{"id":109162,"date":"2024-06-23T10:32:39","date_gmt":"2024-06-23T08:32:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=109162"},"modified":"2024-06-23T10:36:02","modified_gmt":"2024-06-23T08:36:02","slug":"mirovine-u-njemackoj-smrt-solidarnog-mirovinskog-sustava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2024\/06\/mirovine-u-njemackoj-smrt-solidarnog-mirovinskog-sustava\/","title":{"rendered":"Mirovine u Njema\u010dkoj: Smrt solidarnog mirovinskog sustava?"},"content":{"rendered":"\n

Njema\u010dka vlada je nedavno prihvatila kako \u0107e se zakonski zajam\u010diti da sve do 2039. mirovine ne\u0107e pasti ispod 48 posto prosje\u010dnog dohotka u ovoj zemlji. To je svakako lijepa \u017eelja svih i to ne samo u vladaju\u0107oj koaliciji, ali zbog demografskog razvoja zapravo nitko ne zna, kako to uop\u0107e posti\u0107i, pi\u0161e Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

“Solidarna mirovina” kakva je sad u Njema\u010dkoj i u brojnim drugim zemljama je zapravo razmjerno novi koncept. Tek nakon Drugog svjetskog rata mirovina vi\u0161e nije bila stvar pojedinog zaposlenog pa ako se on pobrinuo za svoju starost, onda \u0107e ne\u0161to i dobiti \u2013 a naj\u010de\u0161\u0107e to, ako uop\u0107e, nije bilo mnogo. Tu se pro\u0161irilo na\u010delo da trenutno radno stanovni\u0161tvo pla\u0107a mirovine onih koji vi\u0161e nisu u svijetu rada, ba\u0161 kao \u0161to \u0107e budu\u0107i nara\u0161taji onda pla\u0107ati njihove mirovine.<\/p>\n\n\n\n

No to vi\u0161e ne mo\u017ee pro\u0107i: starih i umirovljenika je sve vi\u0161e, a ne samo da je mladih sve manje, nego u na\u0161em neoliberalnom svijetu je jo\u0161 manje mladih sa sigurnim radnim mjestom na kojem \u0107e vjerojatno ostati do svoje mirovine kao \u0161to je to bilo uobi\u010dajeno jo\u0161 do prije par desetlje\u0107a. Ve\u0107 sad je u Njema\u010dkoj odnos otprilike 2 zaposlena na jednog umirovljenika, a dolaze jo\u0161 gori dani.<\/p>\n\n\n\n

“Kapital nara\u0161taja”<\/h3>\n\n\n\n

Kako bi se ipak i dolaze\u0107im nara\u0161tajima omogu\u0107ila pristojna mirovina, me\u0111u njema\u010dkim politi\u010darima i strankama se \u010duju razne ideje u pravilu zvu\u010dnih naziva \u2013 ali ne ba\u0161 jasnih u\u010dinaka. Njema\u010dki ministar financija i politi\u010dar Liberala, Christian Lindner<\/strong> se zala\u017ee za formiranje “Kapitala nara\u0161taja” (Generationenkapital<\/em>). On ne vidi drugog rje\u0161enja nego da se dr\u017eava, najkasnije od sredine 2030-tih, zadu\u017ei i formira poseban fond od 200 milijardi eura koji bi sudjelovao na tr\u017ei\u0161tu kapitala i ostvario dovoljnu dobit kako bi, uz “obi\u010dnu” mirovinu i budu\u0107i nara\u0161taji imali dovoljno u svojoj starosti. Jer ina\u010de \u0107e davanja za mirovinsko osiguranje neminovno morati drasti\u010dno rasti.<\/p>\n\n\n\n

No nisu svi u njema\u010dkoj politici sretni takvom idejom: mirovinski fondovi koji su aktivni na burzama postoje, a prakti\u010dno samo takvi i postoje u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama. To uglavnom ide dobro \u2013 do sloma kao \u0161to se dogodio s Lehmans Brother i kataklizme koji je pogodio ameri\u010dke banke kada su i nesu\u0111eni umirovljenici morali gledati, kako da pre\u017eive u starosti. Druga je stvar ve\u0107 i pomisao dugom, dakle kreditom “igrati” na burzi: zlatno je pravilo to nikad ne \u010diniti, jer tek u izuzetnim slu\u010dajevima uspon rasta vrijednosnica “pokrije” cijenu kredita, dakle kamate. Mnogo \u010de\u0161\u0107e to zavr\u0161i lo\u0161e.<\/p>\n\n\n\n

“Deutschland-Rente”<\/em><\/h3>\n\n\n\n

I tre\u0107e je politi\u010dko pitanje: na ovaj prijedlog \u0161efa Liberala bi svakako letjeli \u010depovi pjenu\u0161ca, ali ne me\u0111u zaposlenima, nego me\u0111u bogata\u0161ima i \u0161pekulantima na burzi. Vi\u0161e kapitala \u2013 pa makar se i nazvao “generacijski” na tr\u017ei\u0161tu novca neminovno zna\u010di i deblje lisnice onih koji i ina\u010de barataju vrijednosnicama \u2013je li to smisao mirovne reforme?<\/p>\n\n\n\n

