{"id":109187,"date":"2024-06-23T08:03:44","date_gmt":"2024-06-23T06:03:44","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=109187"},"modified":"2024-06-23T08:05:50","modified_gmt":"2024-06-23T06:05:50","slug":"lijecnice-ili-lijecnici-tko-lijeci-bolje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2024\/06\/lijecnice-ili-lijecnici-tko-lijeci-bolje\/","title":{"rendered":"Lije\u010dnice ili lije\u010dnici, tko lije\u010di bolje? Ovo su pokazala istra\u017eivanja"},"content":{"rendered":"\n<p><em>Jesu li \u017eene zaista bolji lije\u010dnici i, ako jesu, za\u0161to je tomu tako? Na ova je pitanja za <a href=\"https:\/\/www.psychologytoday.com\/us\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Psychology Today<\/a> odgovarala <strong>Susan Trachman<\/strong>, izvanredna profesorica na Sveu\u010dili\u0161tu George Washington i docentica na Sveu\u010dili\u0161tu Virginia Commonwealth. Trachman je certificirana psihijatrica za odrasle i forenzi\u010dku psihijatriju.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Pro\u0161log je mjeseca \u010dlanak u stru\u010dnoj publikaciji <em>The Annals of Internal Medicine<\/em> izvijestio o zna\u010dajno ni\u017eim stopama smrtnosti kod te\u0161ko bolesnih hospitaliziranih pacijenata koje su lije\u010dile lije\u010dnice. Rezultati su bili izra\u017eeniji kod pacijentica, ali su razlike i dalje zna\u010dajni kada se radi o mu\u0161kim pacijentima. Stope ponovnog prijema u bolnicu nakon otpusta tako\u0111er su bile ni\u017ee ako je pacijente otpu\u0161tala lije\u010dnica. <\/p>\n\n\n\n<p>No nisu to nove spoznaje. Na primjer, pro\u0161le godine publikacija <em>JAMA Surgery<\/em> objavila je \u010dlanak o razlikama u ishodima lije\u010denja pacijenata koje su lije\u010dili mu\u0161ki ili \u017eenski kirurzi. Retrospektivna studija temeljila se na podacima od preko milijun kanadskih pacijenata koji su podvrgnuti standardnim kirur\u0161kim zahvatima. Znanstvenici su pratili te pacijente do godinu dana i izvje\u0161tavali o razlikama u postoperativnim ishodima ovisno o tome je li kirurg bio mu\u0161karac ili \u017eena.<\/p><div id=\"mojev-730929669\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Samo 25 posto promatranih pacijenata imalo je \u017eenske kirurge; ostali su bili su mu\u0161karci. Postoperativni ishodi bili su znatno lo\u0161iji tri mjeseca nakon operacije za pacijente koje su lije\u010dili mu\u0161karci, bez obzira na specijalizaciju kirurga. Isti rezultati va\u017eili su i godinu dana nakon operacije za sve pacijente, a nije bilo razlika u ishodima na temelju spola pacijenta.<\/p>\n\n\n\n<p>2017. godine publikacija <em>JAMA Internal Medicine<\/em> objavila je svoja otkri\u0107a uspore\u0111uju\u0107i stope smrtnosti i ponovnog prijema u bolnicu za pacijente <em>Medicare<\/em> programa na temelju spola njihovog lije\u010dnika. Znanstvenici su izvijestili da su stariji pacijenti koje su lije\u010dile lije\u010dnice imali znatno ni\u017eu stopu smrtnosti i ponovnog prijema u bolnicu u usporedbi s onima kojima je skrb pru\u017eao lije\u010dnik s istom razinom stru\u010dnosti. <\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Vrijedi i za obiteljsku medicinu<\/h3>\n\n\n\n<p>Pregledali su i rezultate prethodnih istra\u017eivanja koja su pokazala da su lije\u010dnice sklonije prakticiranju medicine utemeljene na dokazima, bolje su prolazile na standardiziranim testovima i pru\u017eale su vi\u0161e skrbi pacijentima. Osim toga, pacijenti koji su imali obiteljske lije\u010dnice rje\u0111e su posje\u0107ivali hitne slu\u017ebe. <\/p>\n\n\n\n<p>Ovo su dosljedni i impresivni podaci koji pokrivaju gotovo desetlje\u0107e istra\u017eivanja. No, sigurno razlike u skrbi izme\u0111u mu\u0161kih i \u017eenskih lije\u010dnika ne mogu biti samo pitanje dodatnog X kromosoma kod \u017eena.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Bolja neverbalna komunikacija i \u010ditanje znakova<\/h3>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, prema dr. <strong>Stephenu Furlichu<\/strong>, izvanrednom profesoru komunikacijskih studija na Texas A&amp;M University, &#8220;osobe koje su biolo\u0161ki \u017eene imaju puno integriraniji mozak,&#8221; \u0161to zna\u010di pobolj\u0161ane veze izme\u0111u mo\u017edanih hemisfera. On tako\u0111er vjeruje da im struktura mozga omogu\u0107ava bolju neverbalnu komunikaciju, \u0161to zna\u010di da \u017eene bolje uo\u010davaju suptilnosti u govoru tijela.<\/p>\n\n\n\n<p>S druge strane, mu\u0161karci, kako ka\u017ee, koriste vi\u0161e &#8220;izvje\u0161tajnog govora&#8221;, \u0161to zna\u010di da mogu biti skloni davati doslovne, neemocionalne odgovore tijekom razgovora. Ako je to to\u010dno, mo\u017ee li to pomo\u0107i objasniti za\u0161to su lije\u010dnice imale bolje ishode za pacijente od svojih mu\u0161kih kolega u ovim studijama?