{"id":111531,"date":"2024-07-25T08:59:44","date_gmt":"2024-07-25T06:59:44","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=111531"},"modified":"2024-07-25T08:59:49","modified_gmt":"2024-07-25T06:59:49","slug":"kako-pretvoriti-koprivu-u-eko-gnojivo-kazu-da-je-dobra-i-protiv-stetnika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2024\/07\/kako-pretvoriti-koprivu-u-eko-gnojivo-kazu-da-je-dobra-i-protiv-stetnika\/","title":{"rendered":"Kako pretvoriti koprivu u eko gnojivo? Ka\u017eu da je dobra i protiv \u0161tetnika"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Malo koji amaterski vrtlar u jednom trenutku &#8220;karijere&#8221; nije posegnuo za koprivom <em>(Urtica dioica)<\/em> kako bi napravio fermentirani pripravak za kojega se mnogi kunu da je idealno vrtno gnojivo, ali i ne\u0161kodljivi sredstvo za borbu protiv \u0161tenika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dapa\u010de, prema dostupnim receptima, koprivu je mogu\u0107e koristiti i kao obi\u010dno teku\u0107e gnojivo, ali i kao folijarno gnojivo, a navodi se i da je bogata hranjivim tvarima poput du\u0161ika, kalija, kalcija i \u017eeljeza. Ovaj pripravak radi se od svje\u017ee, najbolje mlade, koprive i vode, najbolje ki\u0161nice.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kako napraviti gnojivo od koprive?<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ispunite veliku posudu ili kantu s oko kilogram svje\u017ee koprive te dodajte oko deset litara vode, tako da voda u potpunosti pokrije koprive. Pokrijte posudu kako biste sprije\u010dili ulazak ne\u010disto\u0107a i padalina, ali ostavite dovoljno prostora za zrak. Poklopac ne mora biti potpuno zatvoren.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ostavite smjesu da fermentira tjedan do dva, povremeno mije\u0161aju\u0107i. Proces fermentacije je popra\u0107en neugodnim mirisom, stoga je najbolje posudu dr\u017eati na otvorenom ili na mjestu gdje miris ne\u0107e smetati. Nakon zavr\u0161ene fermentacije, smjesa \u0107e postati tamna i teku\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Procijedite smjesu kroz cjedilo ili mre\u017eastu vre\u0107icu kako biste uklonili krupne dijelove biljaka. Prije upotrebe razrijedite dobiveno teku\u0107e gnojivo u omjeru 1:10 (jedan dio gnojiva na deset dijelova vode). Koristite razrije\u0111eno gnojivo za zalijevanje biljaka oko korijena ili kao folijarno gnojivo koje \u0107ete prskati po li\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to ka\u017ee znanost o koprivinom gnojivu?<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bijeg od komercijalnih gnojiva kao &#8220;\u0161tetne kemije&#8221; ne\u0161to je \u0161to obilje\u017eava sve ve\u0107u modu takozvanog ekolo\u0161kog i organskog amaterskog vrtlarenja, a u koje se, doista, trpa sve i sva\u0161ta \u2013 uglavnom bez znanstvenog upori\u0161ta i dobrih rezultata u praksi. Isti je slu\u010daj i sa gnojivom od koprive \u010dija je popularnost na na\u0161im podru\u010djima po\u010dela rasti krajem osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111utim, do dana\u0161njeg dana nema pouzdanih i nedvojbenih rezultata koji bi dokazali da je fermentirani pripravak od koprive zaista toliko dobar da zna\u010dajno utje\u010de na pove\u0107anje prinosa. Jedno novije istra\u017eivanje objavljeno je 2018. godine u publikaciji <em>PeerJ<\/em> pod nazivom &#8220;U\u010dinci koprivinog gnojiva <em>(Urtica dioica L.)<\/em> kori\u0161tenog kao folijarno gnojivo na prinos i rast krumpira <em>(Solanum tuberosum L.)<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Cilj istra\u017eivanja koje je vodio dr. Alfonso Garmendia, profesor ekologije sa Politehni\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta u Valenciji, bio je analizirati mogu\u0107i u\u010dinak koprivinog gnojiva na prinos krumpira proizvedenog organskim uzgojem. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kako bi postigli ovaj cilj, znanstvenici su vrednovali u\u010dinak koprivinog gnojiva na prinos krumpira, veli\u010dinu i parametre rasta biljaka, sadr\u017eaj klorofila te prisutnost \u0161tetnika i bolesti. Istra\u017eivanje je provedeno na 36 parcela na kojima su primjenjivane razli\u010dite doze i koncentracije gnojiva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U ovim terenskim eksperimentalnim uvjetima, koprivino gnojivo nije imalo zna\u010dajan u\u010dinak na prinos, sadr\u017eaj klorofila ili prisutnost \u0161tetnika i bolesti u organskim usjevima krumpira. Rezultati mogu ukazivati tek na vrlo lagano pobolj\u0161anje nekih parametara koje nije bilo dovoljno za pobolj\u0161anje prinosa. Kemijske analize koprivinog gnojiva pokazale su vrlo niske razine du\u0161ika, fosfora i kalija, zaklju\u010dili su znanstvenici.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kopriva je ve\u0107 dugo poznata me\u0111u vrtlarima kao izvor hranjivih tvari za brojne kulture. Nau\u010dite kako pripremiti fermentirani pripravak od koprive za kojeg mnogi tvrde da pobolj\u0161ava zdravlje i plodnost vrta  te da poma\u017ee u borbi protiv \u0161tetnika.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":111535,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3497],"tags":[3480,4100,3597,55,960],"class_list":["post-111531","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vrt","tag-gnojidba","tag-kopriva","tag-organsko-vrtlarenje","tag-vrt","tag-vrtlarstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/111531","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=111531"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/111531\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/111535"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=111531"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=111531"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=111531"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}