U Hrvatskoj tek deset posto gra\u0111ana redovito posje\u0107uje kulturna doga\u0111anja. Pora\u017eavaju\u0107i su to rezultati Eurostata koji Hrvatsku po u\u010destalosti posje\u0107ivanja kulturnih manifestacija svrstavaju negdje na sredinu europskih dr\u017eava, taman na pola puta izme\u0111u \u0160vicarske \u010dijih 37 posto gra\u0111ana redovito upra\u017enjavaju kulturu, i Poljske \u010dijih mr\u0161avih 3,7 posto stanovnika mari za kulturu.<\/p>\n
No posje\u0107ivanje kulturnih doga\u0111anja ne osigurava samo zdrav duh, ve\u0107, indirektno, i tijelo. Naime, istra\u017eivanje koje su proveli britanski znanstvenici pokazalo je da postoji zna\u010dajna veza izme\u0111u posje\u0107ivanja kulturnih doga\u0111anja i kori\u0161tenja interneta s jedne, i razumijevanja zdravstvenih naputaka s druge strane. Razumijevanje zdravstvenih naputaka uklju\u010duje sposobnost pravilnog i\u0161\u010ditavanja i procesuiranja osnovnih medicinskih pojmova te naputaka dobivenih od lije\u010dnika \u0161to je iznimno va\u017eno za odr\u017eavanje dobrog zdravlja.<\/p>\n
\u201eGubitak i slabljenje sposobnosti tuma\u010denja zdravstvenih naputaka do neke je mjere neizbje\u017ean u starijoj dobi\u201c, ka\u017ee voditeljica istra\u017eivanja Lindsay Kobayashi<\/strong> s University College London. \u201eUpotreba interneta i redovito konzumiranje dru\u0161tvenih i pogotovo kulturnih sadr\u017eaja, poma\u017ee starijim osobama zadr\u017eati sposobnost razumijevanja i tuma\u010denja zdravstvenih pojmova nu\u017enih za odr\u017eavanje zdravlja.\u201c<\/p>\n Naime, redovito kori\u0161tenje interneta i posje\u0107ivanje kulturnih priredaba, pobolj\u0161avaju kognitivne funkcije poput rasu\u0111ivanja, osiguravaju emocionalnu podr\u0161ku kroz dru\u0161tvene mre\u017ee i izravno popravljaju znanje o medicini kroz \u010ditanje tekstova takve tematike. Studija je provedena na 4.368 osoba oba spola starijih od 50 godina. Razina razumijevanja tekstova medicinske tematike provjeravana je prvi puta dvije godine nakon po\u010detka studije te sljede\u0107i put nakon pet godine, pri \u010demu su ispitanici zamoljeni da nakon \u010ditanja odgovora na nekoliko pitanja o tekstu. Znanstvenici su ustanovili da postoji veza izme\u0111u snala\u017eenja ispitanika u tekstovima medicinske tematike i njihovog posje\u0107ivanja raznih kulturnih doga\u0111anja poput kina, kazali\u0161nih predstava, koncerata i izlo\u017ebi te op\u0107enite uporabe interneta.<\/p>\n I dok pozitivni u\u010dinci redovite upotrebe interneta ne iznena\u0111uju, veza s redovitim konzumiranjem kulturnih doga\u0111anja nije posve jasna. Pretpostavlja se da kulturne aktivnosti uklju\u010duju nekolicinu fluidnih kognitivnih sposobnosti koje se razlikuju s obzirom na to o kakvoj je kulturnoj manifestaciji rije\u010d. U svakom slu\u010daju, znanstvenici su uspjeli dokazati da je u\u010dinak posje\u0107ivanja kulturnih doga\u0111anja nezavisan od stupnja obrazovanja, bogatstva ili mo\u017eebitne dugotrajne bolesti odre\u0111ene osobe.<\/p>\n No, bez obzira na neupitnu korist od kulturnih doga\u0111anja, statistika posje\u0107enosti kulturnih doga\u0111anja u na\u0161oj zemlji zna\u010dajno zaostaje za zemljama zapadne Europe. Eurostat je tako objavio pora\u017eavaju\u0107e podatke prema kojima Hrvati dramati\u010dno zaostaju u konzumiranju kulturnih doga\u0111anja \u010dak i za najbli\u017eim susjedima poput Slovenaca. Naime, 2015. godine \u010dak je 27,7 posto Slovenaca \u010detiri ili vi\u0161e puta bilo na nekom koncertu ili kazali\u0161noj predstavi \u0161to je zna\u010dajno vi\u0161e od samo 10 posto Hrvata koji su na isti na\u010din odlu\u010dili provesti svoje slobodno vrijeme.