{"id":107522,"date":"2024-05-30T08:38:11","date_gmt":"2024-05-30T06:38:11","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=107522"},"modified":"2024-05-30T08:41:03","modified_gmt":"2024-05-30T06:41:03","slug":"starenje-stanovnistva-koci-njemacki-rast-problem-se-siri-na-europu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2024\/05\/starenje-stanovnistva-koci-njemacki-rast-problem-se-siri-na-europu\/","title":{"rendered":"Starenje stanovni\u0161tva ko\u010di njema\u010dki rast: Problem se \u0161iri na Europu"},"content":{"rendered":"\n<p>Njema\u010dko gospodarstvo je posljednjih godina u problemima s niskom potra\u017enjom i visokim tro\u0161kovima energije koji ko\u010de rast. No, najve\u0107i dugoro\u010dni izazov vjerojatno je demografska kriza koja je zapo\u010dela prije nekoliko desetlje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao i ve\u0107ina razvijenih dru\u0161tava, njema\u010dko <strong>stanovni\u0161tvo postaje sve starije<\/strong>, \u0161to zna\u010di relativno vi\u0161e umirovljenika, a manje radnika. To je kombinacija koja prijeti gospodarskom rastu i javnim financijama. Utjecaj je zasad blag, ali kako je Me\u0111unarodni monetarni fond (MMF) upozorio u izvje\u0161\u0107u u utorak, starenje stanovni\u0161tva moglo bi uzrokovati zna\u010dajne probleme za nekoliko godina, pi\u0161e <em>Fortune<\/em>, a prenosi <a href=\"https:\/\/finance.yahoo.com\/news\/germany-aging-population-dragging-economy-144204066.html\"><em>Yahoo Finance<\/em><\/a>.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to je novo?<\/h3>\n\n\n\n<p>Ni\u0161ta. Kreatori politika ve\u0107 desetlje\u0107ima znaju da \u0107e njema\u010dka demografska kretanja pove\u0107ati omjer onih koji ne rade i radnika . Samo \u0161to sada to po\u010dinje imati u\u010dinak. Iako zvu\u010di bezazleno, taj omjer je izuzetno va\u017ean ekonomski pokazatelj. \u0160to je manje radnika u odnosu na ostatak stanovni\u0161tva, to je ve\u0107e porezno optere\u0107enje na svakog radnika i ni\u017ei je dohodak po glavi stanovnika.<\/p><div id=\"mojev-3103711712\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>MMF predvi\u0111a da \u0107e godi\u0161nja stopa rasta radno sposobnog stanovni\u0161tva u Njema\u010dkoj pasti za 0,7 posto u srednjem roku. Nije definirao taj vremenski okvir, ali obi\u010dno se radi o jednocifrenom broju godina. To je vi\u0161e nego u bilo kojoj drugoj zemlji G7, jer <em>bejbibumeri <\/em>po\u010dinju odlaziti u mirovinu, a priljev imigranata se smanjuje. &#8220;Starenje stanovni\u0161tva \u0107e\u2026 negativno utjecati na javne financije kako rast poreznih prihoda usporava, a izdaci za mirovine i zdravstvenu skrb rastu,&#8221; navodi organizacija u svom izvje\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p>Njema\u010dki mirovinski sustav, koji datira iz 1889. godine, oslanja se na doprinose trenuta\u010dno zaposlenih radnika iz kojih se ispla\u0107uju mirovine aktualnih umirovljenika. Me\u0111utim, od 1960-ih pao je omjer radnika i umirovljenika sa 6:1 na 2:1. Starenje unutar radne snage tako\u0111er je zabrinjavaju\u0107e. Iako u\u010dinak varira ovisno o regiji i industriji, \u010dini se da postoji negativna povezanost izme\u0111u prosje\u010dne starosti radnika i rasta produktivnosti u gospodarstvu znanja.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to to zna\u010di?<\/h3>\n\n\n\n<p><strong>Postat \u0107e gore<\/strong>, i to ne samo za Njema\u010dku. Sve se ve\u0107 pokazalo u Japanu, zemlji s niskim stopama nataliteta i zanemarivom imigracijom ve\u0107 desetlje\u0107ima. Velik dio Europe tako\u0111er se suo\u010dava sa sli\u010dnim problemom.