{"id":108498,"date":"2024-06-12T08:46:42","date_gmt":"2024-06-12T06:46:42","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=108498"},"modified":"2024-06-12T08:47:09","modified_gmt":"2024-06-12T06:47:09","slug":"mirovina-i-imovina-kako-se-pravno-zastititi-u-izvanbracnim-zajednicama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2024\/06\/mirovina-i-imovina-kako-se-pravno-zastititi-u-izvanbracnim-zajednicama\/","title":{"rendered":"Mirovina i imovina: Kako se pravno za\u0161tititi u izvanbra\u010dnim zajednicama?"},"content":{"rendered":"\n<p>U na\u0161em dru\u0161tvu ne nedostaju primjeri izvanbra\u010dnih zajednica i naj\u010de\u0161\u0107e ih povezujemo s neformalnim na\u010dinima \u017eivljenja mla\u0111ih ljudi, no sve je ve\u0107i broj starijih ljudi koji se odlu\u010duju na izvanbra\u010dne zajednice iz raznih razloga, a prije svega zbog mira u ku\u0107i sa svojim potomcima.<\/p>\n\n\n\n<p>Upravo je uvo\u0111enje prava na dio obiteljske mirovine, odnosno obiteljski dodatak, koji je za\u017eivio od 1. sije\u010dnja 2023., potvrdilo takav trend, pi\u0161e <a href=\"https:\/\/www.suh.hr\/naslovna\/kako-ostvariti-prava-iz-neformalnog-braka\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Glas umirovljenika<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema Obiteljskom zakonu izvanbra\u010dna zajednica je \u017eivotna zajednica neo\u017eenjenog mu\u0161karca i neudate \u017eene koja traje najmanje tri godine ili manje ako je u njoj ro\u0111eno zajedni\u010dko dijete. Ta naoko jednostavna zakonska formulacija, pokazalo se, krije brojne nedore\u010denosti na koje se odnedavno spoti\u010du javni bilje\u017enici, op\u0107inski sudovi, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i, naravno, pripadnici takvih zajednica.<\/p><div id=\"mojev-2260700371\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Izjedna\u010denost bra\u010dnih i izvanbra\u010dnih prava?<\/h3>\n\n\n\n<p>Naime, u na\u0161em sustavu ne postoji evidencija izvanbra\u010dnih zajednica, u nju se nitko ne treba prijaviti, pa tako ne postoji ni evidencija prestanka takve zajednice. S druge, pak, strane, osobe koje su odabrale takvu zajednicu imaju jednaka prava kao i osobe u bra\u010dnoj zajednici, \u0161to zna\u010di da mogu ostvariti obiteljsku mirovinu ili obiteljski dodatak. No, kako dokazati izvanbra\u010dnu zajednicu, pa onda i eventualnu obiteljsku mirovinu, ako o tome ne postoji evidencija?<\/p>\n\n\n\n<p>Svi koji su se na\u0161li u takvoj situaciji donedavno su tra\u017eili rje\u0161enje nadle\u017enog op\u0107inskog suda o utvr\u0111ivanju i postojanju izvanbra\u010dne zajednice. Rije\u010d je o izvanparni\u010dnom postupku u kojem postoji zainteresirana strana, ali je potrebno navesti i suprotnu stranu na koju se, gotovo automatski, upisivao Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.<\/p>\n\n\n\n<p>S mogu\u0107no\u0161\u0107u tra\u017eenja dijela obiteljske mirovine, od pro\u0161le se godine broj takvih predmeta zamjetno pove\u0107ao i HZMO je po\u010deo ulagati \u017ealbe. Naime, oni uistinu nisu stranka u tom postupku i ne mogu znati je li neki par \u017eivio u izvanbra\u010dnoj zajednici. \u017dupanijski sudovi uva\u017eili su njihove \u017ealbe pa su se svi oni koji su \u017eeljeli ostvariti takav dodatak odjednom na\u0161li u problemu.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Muke po HZMO-u<\/h3>\n\n\n\n<p>Izvanbra\u010dne partnerice su najugro\u017eenije, jer, s obzirom da naj\u010de\u0161\u0107e dulje \u017eive i imaju manju mirovinu, potencijalne su korisnice obiteljskih mirovina ili njenoga dijela. Neke od njih imaju ostvarile su \u010dak rje\u0161enja o naslje\u0111ivanju, ali HZMO-u to nije dovoljno, tra\u017ee rje\u0161enje Op\u0107inskog suda na koji onda ula\u017ee \u017ealbu.<\/p>\n\n\n\n<p>U borbi za rje\u0161avanje svog problema, \u017eene se \u010desto obra\u0107aju Pravnom savjetovali\u0161tu SUH-a, ali i Uredu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova koji je situaciju proglasio diskriminatornom, jer iako su po zakonu bra\u010dna i izvanbra\u010dna zajednica izjedna\u010dene, praksa pokazuje druk\u010dije.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;HZMO je uva\u017eio primjedbu, ali te\u0161ko\u0107e u realizaciji i dalje postoje&#8221;, obja\u0161njava <strong>\u0160tefica Salaj<\/strong>, voditeljica pravnog savjetovali\u0161ta SUH-a, te dodaje: &#8220;Dakle, ako ste \u017eivjeli sa svojim partnerom u istom ku\u0107anstvu i eventualni nasljednici Vam ne osporavaju pravo nasljedstva, Va\u0161 \u0107e se problem, uz pone\u0161to te\u0161ko\u0107a, vjerojatno pozitivno razrije\u0161iti. No, tu nije kraj pri\u010de.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to kada nema nasljednika?