{"id":107304,"date":"2024-05-27T11:03:40","date_gmt":"2024-05-27T09:03:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=107304"},"modified":"2024-05-27T11:03:44","modified_gmt":"2024-05-27T09:03:44","slug":"u-bih-sve-manje-ljudi-mirovine-postaju-socijalna-kategorija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2024\/05\/u-bih-sve-manje-ljudi-mirovine-postaju-socijalna-kategorija\/","title":{"rendered":"U BiH sve manje ljudi, mirovine postaju socijalna kategorija"},"content":{"rendered":"\n<p>Bosna i Hercegovina gubi stanovni\u0161tvo iz dana u dan. Prema nekim procjenama, za manje od 50 godina ovdje \u0107e \u017eivjeti oko milijun i pol stanovnika. Osim \u0161to gubi stanovni\u0161tvo, ugro\u017eeni su prora\u010duni, fondovi, nedostaje joj radna snaga.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema izvje\u0161\u0107u &#8220;Perspektive svjetskog stanovni\u0161tva&#8221;, Bosna i Hercegovina nalazi se u skupini zemalja koje \u0107e do kraja stolje\u0107a drasti\u010dno smanjiti broj stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Do 2070. godine demografski trendovi i nejednakosti dovest \u0107e do smanjenja ukupnog stanovni\u0161tva za vi\u0161e od 50 posto, dok \u0107e demografska struktura naginjati starijoj populaciji, s njezinim udjelom u ukupnom stanovni\u0161tvu od vi\u0161e od 40 posto&#8221;, naveo je predstavnik Populacijskog fonda UN-a u BiH John Kennedy Mosoti, prenosi <a href=\"https:\/\/www.vecernji.ba\/vijesti\/za-sedam-godina-u-bih-broj-umirovljenika-porast-ce-za-cak-100-tisuca-postajemo-zemlja-staraca-1772272\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Ve\u010dernji list<\/a>.<\/p><div id=\"mojev-4066153600\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Radna snaga<\/h3>\n\n\n\n<p>Iz BiH se iseljavaju cijele obitelji. \u0160kole se zatvaraju, sela su gotovo pusta. U 2021. zemlju je napustilo gotovo 170.000 stanovnika. Sve je to po\u010delo dolaziti na naplatu. Tako se iz godine u godinu broj umirovljenika u BiH pove\u0107ava u odnosu na broj radnika. Prema posljednjim podacima, u BiH je 700.000 umirovljenika. Procjene pokazuju da \u0107e se taj broj do 2031. godine popeti na 800.000, a istodobno se o\u010dekuje pad radne snage.<\/p>\n\n\n\n<p>Trenuta\u010dni omjer odnosa zaposlenih naspram umirovljenika u BiH je, umjesto po\u017eeljnog 4:1, nominalno 1,1:1, a realno gotovo 1:1 jer sve tvrtke ne pla\u0107aju doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje, pi\u0161e <a href=\"https:\/\/www.vecernji.ba\/vijesti\/za-sedam-godina-u-bih-broj-umirovljenika-porast-ce-za-cak-100-tisuca-postajemo-zemlja-staraca-1772272\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Ve\u010dernji<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Statistika pokazuje da je broj umirovljenika od 2017. do 2022. godine porastao za 33.704, a do sada za vi\u0161e od 35.000. Tako je tijekom 2017. godine mirovinu primalo 663.826 stanovnika BiH, a 2022. taj broj iznosio je 697.530. Ako se zna da je ukupan broj korisnika mirovine u BiH, ra\u010dunaju\u0107i i invalidsku \u2013 730.265, onda je razlika u broju od prije sedam godina jo\u0161 vi\u0161a i iznosi 36.174!<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;U BiH ve\u0107 nedostaje radne snage. Svjedo\u010dimo uvozu radne snage iz Turske, Indije, Nepala, Pakistana\u2026 &#8211; Op\u0107enito, po trendovima koje imamo posljednjih 10 godina, za 3-4 godine mo\u017eemo re\u0107i da \u0107emo imati ponudu radne snage 0. Tako da ve\u0107 sada imamo potrebu na neki na\u010din uvoziti radnu snagu iz drugih zemalja i to \u0107e biti trend u idu\u0107im godinama&#8221;, istaknuo je ranije direktor Unije poslodavaca RS-a Sa\u0161a A\u0107i\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Demografski trendovi dugoro\u010dno su uvjetovani. Primjerice, veliki ulo\u017eeni novac na polju fertiliteta trenuta\u010dno ne zna\u010di mnogo. U\u010dinci se osjete tek nakon dva desetlje\u0107a. Mjere moraju biti sveobuhvatne, sustavne, kratkoro\u010dne i dugoro\u010dne. U suprotnom, bit \u0107e nas sve manje.