzavanjem, kuhana i njome su hranjeni mi\u0161evi. Eksperiment je trajao osam mjeseci i pokazalo se da svi oblici japanske prehrane nemaju isti u\u010dinak.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Stariji jelovnici su zdraviji<\/h3>\n\n\n\n<p>Mi\u0161evi hranjeni jelovnikom iz 1975. godine imali su ni\u017ei rizik za dijabetes i masnu bolest jetre od ostalih mi\u0161eva, a kada je pregledana njihova jetra otkriveno je da su se u njoj aktivirali geni koji sprje\u010davaju stvaranje masnih kiselina. Tada\u0161nja je prehrana bila posebno bogata algama i morskim plodovima, mahunarkama, vo\u0107em i tradicionalnim fermentiranim za\u010dinima. Tada se preporu\u010dala raznolikost namirnica dok se izbjegavao vi\u0161ak \u0161e\u0107era. Kasniji eksperimenti otkrili su da je takva prehrana mi\u0161evima donijela du\u017ei \u017eivot s boljim pam\u0107enjem i s manje tjelesnih o\u0161te\u0107enja tijekom starenja.<\/p>\n\n\n\n<p>Epidemiolog Shu Djang sa suradnicima je objavio nalaze da je japanska prehrana povezana sa zdravijim i aktivnijim godinama tijekom starenja, a Cuduki je zaklju\u010dio da je ona imala pozitivne u\u010dinke na zdravlje ljudi.<\/p>\n\n\n\n<p>Dvadesetosmodnevno ispitivanje ljudi prekomjerne tjelesne te\u017eine koji su jeli modernu japansku hranu ili varijantu iz 1975. godine pokazalo je da je grupa iz 1975. godine izgubila vi\u0161e kilograma i imala bolju razinu kolesterola u krvi. I u drugim radovima ispitanici normalne tjelesne te\u017eine koji su jeli po istome jelovniku bili su u boljoj psihofizi\u010dkoj kondiciji od ostalih ispitanika na kraju ispitivanja.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u010cine li nas bakterije zdravima?<\/h3>\n\n\n\n<p>Cudaki sa suradnicima u jednoj svojoj studiji smatra, nakon promatranja promjena u crijevnom mikrobiomu, da su mo\u017eda mikrobiomi ljudi jedan od \u010dimbenika koji potpoma\u017eu ove u\u010dinke. <\/p>\n\n\n\n<p>Mo\u017eda se sve svodi na na\u010din pripreme obroka kao i na pojedinosti hranjivih sastojaka. Obroke \u010dini nekoliko manjih jela raznih okusa, a sastojci se \u010de\u0161\u0107e kuhaju na pari, a manje se pr\u017ee, za\u010dinjeni su malim koli\u010dinama za\u010dina intenzivne arome, umjesto prekomjernih koli\u010dina soli i \u0161e\u0107era. Mogu\u0107e je zaklju\u010diti da blagodati japanske prehrane ne dolaze od magi\u010dne kvalitete sosa od algi ili soje, ve\u0107 od raznovrsne i umjerene prehrane, kuhane na zdrave na\u010dine, uz naglasak na povr\u0107e i mahunarke.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Tajna dugovje\u010dnosti Balkaraca<\/h3>\n\n\n\n<p>Balkarci su mali kavkaski narod kod kojih postoji rije\u010di &#8220;ke\u0161tek&#8221; i &#8220;\u017euzelek&#8221; kojima nazivaju ljude koji su pro\u017eivjeli sto godina.<\/p>\n\n\n\n<p>Statistika pokazuje da u svijetu \u017eivi vi\u0161e od pola milijuna ljudi stogodi\u0161njaka. U svakoj ih zemlji ima, ali ih je najvi\u0161e na Kavkazu \u2013 oko 42 posto, a znanstvenici desetlje\u0107ima poku\u0161avaju otkriti tajne njihove dugovje\u010dnosti. Me\u0111u njima je i najve\u0107a koncentracija ljudi koji \u017eive u drugom stolje\u0107u. <\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Dugovje\u010dan i plodan<\/h3>\n\n\n\n<p>Znanstvenici su prou\u010davali njihove navike i uvjete \u017eivota, a posebno ih je zanimao pastir <strong>Falzali Ogli Muslimov<\/strong> koji je do\u017eivio 168 godina. Imao je odli\u010dno pam\u0107enje, cijeli je \u017eivot \u010duvao ovce i u kasnijim je godinama imao dosta snage za pre\u0107i 10-15 kilometara dnevno. Nikad nije pu\u0161io duhanske proizvode, pio je samo izvorsku vodu, kiselo mlijeko i biljne \u010dajeve, a jeo je samo zdravu hranu \u2013 vo\u0107e, povr\u0107e i sireve.