{"id":108044,"date":"2024-06-06T07:54:52","date_gmt":"2024-06-06T05:54:52","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=108044"},"modified":"2024-06-06T08:20:34","modified_gmt":"2024-06-06T06:20:34","slug":"najstarija-kandidatkinja-na-euroizborima-83-borit-ce-se-za-zelenu-i-zdravu-hrvatsku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2024\/06\/najstarija-kandidatkinja-na-euroizborima-83-borit-ce-se-za-zelenu-i-zdravu-hrvatsku\/","title":{"rendered":"Najstarija kandidatkinja na Euroizborima (83) borit \u0107e se za zelenu i zdravu Hrvatsku"},"content":{"rendered":"\n

Na skora\u0161njim izborima za Europski parlament najstarija kandidatkinja je Nada Domini\u0107 Netz<\/strong>, koja svoje mjesto tra\u017ei na listi stranke Zelena alternativa \u2013 odr\u017eivi razvoj Hrvatske. To je pomalo neobi\u010dno jer se zelene stranke uglavnom di\u010de mlado\u0161\u0107u \u010dlanstva i bira\u010da. Zorislav Antun Petrovi\u0107<\/strong>, predsjednik hrvatskih zelenih, poja\u0161njava kako je do toga do\u0161lo.<\/p>\n\n\n\n

“Kad kreiramo na\u0161e politike nastojimo problem sagledati sa svih strana, a posebno korisnim smatramo iskustvo, tako da uvijek u diskusije uklju\u010dujemo \u0161to razli\u010ditije ljude. Istim na\u010delom smo se vodili i kad smo sastavljali listu za izbore za Europski parlament. Na listi je kandidatkinja ro\u0111ena u ovom tisu\u0107lje\u0107u, imamo kandidate od Me\u0111imurja na sjeveru do Komi\u017ee na jugu, ljude iz op\u0107ina s manje od tisu\u0107u stanovnika, iz ravnice, iz planine, in\u017eenjere, profesorice, pravnike, ljude koji rade u turizmu, poljoprivredi, financijama, proizvodnji”, navodi Petrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Ukratko, obja\u0161njava, nastojali su okupiti ljude s najrazli\u010ditijim interesima i iskustvima jer je to jedini na\u010din za pronala\u017eenje optimalnih rje\u0161enja. “Gospo\u0111a Domini\u0107 Netz jedna je od na\u0161ih najaktivnijih \u010dlanica, rado sudjeluje u raspravama o najrazli\u010ditijim pitanjima i poma\u017ee svojim iskustvom. Ina\u010de je od lokalnih izbora 2021. vije\u0107nica u mjesnom odboru Klaka u gradskoj \u010detvrti Gornja Dubrava, gdje je tako\u0111er vrlo aktivna i zaista smo sretni da je zelena.”<\/p>\n\n\n\n

I dok \u0107e neki re\u0107i da je kandidatkinja ro\u0111ena 16. travnja.1941. godine mo\u017eda previ\u0161e \u017eivotno iskusna za Europski parlament, budu\u0107i da su najmla\u0111e eurozastupnice upravo zelene, Petrovi\u0107 kategori\u010dki odbija takve tvrdnje. Ka\u017ee, logi\u010dno mu je poslu\u0161ati \u0161to o nekim idejama imaju za re\u0107i upravo stariji sugra\u0111ani.<\/p>\n\n\n\n

