{"id":11191,"date":"2017-11-28T12:13:39","date_gmt":"2017-11-28T11:13:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=11191"},"modified":"2019-04-18T10:33:30","modified_gmt":"2019-04-18T08:33:30","slug":"ubija-li-siromastvo-starije-gradane-hrvatske","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2017\/11\/ubija-li-siromastvo-starije-gradane-hrvatske\/","title":{"rendered":"Ubija li siroma\u0161tvo starije gra\u0111ane Hrvatske?"},"content":{"rendered":"<p>Kakve su posljedice ekonomske krize\u00a0i rasta siroma\u0161tva starijih osoba po\u00a0zdravlje i mortalitet starijih osoba? U\u00a0Hrvatskoj se time nitko ozbiljno ne bavi, a\u00a0sve promjene u porastu smrtnosti starijih\u00a0osoba od strane stru\u010dnjaka se pripisuju \u2013\u00a0klimatskim promjenama, hladno\u0107i i gripi\u00a0zimi i poja\u010danim vru\u0107inama ljeti. No, je li\u00a0to doista tako jednostavno, pita\u00a0<strong>Jasna A. Petrovi\u0107<\/strong> za <a href=\"http:\/\/www.suh.hr\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Glas umirovljenika<\/a>.<\/p>\n<p>Najobi\u010dnije razumsko prosu\u0111ivanje\u00a0vodi ka sudu kako s padom ekonomskog\u00a0rasta dolazi do pogor\u0161anja zdravstvenih\u00a0uvjeta, a porastom ekonomskog blagostanja,\u00a0do pobolj\u0161anja zdravstvenih\u00a0uvjeta. Postoje brojna istra\u017eivanja koja su\u00a0ekonomsku nestabilnost korelirala s porastom\u00a0smrtnosti, poput Harvey Brennera\u00a0i C.J. Ruhma. Diljem svijeta, a u Europi\u00a0osobito u Gr\u010dkoj, provedena su brojna\u00a0istra\u017eivanja koja tako\u0111er ukazuju na usku\u00a0posljedi\u010dnu vezu siroma\u0161tva i smrtnosti.\u00a0Hrvatski demografi i specijalisti javnog\u00a0zdravstva zaostali su u vremenu i kod nas\u00a0se bitno pove\u0107anje mortaliteta, osobito\u00a0starijih osoba, uop\u0107e ne istra\u017euje.<\/p>\n<h3>Katastrofalna 2015. godina<\/h3>\n<p>Kad je 2015. godine zabilje\u017een porast\u00a0broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu\u00a0godinu od \u010dak 6,6%, jer je umrlo\u00a054.205 osoba, najvi\u0161e jo\u0161 od ratne 1991.\u00a0godine, <strong>dr. Ivan \u010cipin<\/strong> s Katedre za demografiju\u00a0zagreba\u010dkog Ekonomskog fakulteta\u00a0je izjavio kako analiza pokazuje je da\u00a0je u prva tri mjeseca te godine do\u0161lo do\u00a0znatnijeg pove\u0107anja broja umrlih zbog poja\u010dane incidencije gripe, ali i u srpnju\u00a0zbog toplinskog vala, koji su najvi\u0161e pove\u0107ali\u00a0rizik smrti populacije u 70-im i 80-\u00a0im godinama \u017eivota, posebno onih s kroni\u010dnim\u00a0bolestima.<\/p><div id=\"mojev-2594640023\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n<p>To \u0161to je rije\u010d je o drugom najve\u0107em\u00a0broju umrlih u posljednjih 70 godina,\u00a0otkada se vodi civilna evidencija vitalnih\u00a0doga\u0111aja nije uglednog demografa potaklo\u00a0na \u0161irenje mogu\u0107ih uzro\u010dno-posljedi\u010dnih veza s ekonomskom krizom. Istina,\u00a0upozorio je kako visok broj umrlih utje\u010de i\u00a0na o\u010dekivano trajanja \u017eivota, koje je &#8211; prvi\u00a0put od ratnih godina &#8211; tijekom 2015. palo\u00a0za nekoliko mjeseci u odnosu na 2014.\u00a0godinu. O\u010dekivano trajanje \u017eivota govori\u00a0o tome koliko bi &#8211; temeljem \u010dimbenika\u00a0mortaliteta &#8211; mogao trajati prosje\u010dan \u017eivotni\u00a0vijek osoba ro\u0111enih te godine ako\u00a0bi trendovi ostali isti. Ta je mjera pokazivala\u00a0da \u0107e za dje\u010dake ro\u0111ene 2014. godine\u00a0o\u010dekivani \u017eivotni vijek biti 77,6 godina,\u00a0a za djevoj\u010dice 80,5 godina. Tijekom 2015.