<\/p>\n\n\n\n<p>U 136. godini o\u017eenio se 57-godi\u0161njom \u017eenom i u 137. dobio je s njom k\u0107erku. U 168. godini lije\u010dnici su kod njega izmjerili sljede\u0107e: visina 162 cm, te\u017eina 56 kg, puls 73, tlak 110\/60 mmHg.<\/p>\n\n\n\n<p>Za dugovje\u010dnost su bitni geni. Tako je <strong>Koka Istanbulova<\/strong> iz \u010ce\u010denije navr\u0161ila 130 godina, a <strong>Nanu \u0160aova<\/strong> iz Kabardino-Balkarije 129. Njihovi roditelji, bake i djedovi tako\u0111er su do\u017eivjeli vi\u0161e od 100 godina.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Navike i fizi\u010dki rad<\/h3>\n\n\n\n<p>Za dugovje\u010dnost su va\u017ene i navike. Nitko od kavkaskih stogodi\u0161njaka nema vi\u0161ak kilograma. Svi oni jedu niskokalori\u010dnu hranu u jako umjerenim koli\u010dinama, obo\u017eavaju <em>ajran<\/em>, <em>maconi<\/em> i kefir koji su na bazi kiseloga mlijeka i koji normaliziraju probavu, stvaraju &#8220;dobru&#8221; mikrofloru u crijevima i ja\u010daju imunitet, konzumiraju puno povr\u0107a, osobito kupus, koja sadr\u017ee biljna vlakna, doprinose dobrom radu probavnoga trakta i sprje\u010davaju razvoj malignih stanica.<\/p>\n\n\n\n<p>Stanovnici Kavkaza vole ljute za\u010dine, posebno ljutu papriku koja pobolj\u0161ava metabolizam i cirkulaciju krvi, ubija bakterije i prevenira nastanak tumora. Planinski zrak na Kavkazu doprinosi zdravlju, ja\u010da imunosni sustav i pobolj\u0161ava funkciju di\u0161nih organa. Gerontolozi su zapazili da seljaci na kavkaskim planinama skoro nemaju plu\u0107nih bolesti.<\/p>\n\n\n\n<p>Kavkasko stanovni\u0161tvo stolje\u0107ima \u017eivi na istim mjestima, po\u0161tuju tradicije predaka, ne mijenjaju svoje navike, konzumiraju samo autohtone sorte vo\u0107a i povr\u0107a, a takav na\u010din \u017eivota zna\u010dajno smanjuje stresne faktore za njihov organizam.<\/p>\n\n\n\n<p>Ve\u0107ina kavkaskih stogodi\u0161njaka \u017eivi u selima i cijeloga se \u017eivota bave fizi\u010dkim radom, odli\u010dno odr\u017eavaju kondiciju i svakodnevno pje\u0161a\u010de po desetak kilometara. Oni nikada ne kukaju, raduju se svakom novom danu i optimisti su, a optimizam je va\u017ean preduvjet za dug i zdrav \u017eivot, dok pesimizam i agresija znatno smanjuju \u017eivotne i psihi\u010dke kapacitete \u010dovjeka.<\/p>\n<div id=\"mojev-577694125\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Doprinosi li pravilna prehrana dobrom zdravlju? \u0160to je uvjet da do\u017eivimo 100 i vi\u0161e godina? Trebamo li jesti kao Japanci da bismo du\u017ee \u017eivjeli?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":106985,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[64,42,89],"class_list":["post-106983","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-dugovjecnost","tag-prehrana","tag-stogodisnjaci"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/106983","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=106983"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/106983\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/106985"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=106983"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=106983"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=106983"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}