<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Dvije vrste komunikacije<\/h3>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanje iz 2010. godine otkrilo je da se gotovo polovica pacijenata koji su prijavili pote\u0161ko\u0107e u svom medicinskom lije\u010denju \u017ealila na probleme u komunikaciji sa svojim lije\u010dnikom. Izvje\u0161\u0107e u \u010dasopisu <em>Health Expectations<\/em> raspravljalo je o razli\u010ditim vrstama komunikacije izme\u0111u lije\u010dnika i pacijenata kako bi se utvrdilo koja vrsta promi\u010de bolji odnos, \u0161to dovodi do bolje suradnje pacijenata i op\u0107enito pobolj\u0161anih zdravstvenih ishoda.<\/p>\n\n\n\n<p>U komunikaciji usmjerenoj na lije\u010dnika (KUL), lije\u010dnik slijedi biomedicinski model dokaza u medicini. Stil komunikacije karakterizira racionalni kognitivni proces koji malo pa\u017enje posve\u0107uje osje\u0107ajima ili brigama pacijenta.<\/p>\n\n\n\n<p>Nasuprot tome, u komunikaciji usmjerenoj na pacijenta (KUP), glavne zna\u010dajke uklju\u010duju otvorenost prema pacijentima, kori\u0161tenje razumljivog jezika, uklju\u010divanje pacijenata u rasprave i razmatranje njihovih osje\u0107aja.<\/p>\n\n\n\n<p>U KUL, lije\u010dnici imaju tendenciju postavljanja zatvorenih pitanja i fokusiranja na bolest i fizi\u010dke simptome. U KUP, lije\u010dnici postavljaju otvorena pitanja, ispituju\u0107i bolest i kako je pacijenti do\u017eivljavaju. <\/p>\n\n\n\n<p>Lije\u010dnici u KUP aktivno uklju\u010duju pacijente u razgovor i uzimaju u obzir psihosocijalne aspekte. Lije\u010dnici koriste\u0107i KUP poku\u0161avaju minimizirati medicinski \u017eargon i provjeriti razumijevanje informacija koje su prenijeli pacijentima. Tako\u0111er uzimaju u obzir o\u010dekivanja pacijenata i izbjegavaju ih prekidati.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Lije\u010dnice ozbiljnije shva\u0107aju pacijente?<\/h3>\n\n\n\n<p>Studija objavljena pro\u0161log mjeseca u \u010dasopisu <em>The Annals of Internal Medicine<\/em> analizirala je dodatne razloge za razliku u ishodima lije\u010denja ovisno o spolu lije\u010dnika. Jedna teorija koju su autori predlo\u017eili bila je da mu\u0161ki lije\u010dnici mo\u017eda podcjenjuju ozbiljnost bolesti svojih pacijentica. Na primjer, ranije istra\u017eivanje izvijestilo je da su mu\u0161ki lije\u010dnici skloniji podcjenjivati rizik od mo\u017edanog udara kod svojih pacijentica. To mo\u017ee rezultirati odgo\u0111enom ili nepotpunom skrbi i lo\u0161ijim medicinskim ishodima.<\/p>\n\n\n\n<p>Jo\u0161 jedan razlog koji autori navode jest da lije\u010dnice i lije\u010dnici prakticiraju medicinu na razli\u010dite na\u010dine. Lije\u010dnice provode vi\u0161e vremena sa svojim pacijentima nego njihovi mu\u0161ki kolege. Osim toga, imaju tendenciju \u010de\u0161\u0107e uklju\u010divati svoje pacijente u proces zajedni\u010dkog dono\u0161enja odluka, \u0161to rezultira komunikacijom usmjerenom na pacijenta. \u0160to se ti\u010de kirurgije, kirurginje tro\u0161e vi\u0161e vremena na sam kirur\u0161ki zahvat i imaju ni\u017ee stope postoperativnih komplikacija.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Rezultate istra\u017eivanja treba shvatiti ozbiljno<\/h3>\n\n\n\n<p>Naravno, postoje iznimke od ovog pravila, i tijekom \u0161kolovanja i specijalizacije radila sam s izvrsnim mu\u0161kim kolegama. Imam privilegiju upu\u0107ivati svoje pacijente mu\u0161kim specijalistima s kojima u\u017eivam sura\u0111ivati.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, s obzirom na ponovljene rezultate istra\u017eivanja prema kojima lije\u010dnice posti\u017eu bolje ukupne ishode u skrbi za pacijente, potrebno je obratiti vi\u0161e pa\u017enje na to kako se ove razlike mogu rije\u0161iti kako bi se dodatna obuka pru\u017eila polaznicima medicinskih fakulteta i kasnije tijekom  specijalizacije.<\/p>\n\n\n\n<p>Klju\u010dno je da svi \u017eelimo bolje rezultate za na\u0161e pacijente, a ako to zna\u010di da nau\u010dimo druga\u010diji na\u010din komunikacije, to \u0107e pomo\u0107i smanjiti razlike izme\u0111u spolova u u\u010dinkovitoj skrbi za pacijente, zaklju\u010duje Trachman.<\/p>\n<div id=\"mojev-599576389\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vi\u0161e istra\u017eivanja pokazalo je da su ishodi lije\u010denja bolji ako je lije\u010dnik \u017eena. I to se prote\u017ee od ordinacija obiteljske medicine do kirur\u0161kih dvorana. Za\u0161to i kako \u017eene i mu\u0161karci razli\u010diti lije\u010de?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":109199,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[950,122],"class_list":["post-109187","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-lijecnici","tag-zene"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/109187","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=109187"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/109187\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/109199"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=109187"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=109187"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=109187"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}