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Odlazak u mirovinu<\/h3>\n\n\n\n<p>Trenuta\u010dni mirovinski sustavi temelje se na modelu me\u0111ugeneracijske solidarnosti, u kojem oni koji rade izdvajaju iz pla\u0107e za one koji su u mirovini, kao \u0161to su dana\u0161nji umirovljenici tijekom svog radnog vijeka radili za one koji su u tom razdoblju bili korisnici mirovina. Tako\u0111er, u idu\u0107em razdoblju, kada sada\u0161nji radnici odu u mirovinu, za njihove mirovine iz svojih \u0107e pla\u0107a izdvajati oni koji tada budu u radnom odnosu. Me\u0111utim, zbog sve ve\u0107eg broja umirovljenika i duljeg \u017eivotnog vijeka provedenog u mirovini te \u010dinjenice da je u velikom broju europskih zemalja do\u0161lo do deficita radne snage, ovakav model financiranja mirovinskog sustava, koji je nastao prije vi\u0161e od sto godina, u jednom trenutku postat \u0107e besmislen.<\/p>\n\n\n\n<p>Ve\u0107 sada u najve\u0107em broju zemalja, me\u0111u kojima je i BiH, radnici ne mogu pokriti tro\u0161kove mirovina, zbog \u010dega se razlika nadomiruje iz entitetskih prora\u010duna (FBiH i RS), a prognoze za budu\u0107nost nisu nimalo optimisti\u010dne. U trenutku nastanka ovog modela financiranja mirovina problem je bio prevelik broj ro\u0111enih i jako mlado stanovni\u0161tvo. U takvim uvjetima model me\u0111ugeneracijske solidarnosti bio je sasvim odr\u017eiv jer je na jednog umirovljenika dolazilo vi\u0161e od deset radnika. Iz pla\u0107e se za mirovinski sustav izdvajalo malo jer se jedna mirovina punila iz desetak pla\u0107a. S vremenom je omjer radnika i umirovljenika postajao sve nepovoljniji. Velik se broj zemalja odlu\u010duje na pomicanje dobne granice odlaska u mirovinu te \u0107e radnice u Hrvatskoj u prosjeku 2060. odlaziti u mirovinu \u010dak 7 godina kasnije nego danas, a radnici 3,9 godina.<\/p>\n\n\n\n<p>U trima dr\u017eavama EU-a odlazit \u0107e se u mirovinu nakon navr\u0161enih 70 godina: u Danskoj (74 godine), Italiji (71 godina) i Estoniji (71 godina). I u Federaciji BiH prije nekoliko godina pokrenuta je inicijativa produljivanja radnog vijeka, me\u0111utim, sve je ostalo na inicijativi, zaklju\u010duje <a href=\"https:\/\/www.vecernji.ba\/vijesti\/za-sedam-godina-u-bih-broj-umirovljenika-porast-ce-za-cak-100-tisuca-postajemo-zemlja-staraca-1772272\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Ve\u010dernji<\/a>.<\/p>\n<div id=\"mojev-1456744523\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zbog sve ve\u0107eg broja umirovljenika i duljeg \u017eivotnog vijeka provedenog u mirovini te \u010dinjenice da je u velikom broju europskih zemalja do\u0161lo do deficita radne snage, ovakav model financiranja mirovinskog sustava, koji je nastao prije vi\u0161e od sto godina, u jednom trenutku postat \u0107e besmislen.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":96470,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[1080,205,18],"class_list":["post-107304","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-bosna-i-hercegovina","tag-demografija","tag-mirovine"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/107304","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=107304"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/107304\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/96470"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=107304"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=107304"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=107304"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}