{"id":11119,"date":"2017-11-20T15:25:21","date_gmt":"2017-11-20T14:25:21","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=11119"},"modified":"2019-04-18T10:34:09","modified_gmt":"2019-04-18T08:34:09","slug":"bez-zahoda-3-starijih-hrvata-zivi-zivot-treceg-svijeta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2017\/11\/bez-zahoda-3-starijih-hrvata-zivi-zivot-treceg-svijeta\/","title":{"rendered":"Bez zahoda: 3% starijih Hrvata \u017eivi \u017eivot Tre\u0107eg svijeta"},"content":{"rendered":"<p>Prema podacima koje je 14. studenog 2017. godine objavio europski statisti\u010dki ured <strong>Eurostat<\/strong>, 1,4 posto stanovnika Hrvatske pro\u0161le godine nije imalo ni tu\u0161 ni zahod s vodenim ispiranjem unutar objekta stanovanja. Mjerenja su to koja Eurostat za Hrvatsku bilje\u017ei od 2010. godine pri \u010demu je navedeni postotak zadnje \u010detiri godine relativno stabilan i kre\u0107e se od 1.6 do 1.4 posto.<\/p>\n<p>Analiza objavljenih podataka pokazuje da \u010dak <strong>3% osoba starih 65 i vi\u0161e godina nema ni zahod ni tu\u0161<\/strong>, dok je taj postotak me\u0111u punoljetnim osobama od 18 do 64 godina tek 1,1 posto. 0,8 posto mla\u0111ih od 18 godina u Hrvatskoj nema pristup ovim tekovinama civilizacije. Navedeno potvr\u0111uje da su upravo starije osobe najizlo\u017eenije siroma\u0161tvu, budu\u0107i da su zahodi i tu\u0161evi izravan indikator standarda stanovanja.<\/p>\n<h3>Kako je u susjedstvu?<\/h3>\n<p>Od zemalja biv\u0161e Jugoslavije, a koje Eurostat prati, iza Hrvatske je Srbija u kojoj \u010dak 34 od 1000 (3,4 posto) stanovnika lani nije imalo ni kupaonicu ni zahod s teku\u0107om vodom. Slovenija je, o\u010dekivano, po broju sanitarnih \u010dvorova u doma\u0107instvima na samom europskom vrhu i u njoj tek 2 od 1000 (0,2 posto) stanovnika \u017eive u uvjetima bez tu\u0161a i modernog zahoda. Njema\u010dka i Malta prijavile su da svi njihovi stanovnici imaju ove osnovne higijenske uvjete, a slijede ih Nizozemska, Italija i Belgija s 0,1 posto.<\/p><div id=\"mojev-221774996\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n<p>Podaci za Makedoniju nisu dojavljeni, no ona je 2015. godine bila na 3,6 posto, dok je 2008. godine gotovo 68 od 1000 stanovnika (6,8 posto) te zemlje \u017eivjelo u nesanitarnim uvjetima. Stanje u Bosni i Hercegovini Eurostat jo\u0161 uvijek ne prati.<\/p>\n<p>Rekorder na ovoj crnoj listi jest Rumunjska u kojoj \u010dak 30% gra\u0111ana u 2016. nije imalo ni tu\u0161 ni zahod, no i to je napredak, s obzirom da je to pad od \u010dak 11 postotnih u samo devet godina. Naime, 2007. godine, \u010dak je 42% Rumunja \u017eivjelo u uvjetima nezamislivim zapadnoj Europi. Rumunjsku slijede Litva i Letonija sa 12 posto te Bugarska s 5 posto.<\/p>\n<h3>Zahodi spa\u0161avaju \u017eivote<\/h3>\n<p>Koliko je toalet va\u017ean, ne samo kao komoditet, ve\u0107 kao i jamac javnog zdravlja govori podatak da su upravo kontinenti najugro\u017eeniji zaraznim bolestima oni na kojima ima najmanje taoleta. Zbog toga su i Ujedinjeni narodi uveli <a href=\"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2014\/11\/naklonite-se-zahodu-zasluzio-je\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\"><strong>Svjetski dan zahoda (19. studeni)<\/strong><\/a>, dan naprave bez koje u ovom trenutku \u017eivi 4,5 milijardi Zemljana.\u00a0U brojkama to izgleda ovako:<\/p>\n<div id=\"crveno\"><\/p>\n<p><strong>60 posto<\/strong> globalne populacije nema ono \u0161to danas smatramo normalnim zahodom. Broj mobitela prema\u0161uje broj ku\u0107nih zahoda.<\/p>\n<p><strong>862 milijun<\/strong>a ljudi jo\u0161 uvijek nu\u017edu obavljaju na otvorenom.<\/p>\n<p>Zemlje \u010diji stanovnici obavljaju nu\u017edu na otvorenom su zemlje s najve\u0107om stopom smrtnosti djece <strong>mla\u0111e od 5 godina.<\/strong><\/p>\n<p>\u010cak je <strong>1.8 milijardi<\/strong>\u00a0ljudi izlo\u017eeno vodi kontaminiranoj nepropisno zbrinutim izmetom.<\/p>\n<p>Samo <strong>2,9 milijardi<\/strong> ljudi ima mogu\u0107nost propisno zbrinuti izmet.