<\/h3>\n\n\n\n<p>Postoje razli\u010diti oblici izvanbra\u010dnih zajednica, posebno me\u0111u starijim ljudima. Naime, neki od njih formalno nikada nisu zajedno \u017eivjeli. Udru\u017eeni u starosti, odlu\u010dili su zadr\u017eati svoje nekretnine i formalno biti prijavljeni prebivali\u0161tem na razli\u010ditim adresama, pi\u0161e <a href=\"https:\/\/www.suh.hr\/naslovna\/kako-ostvariti-prava-iz-neformalnog-braka\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Glas umirovljenika<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>U tome nema pravnih prepreka, jer ni bra\u010dna, niti izvanbra\u010dna zajednica nisu uvjetovane zajedni\u010dkim stanovanjem. No, ne postoje li nasljednici koji \u0107e potvrditi njihovu zajednicu, pitanje je kako je u tom slu\u010daju dokazati. Svjedocima, dokazom o pla\u0107anju vode za dvoje na jednoj od adresa?<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ljudi oblikuju svoje partnerstvo na razli\u010dite na\u010dine. Neki \u017eive poput tradicionalnih bra\u010dnih partnera, u zajedni\u010dkom ku\u0107anstvu i s mre\u017eom obiteljskih, prijateljskih i susjedskih odnosa. Takvu je zajednicu jednostavno dokazati. Nije naro\u010dito slo\u017eeno ni s onima koji su tehni\u010dki \u017eivjeli na dvije adrese, ali su boravili na jednoj. Tome obi\u010dno svjedo\u010de ra\u010duni ku\u0107anstva i susjedstvo. Te\u017ei su slu\u010dajevi s onima koji uistinu nisu \u2018spavali\u2019 zajedno, ali su dijelili sve tro\u0161kove, no nema \u017eive rodbine koja bi mogla potvrditi njihovu povezanost. Takvu je zajednicu mnogo te\u017ee dokazati, ali nije nemogu\u0107e&#8221;, obja\u0161njava pravnica Salaj.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Mogu\u0107i dokazi<\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;Mo\u017eda su partneri neko\u0107 bili sudu\u017enici ili jamci u tra\u017eenju kredita. Iako, se tada obi\u010dno radi o javnobilje\u017eni\u010dkoj izjavi u odre\u0111enu svrhu, u nedostatku boljeg dokaza i taj mo\u017ee pomo\u0107i. Imali smo slu\u010daj kada je umrli parter posljednje mjesece \u017eivota proveo u Domu umirovljenika i zaposlenici su mogli posvjedo\u010diti da ga je njegova izvanbra\u010dna dru\u017eica svakodnevno obilazila i bila zavedena kao kontakt za hitne i sve druge situacije. Nai\u0161li smo i na situaciju kada su se bra\u010dni partneri razveli, pa obnovili vezu, ali ne i bra\u010dne zavjete. Nakon smrti partnera, bra\u010dno-vanbra\u010dna supruga je tra\u017eila obiteljski dodatak, a kao dokaz o izvanbra\u010dnoj zajednici nakon braka, poslu\u017eili su ra\u010duni sa zajedni\u010dkih putovanja i odmora&#8221;, ka\u017ee pravnica SUH-a.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Dakle, to su situacije u kojima nije bilo potra\u017eivanja imovine pa ne postoji ni rje\u0161enje o naslje\u0111ivanju, ve\u0107 su u pitanju naslje\u0111ivanje mirovine ili njezinog dodatka. Ukratko, iako se radi o slo\u017eenijim slu\u010dajevima i njih je mogu\u0107e dokazati. Diskriminatorno je da su partneri u izvanbra\u010dnim zajednicama izlo\u017eeni takvim komplikacijama, ali praksa je sre\u0107om pokazala da ih je ve\u0107inu mogu\u0107e rije\u0161iti&#8221;, zaklju\u010duje Salaj.<\/p>\n\n\n\n<p>No, stranke \u0107e se neopravdano namu\u010diti i mjerodavni bi kona\u010dno trebali prona\u0107i neki jednostavniji put u rje\u0161avanju njihova problema. Naravno, sve se to odnosi samo na slu\u010dajeve u kojima je partner preminuo nakon velja\u010de 2008. godine, kada je zakon izjedna\u010dio bra\u010dnu i izvanbra\u010dnu zajednicu, navodi <a href=\"https:\/\/www.suh.hr\/naslovna\/kako-ostvariti-prava-iz-neformalnog-braka\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Glas umirovljenika<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Zato je korisno preporu\u010diti i starijima koji se na razvedeni ili udovci odlu\u010de na novo partnerstvo u formi izvanbra\u010dne zajednice, da potpi\u0161u zajedni\u010dku izjavu kojom je potvr\u0111uju i navode od kad su u njoj. Naravno, mogu regulirati i pitanje naslje\u0111ivanja imovine, ali ono \u0161to je sigurno to je da se imovina koju su stekli za vrijeme zajedni\u010dke izvanbra\u010dne zajednice dijeli po pola.<\/p>\n<div id=\"mojev-1153825058\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Diskriminatorno je da su partneri u izvanbra\u010dnim zajednicama izlo\u017eeni takvim komplikacijama, ali praksa je sre\u0107om pokazala da ih je ve\u0107inu mogu\u0107e rije\u0161iti.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":101781,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[3902,2432,1010,1000],"class_list":["post-108498","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-izvanbracna-zajednica","tag-nasljedstvo","tag-obiteske-mirovine","tag-pravo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/108498","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=108498"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/108498\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/101781"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=108498"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=108498"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=108498"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}