\u00a0o\u010dekivani \u017eivotni vijek skratio se za \u010detiri\u00a0mjeseca za mu\u0161karce te mjesec dana za\u00a0djevoj\u010dice.<\/p>\n<div id=\"attachment_10486\" style=\"width: 646px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-10486\" class=\"size-medium wp-image-10486\" src=\"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/zasto-ljudi-umiru-1-1-636x352.jpg\" alt=\"Za\u0161to ljudi umiru?\" width=\"636\" height=\"352\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/zasto-ljudi-umiru-1-1-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/zasto-ljudi-umiru-1-1-150x83.jpg 150w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/zasto-ljudi-umiru-1-1.jpg 740w\" sizes=\"auto, (max-width: 636px) 100vw, 636px\" \/><p id=\"caption-attachment-10486\" class=\"wp-caption-text\">foto: Pixabay<\/p><\/div>\n<h3>Sije\u010danjski pomor<\/h3>\n<p>Iako je 2016. zabilje\u017een pad broja\u00a0umrlih osoba u odnosu na katastrofi\u010dnu\u00a02015. godinu, tj. na 51.542, ipak je i to vidljivo\u00a0vi\u0161e od broja umrlih deset godina ranije\u00a0(2006. \u2013 50.378 umrlih), kad je Hrvatska\u00a0imala barem pola milijuna stanovnika\u00a0vi\u0161e. I taman kad se \u010dinilo da se situacija\u00a0popravila, <a href=\"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2017\/01\/split-grobari-rade-u-tri-smjene-ljudi-se-zure-umrijeti\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">\u201ecrni sije\u010danj\u201c 2017.<\/a> godine je\u00a0\u0161okirao znanstvenike, ali o\u010dito ne i politi\u010dare, jer o tome \u0161ute.<\/p>\n<p>Samo u sije\u010dnju je umrla 6.441 osoba\u00a0vi\u0161e nego u ijednom mjesecu od 1990.\u00a0dosad, \u010dak 42 posto vi\u0161e nego lanjskoga\u00a0sije\u010dnja i 35 posto vi\u0161e od prosje\u010dnog\u00a0broja umrlih u sije\u010dnju tijekom proteklih\u00a0deset godina. Takvu iznimno visoku\u00a0smrtnost stru\u010dnjaci, opet, prije svega pripisuju\u00a0jakoj hladno\u0107i pro\u0161le zime te prili\u010dno\u00a0jakoj gripi. Tako \u0107e se trend pada\u00a0o\u010dekivanog trajanja \u017eivota nastaviti i ove\u00a0godine, a da nikoga posebno ne zaboli\u00a0glava, niti o tome progovori na naslovnim\u00a0stranicama glasila.<\/p>\n<h3>Predsjednica spominje sve, osim starijih<\/h3>\n<p>Ipak, kona\u010dno se smrtnost u javnosti\u00a0po\u010dela stidljivo povezivati s potrebom\u00a0izrade nove strategije o javnoj skrbi za\u00a0starije osobe, posebno u podru\u010dju zdravstvene\u00a0i socijalne skrbi, i ve\u0107u brigu dr\u017eave za demografiju starijih osoba. Da,\u00a0kona\u010dno je progovorio demograf \u010cipin,\u00a0upozoravaju\u0107i kako je potrebno naglasiti\u00a0va\u017enost poduzimanja mjera glede javne\u00a0skrbi za starije u ovo vrijeme kada je gotovo\u00a0sva pa\u017enja usmjerena na natalitet,\u00a0pa tako i Predsjednica Republike Hrvatske\u00a0u svojim upozorenjima o izvanrednom\u00a0stanju u Hrvatskoj spominje svakoga,\u00a0samo ne i starije i njihovo poja\u010dano\u00a0umiranje zbog posljedica ekonomske\u00a0krize koju su upravo oni ponijeli na svojim\u00a0le\u0111ima.