Uo\u010di rasprave u njema\u010dkoj vladi, iz pokrajine Hessen se opet spominje druga ideja podjednako pompoznog naziva: Deutschland-Rente<\/em>. Pokrajinski ministar financija Alexander Lorz<\/strong> je i slu\u017ebeno financijskom povjerenstvu Bundesrata, domu saveznih pokrajina, predlo\u017eio formiranje posebnog fonda. On bi dodu\u0161e pod vodstvom privatnih banaka tako\u0111er djelovao na tr\u017ei\u0161tu kapitala, ali pod nadzorom dr\u017eave koja bi i svima koji to \u017eele, omogu\u0107ila sudjelovati u tom fondu pod povoljnijim uvjetima.<\/p>\n\n\n\n

S tako ne\u010dim bi mogla \u017eivjeti i stranka Zelenih \u010diji predstavnik u tom pitanju, Stefan Schmidt<\/strong> ka\u017ee kako to “odgovara na\u0161em prijedlogu javno upravljanog gra\u0111anskog fonda koji je u tr\u017ei\u0161nom natjecanju s privatnom ponudom i koji bi se isticao manjim tro\u0161kovima poslovanja i transparentnim proizvodima”.<\/p>\n\n\n\n

Tko to doista ho\u0107e?<\/h3>\n\n\n\n

O takvom “narodnom investicijskom fondu” se ve\u0107 zapravo raspravljalo 2018., ali u Gornjem domu i tada nije nai\u0161ao na podr\u0161ku. Najprije, ve\u0107 sa konceptom tkzv. Riester-Rente<\/em>, nazvane po tada\u0161njem ministru financija i koji je u osnovi sli\u010dan Tre\u0107em stupu kakav je poznat u Hrvatskoj, je problem \u0161to je na dobrovoljnoj osnovi \u2013 i mnogi, osobito oni pli\u0107ih d\u017eepova koji \u0107e i biti najve\u0107i problem kao umirovljenici, ipak radije tro\u0161e ono \u0161to su zaradili danas, nego da razmi\u0161ljaju o danima kad mo\u017eda ho\u0107e, a mo\u017eda i ne\u0107e u\u017eivati u mirovini.<\/p>\n\n\n\n

Mogu\u0107e sudionike takvog fonda ideja dr\u017eavnog nadzora zapravo ne\u0107e nu\u017eno i predstavljati utjehu: tr\u017ei\u0161te kapitala ne poznaje “prljav” novac, a lako mo\u017ee biti problem kad ulaganje nije vo\u0111eno mogu\u0107om nov\u010danom dobiti nego drugim, “vi\u0161im” idealima \u2013 na primjer za\u0161titom okoli\u0161a ili klime.<\/p>\n\n\n\n

Nema tome dugo da je jedna njema\u010dka biskupija svoje financije povjerila jednom savjetovali\u0161tu dok se nije otkrilo da su se crkvenim novcem kupovale i dionice tvrtki koje uni\u0161tavaju pra\u0161ume Amazonije, za koje se sumnja da su spremne “podmazati” lokalne politi\u010dare, jedna tvrtka je \u010dak indirektno povezana s industrijom naoru\u017eanja. Bez obzira na dobit, naravno da su se tu kotrljale glave odgovornih. S druge strane, vi\u0161e aktivista okoli\u0161a su ulo\u017eili svoj novac u tvrtku obe\u0107avaju\u0107eg naziva EKO Energy iz Rothenburga \u2013 koja je neslavno propala nakon upravo nevjerojatnih financijskih makinacija.<\/p>\n\n\n\n

Prosvjetljenje se jo\u0161 \u010deka<\/h3>\n\n\n\n

Njema\u010dki socijaldemokrati pak te\u017ee ne\u010dem drugom: o\u017eivljavanje i novi poticaj za Betriebsrente<\/em>, dodatnoj mirovini kakvu nude pojedine tvrtke ili strukovne udruge i gdje i poslodavac upla\u0107uje odre\u0111eni dio. Naravno da je to atraktivnije za budu\u0107e umirovljenike, ali je sve manje tvrtki koje uop\u0107e nude takvu povlasticu svojim zaposlenima. U strukovnim udrugama \u2013 na primjer lije\u010dnika, to je jo\u0161 uvijek bitan dio njihove budu\u0107e mirovine, ali to je prije iznimka nego pravilo.<\/p>\n\n\n\n

Njema\u010dki ministar financija Lindner tvrdi kako mirovine moraju biti Enkelfit <\/em>\u2013 podobne i za na\u0161e unuke. Vladaju\u0107a koalicija se svakako mo\u017ee slo\u017eiti i s tim zahtjevom, ali se jo\u0161 nije domislila, kako da to ostvari. O “kapitalu nara\u0161taja” Liberala bi ve\u0107 ovog mjeseca trebao raspravljati Bundestag, ali jo\u0161 nije uvr\u0161ten na dnevni red sjednica parlamenta.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako je Njema\u010dka odlu\u010dila da mirovine ne\u0107e smjeti pasti ispod 48 posto prosje\u010dnog dohotka, jo\u0161 uvijek nije jasno kako \u0107e to posti\u0107i. Naime, s obzirom na sve manji broj mladih i sve ve\u0107i broj umirovljenika, ostvarenje tog cilja izgleda neizvedivo.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":74925,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4947],"tags":[18,127],"class_list":["post-109162","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mirovina","tag-mirovine","tag-njemacka"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/109162","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=109162"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/109162\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/74925"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=109162"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=109162"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=109162"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}