<\/p>\n<p>Dobri zahodi i sigurna voda mogli bi sprije\u010diti <strong>842.000 smrti<\/strong> godi\u0161nje <\/div>\n<p>Prema podacima koje je u kolovozu objavio <strong>Dr\u017eavni zavod za statistiku RH<\/strong>, u 38 tisu\u0107a stanova nema zahoda, a gotovo 77 tisu\u0107a ljudi ima zahod izvan svog stana. Jo\u0161 vi\u0161e gra\u0111ana nema kupaonicu u stanu, njih 115 tisu\u0107a u gotovo 59 tisu\u0107a stanova nema tu\u0161 ili kadu.\u00a0<strong>Svjetska zdravstvena organizacija<\/strong>\u00a0je 2012. godine izra\u010dunala da se svaki dolar ulo\u017een u zahode i sanitaciju vra\u0107a peterostruko kroz ni\u017ee tro\u0161kove javnog zdravstva.<\/p>\n<div id=\"zeleno\"><\/p>\n<h3>Bolje kopati zahod, nego grob<\/h3>\n<p><em>I dok su nekad zahodi bili \u201egradska stvar\u201c, danas nekoliko stotina metara od glavnog zagreba\u010dkog trga postoje ku\u0107e bez priklju\u010dka na kanalizaciji i vodovod. Selo je odavno prigrlilo maksimu \u201eBolje kopati zahod nego grob\u201c koju je izme\u0111u dva rata promovirala \u0160kola narodnog zdravlja Andrije \u0160tampara. Ovako je to poticao list <strong>Narodni napredak<\/strong> broj 15-16, objavljen 20. kolovoza 1933. godine:<\/em><\/p>\n<p>Zahod je posljednja stvar na selu: ako ba\u0161 \u010dovjek ima novaca, onda \u0107e nabaviti srebrni sat i kakav jeftini inhalator od putuju\u0107eg agenta ili \u010dak dva metra veliku sliku majke bo\u017eje sa zlatnim ramom ili \u0107e opskrbiti svu \u017eenskadiju u \u0161irokoj familiji crvenim koralima i svilenim rupcima \u2013 ali zahoda ne\u0107e sagraditi. Kupi\u0107e i konjima novu \u017eutu ormu i betonira\u0107e pod u svinjcu \u2013 ali zahoda ne\u0107e sagraditi.<\/p>\n<p>Na\u0161i se ljudi srame i govoriti o zahodu. Poznata je uzre\u010dica da se o zahodu govori samo \u201ez dopu\u0161tenjem\u201c ili \u201eda oprostite\u201c. Zahod se smatra ne\u010dim sramotnim pa je i to valjda jedan razlog za\u0161to se ta kula sramote ne gradi.<\/p>\n<p>Jo\u0161 ne\u0161to odbija na\u0161e ljude od zahoda. \u010cuje se \u010desto poslovica: \u201eGrad je smrad, a selo veselo\u201c. Ovo dolazi odatle, \u0161to je seljak u svoje vrijeme, pa i danas, imao prilike da vidi prve zahode u gradovima. Ti zahodi su bili zbilja leglo i vrhunac smrada. Bili su po prilici ne\u0161to takvo, \u0161to se jo\u0161 i danas vidi u malim gostionicama i predgra\u0111u na sajamski dan. Kako je u takvom zahodu, to ne\u0107u opisivati, jer su to sva\u010dije o\u010di i nos zapamtili. Jedva je ne\u0161to bolje u \u017eeljezni\u010dkim zahodima. Naravno da takvi primjeri nisu mogli odu\u0161eviti na\u0161eg seljaka da i on sazida ovakovu spremnicu ili magacin smrada u svojoj ku\u0107i. Bolji mu je bio zahod na svje\u017eem zraku iz plota ili makar u \u0161tali. To je drugi razlog, za\u0161to narod ne zida zahode. <em>(dr. Drago Chloupek, \u0160kola narodnog zdravlja, Odsjek za nastavu i propagandu.)<\/em> <\/div>\n<h5><em>Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija u okviru projekta \u201cNema predaje\u201d.\u00a0<\/em><\/h5>\n<div id=\"mojev-1995173268\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jo\u0161 je gora situacija u Srbiji i Makedoniji dok svaki tre\u0107i Rumunj nema ni zahod ni tu\u0161. No i ove brojke pokazuju jedno &#8211; siroma\u0161tvu u Hrvatskoj su najizlo\u017eenije starije osobe. <\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":11139,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1008,3],"tags":[952,343],"class_list":["post-11119","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nema-predaje","category-zdravlje","tag-nemapredaje","tag-zahod"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11119","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11119"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11119\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11139"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11119"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11119"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11119"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}