<\/p>\n<h3>40% samoubojstava \u010dine starije osobe<\/h3>\n<p>I diljem Europe se po prvi put nakon\u00a02002., otkad se to prati u EU, intenziviralo\u00a0skra\u0107ivanje, a ne produljivanje, o\u010dekivanog\u00a0\u017eivotnog vijeka. Godina 2015. je i\u00a0za EU bila zabrinjavaju\u0107a, jer s o\u010dekivanih\u00a083.3 godina za \u017eene, dob smanjena za\u00a0\u010detiri mjeseca. A trend se nastavlja. No,\u00a0zanimljivo je uo\u010diti kako je npr. za mu\u0161karce najni\u017ea \u017eivotna dob zabilje\u017eena u\u00a0siroma\u0161noj Litvi (69,2 godina), a najvi\u0161a u\u00a0bogatoj \u0160vedskoj (80,4 godine). \u017denama\u00a0je, pak, najkra\u0107i \u017eivot u najsiroma\u0161nijoj\u00a0\u010dlanici EU \u2013 Bugarskoj (78,2), a najvi\u0161i u\u00a0socijalno osjetljivoj \u0160panjolskoj (85,8 godina).<\/p>\n<p>A kad se analizira o\u010dekivani \u017eivotni vijek osoba u dobi od 65 godina, najve\u0107i\u00a0pad je zabilje\u017een u relativno siroma\u0161nom\u00a0Cipru, a najmanji u bogatima Danskoj i\u00a0\u0160vedskoj. Najkra\u0107e \u0107e \u017eivjeti starije osobe\u00a0od 65 godina u Bugarskoj (14 godina), a\u00a0najdulje u Francuskoj (\u010dak 19.4 godina).<\/p>\n<p>U Hrvatskoj, na \u017ealost, tek za dvije godine prema\u0161ujemo Bugarsku.\u00a0Nesporno je kako zbog trenuta\u010dne\u00a0socioekonomske situacije dolazi do ekspanzije\u00a0morbiditeta, ali i pove\u0107anog\u00a0broja samoubojstva me\u0111u osobama\u00a0starijim od 65 godina. Ve\u0107 sada je jasan\u00a0indikator to \u0161to je udjel te dobne skupine\u00a0u ukupnom stanovni\u0161tvu 18,6 posto,\u00a0dok je njihov udjel u ukupnom broju samoubojica\u00a0\u010dak 40,1 posto.<\/p>\n<p>Isti su trendovi\u00a0kod kardiovaskularnih bolesti, za koje\u00a0istra\u017eivanja potvr\u0111uju da su \u010de\u0161\u0107e me\u0111u\u00a0siroma\u0161nijim nego u bogatijim slojevima\u00a0stanovni\u0161tva, dok ih maligne bolesti\u00a0mu\u010de podjednako.<\/p>\n<div id=\"crveno\"><br \/>\nPoru\u010dimo stoga Uredu Predsjednice\u00a0Republike i hrvatskoj Vladi kako su\u00a0na\u0161i starci i starice najve\u0107e \u017ertve ekonomske\u00a0recesije, jer je svaki tre\u0107i u zoni\u00a0siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010divosti, a\u00a0vi\u0161e od 55 posto umirovljenika ima\u00a0mirovine ni\u017ee od prosje\u010dne \u2013 od samo\u00a02.315 kuna! I tu ne trebaju neke velike\u00a0statistike: stari umiru od pogor\u0161anih\u00a0uvjeta \u017eivota, slabije kvalitete prehrane,\u00a0nedostatnog grijanja, energetskog\u00a0siroma\u0161tva, nedostupnosti lijekova\u2026\u00a0Stari izumiru. <em>(Jasna A. Petrovi\u0107, Glas umirovljenika)<\/em><\/div>\n<div id=\"mojev-1134323839\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nesporno je kako zbog trenuta\u010dne\u00a0socioekonomske situacije dolazi do ekspanzije\u00a0morbiditeta, ali i pove\u0107anog\u00a0broja samoubojstva me\u0111u osobama\u00a0starijim od 65 godina. Ve\u0107 sada je jasan\u00a0indikator to \u0161to je udjel te dobne skupine\u00a0u ukupnom stanovni\u0161tvu 18,6 posto,\u00a0dok je njihov udjel u ukupnom broju samoubojica\u00a0\u010dak 40,1 posto.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":10688,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[237,1018],"class_list":["post-11191","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-siromastvo","tag-smrtnost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11191","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11191"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11191\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10688"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11191"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11191"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11191"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}