<\/p>\n\n\n\n<p>Uzmimo Gr\u010dku, na primjer. Ima najni\u017ee stope fertiliteta na kontinentu, s najmanje ro\u0111enih u posljednje 92 godine, pokazuju podaci za 2022. godinu. Italija i Finska tako\u0111er imaju stope nataliteta znatno ispod razine odr\u017eavanja broja stanovnika, \u0161to zna\u010di da je svaka nova generacija manja od prethodnih.<\/p>\n\n\n\n<p>Njema\u010dka \u0107e osjetiti pad jo\u0161 o\u0161trije u narednim godinama zbog svojih stalnih problema s nedostatkom radne snage. Njeno gospodarstvo ve\u0107 se bori s posljedicama prekida opskrbe ruskom energijom uz visoke kamatne stope. To je povrh drugih problema koji bi mogli na\u0161tetiti njenoj dugoro\u010dnoj konkurentnosti, uklju\u010duju\u0107i strukturne prepreke poput nedovoljnih ulaganja i birokracije.<\/p>\n\n\n\n<p>Naravno, neki ekonomski \u010dimbenici idu u prilog Njema\u010dkoj. Inflacija pokazuje znakove usporavanja, a stopa nezaposlenosti u zemlji je pod kontrolom u usporedbi s nekim susjedima. Ali, pritisak starenja stanovni\u0161tva samo \u0107e ja\u010dati kako vrijeme prolazi.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Mo\u017ee li se i\u0161ta u\u010diniti?<\/h3>\n\n\n\n<p>Najjasniji na\u010din da se ova sudbina promijeni ili barem zna\u010dajno odgodi je uvoz radne snage. Ujedinjeno Kraljevstvo je krenulo tim putem s rekordnom neto imigracijom posljednjih godina. &#8220;Klju\u010dna mjera dugoro\u010dnog uspjeha ili manje relativnog pada je sposobnost privla\u010denja migranata i njihovog uklju\u010divanja u radnu snagu,&#8221; rekao je <strong>Jens Eisenschmidt<\/strong>, glavni europski ekonomist <em>Morgan Stanleyja<\/em>, za <em>Fortune <\/em>ranije ovog mjeseca.<\/p>\n\n\n\n<p>Ali taj pristup stvara politi\u010dke tenzije s desni\u010darskim strankama koje obi\u010dno protive imigraciji, a sve su popularnije u raznim europskim zemljama.<\/p>\n\n\n\n<p>Alternativa je poticanje zapo\u0161ljavanja slabije zaposlenih dijelova stanovni\u0161tva. Primjerice, to bi moglo biti poticanje da vi\u0161e \u017eena da preuzmu stalne poslove. To bi zna\u010dilo da se treba osigurati i ve\u0107a podr\u0161ka za skrb o djeci. Promjene u trenutnom mirovinskom sustavu tako\u0111er bi mogle pomo\u0107i Vladi da se nosi s ve\u0107im izdacima starenja stanovni\u0161tva. <\/p>\n\n\n\n<p>Druga strategija je oslanjanje na tehnologiju. Njema\u010dka ve\u0107 ima plan za ubrzanje kori\u0161tenja robota i umjetne inteligencije u poslovima s manjkom kvalificirane radne snage ili onima koji mogu biti podr\u017eani digitalizacijom.<\/p>\n\n\n\n<p>U stvarnosti, starenje radne snage je preveliki izazov da bi se rije\u0161io jednim mjerom ili \u010dak nekolicinom njih. Umjesto toga, vlade i tvrtke \u0107e se vjerojatno morati prilagoditi, \u0161to \u0107e, prikladno za problem kao \u0161to je starost, zahtijevati dugoro\u010dno razmi\u0161ljanje.<\/p>\n<div id=\"mojev-3920902662\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Njema\u010dko starenje stanovni\u0161tva usporava gospodarstvo. Uskoro \u0107e biti pogo\u0111ena cijela Europa, a situacija \u0107e se samo pogor\u0161avati, analizira Fortune.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":107526,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[205,127,3668],"class_list":["post-107522","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-demografija","tag-njemacka","tag-starenje-stanovnistva"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/107522","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=107522"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/107522\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/107526"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=107522"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=107522"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=107522"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}