Zbrinjavanje otpada<\/h3>\n\n\n\n

“Neka sasvim dobra i jednostavna rje\u0161enja su u trci za profitom bila u proteklih nekoliko desetlje\u0107a napu\u0161tena i zaboravljena, a gospo\u0111a Nada nam poma\u017ee da ih se prisjetimo. Jedno od rje\u0161enja za poplavu plastike moglo bi biti ponovo uvo\u0111enje povratne ambala\u017ee, kao \u0161to je to bilo u pro\u0161lom stolje\u0107u, o \u010demu na\u0161e mlade sugra\u0111anke i sugra\u0111ani nemaju pojma. Istina, te\u0161ko bi to bilo ponovo uvesti, no bojim se da \u0107emo morati jer na\u0161 planet \u0107e uskoro biti prekriven plastikom ako se ne\u0161to bitno ne promijeni. Sli\u010dno je i s odje\u0107om. Sad dominira takozvana brza, odnosno proizvodnja gotovo odjevnih predmeta koji traju samo jednu sezonu nakon \u010dega se bacaju, a prije smo kupovali odje\u0107u za nekoliko godina. Dobro je imati nekoga tko je pratio nastanak problema jer se onda lak\u0161e na\u0111e rje\u0161enje”, navodi Petrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Gospo\u0111a Domini\u0107 Netz je, potvr\u0111uje na\u0161 sugovornik, sudjelovala i u kreiranju izbornog programa; od same ideje do finalne verzije. “Da, naravno, i dok smo definirali temeljne odrednice i kasnije u kreiranju konkretnih detalja. Kad smo po\u010detkom godine razmi\u0161ljali \u0161to od na\u0161ih programa staviti u program za ove izbore upravo je gospo\u0111a Nada sugerirala da se u pet uskli\u010dnika, kako smo nazvali na\u0161 program, uvrsti i poticanje proizvodnje hrane za zadovoljenje vlastitih potreba.”<\/p>\n\n\n\n

Proizvodnja hrane<\/h3>\n\n\n\n

Petrovi\u0107 upozorava da Hrvatska uvozi gotovo 70 posto hrane: “Biv\u0161a dr\u017eava je 1990. uvozila ne\u0161to vi\u0161e od \u0161est posto. Stanovnika imamo gotovo jednako, dakle bez ve\u0107ih problema bi Hrvatska mogla smanjiti uvoz hrane za preko 90 posto. Nekom mla\u0111em to mo\u017eda mo\u017ee zvu\u010dati nevjerojatno, no to je potpuno izvedivo.”<\/p>\n\n\n\n

“Naravno, pitanje je koliko se konkurentna cijena mo\u017ee ponuditi, no klju\u010dno je da je neupitno da Hrvatska mo\u017ee sama proizvesti dovoljno hrane za svoje stanovni\u0161tvo. Ta hrana ne mora nu\u017eno biti jeftina poput uvozne, no svakako je zdravija i bolja za sve nas pa tako i za umirovljenike. Naravno, tu se sad otvara i pitanje priu\u0161tivosti, no to je druga tema”, govori nam Petrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Zelena alternativa \u2013 odr\u017eivi razvoj Hrvatske, prvenstveno se koncentrira na za\u0161titu okoli\u0161a i zdravlja ljudi, od \u010dega koristi imaju sve generacije. “Mladi ljudi \u010desto zdravlje uzimaju zdravo za gotovo, no kako teku godine tako svi pomalo u\u010dimo koliko truda treba ulo\u017eiti da bismo ostali zdravi”, nastavlja Petrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

“Mi sami ne mo\u017eemo biti zdravi ako nije i na\u0161 okoli\u0161 zdrav. I upravo to bi bila posljedica dosljednog provo\u0111enja na\u0161ih programa: Hrvatska bi imala \u010distu vodu, zrak i op\u0107enito okoli\u0161 te proizvodila dovoljno zdrave hrane za svoje gra\u0111ane. Energetskom tranzicijom na obnovljive izvore energije smanjili bismo cijenu energenata i stvorili jo\u0161 jedan preduvjet za novu digitalnu industrijalizaciju na\u0161e zemlje. Ni\u017ea cijena energenata pomogla bi izravno rastu standarda, a nova industrijalizacija osigurala bi stabilnije i bolje punjenje mirovinskih fondova. Sve to je i u interesu na\u0161ih starijih gra\u0111ana”, zaklju\u010duje Zorislav Antun Petrovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Proizvodnja hrane, gospodarenje otpadom i zdrav okoli\u0161, teme su koje bi trebale zanimati sve generacije, poru\u010duju iz Zelene alternative. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":108061,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[3986,4026,4027,867],"class_list":["post-108044","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-europski-izbori-2024","tag-nada-dominic-netz","tag-zelena-alternativa-orah","tag-zorislav-petrovic"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/108044","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=108044"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/108044\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/108061"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=108044"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=108044"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=108044"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}