<\/p>\n Ipak, bilo bi ishitreno ovakvo stanje odmah pripisati nezainteresirano\u0161\u0107u za kulturu. Bit \u0107e da je posrijedi ipak ne\u0161to drugo. Naime, ve\u0107 i letimi\u010dan pogled na Eurostatove podatke otkrit \u0107e nam da su u samom vrhu zemalja \u010diji stanovnici rado posje\u0107uju kulturna doga\u0111anja zemlje s jakim gospodarstvom i visokom plate\u017enom mo\u0107i svojih gra\u0111ana koji si ta kulturna doga\u0111anja mogu priu\u0161titi. U samom vrhu je tako ve\u0107 spomenuta \u0160vicarska \u010dijih 37 posto gra\u0111ana redovito posje\u0107uje kulturna doga\u0111anja te Island \u010dijih je 32,9 posto gra\u0111ana redovito sjedi u gledali\u0161tu nekog teatra ili koncertne dvorane. No jesu li oni redoviti na kulturnim doga\u0111anjima zato \u0161to imaju visok BDP, ili visok BDP proizlazi upravo iz njihove prosvje\u0107enosti, obrazovanosti i zainteresiranosti za kulturu, drugo je pitanje.<\/p>\n Kad nastupi razdoblje financijske nesigurnosti, prvo \u0107e se na udaru na\u0107i kultura. Ako nakon pla\u0107anja re\u017eija i planiranja prehrane za \u010ditav mjesec, u lisnici ne ostane ba\u0161 mnogo (ili ne ostane ni\u0161ta!), lako je razumjeti za\u0161to mnogima tako rijetko pada na um posjetiti kazali\u0161nu predstavu ili kakvu izlo\u017ebu. To\u010dnije, mo\u017eda i pada na um, ali stanje u nov\u010daniku odre\u0111uje ho\u0107e li se ta \u017eelja i ostvariti. A ako tako te\u0161ko kunu za kulturu odvajaju \u010dak i zaposleni gra\u0111ani srednje dobi, kako je tek umirovljenicima \u010dija su primanja jo\u0161 i manja? Velik dio hrvatskih umirovljenika jako te\u0161ko zadovoljava svoje osnovne \u017eivotne potrebe, a dvije tre\u0107ine njih ima penziju manju od one prosje\u010dne koja iznosi nevelikih 2.245 kuna. Osim toga, zna\u010dajan broj starijih osoba uop\u0107e ne ostvaruje pravo na nikakvu mirovinu. Koliki je njihov broj, ne zna se to\u010dno. No, da kod nas interes za kulturna doga\u0111anja postoji ali je pomalo zatomljen ne ba\u0161 blistavom financijskom situacijom, svjedo\u010di i velik interes za ona doga\u0111anja koja su za posjetitelje besplatna.<\/p>\n Tjednom otvorenih vrata Gradske knji\u017enice<\/strong> ova sredi\u0161nja zagreba\u010dka knji\u017eni\u010darska institucija obilje\u017eava 110. godi\u0161njicu od svojega osnutka. Od programa posebno izdvajamo ‘Signa(turu)’, ‘Spoj naslijepo s knjigom’ ili ‘Knjigolandiju’ te koncert istaknute umjetnice\u00a0Monike Leskovar\u00a0u petak 8. prosinca u \u010ditaonici na 1. katu Gradske knji\u017enice. Program mo\u017eete pogledati na ovom linku<\/a>, a ulaz na sva doga\u0111anja je besplatan.<\/p>\n 15. Human Rights Film Festival<\/strong> odr\u017eava se do 10. prosinca u kinu Europa, MM centru Studentskog centra, Booksi u Marti\u0107evoj, Medijateci Francuskog instituta, na Filozofskom fakultetu i u Vinyl baru u Bogovi\u0107evoj te u Art-kinu Croatia u Rijeci. Izbor najboljih filmova o ljudskim pravima mo\u017eete gledati potpuno besplatno, a raspored projekcija pogledajte ovdje<\/a>.<\/p>\n Volite li suvremeni ples, tada svratite do Teatra &TD gdje se odr\u017eava zimsko izdanje inovativnog pop-up festivala Dance Inn<\/a><\/strong>. Program traje od petka do nedjelje, od 8. do 10. prosinca 2017. Ulaz na sve predstave je besplatan (osim premijerne \u2013 s pozivnicama). Besplatne ulaznice za izvedbe podi\u017eu se na blagajni Teatra &TD na dan izvedbe.<\/p>\n Udruga Svi na\u0161i \u0160enoe<\/em> poziva na manifestaciju\u00a0Dani Augusta \u0160enoe<\/strong><\/a>\u00a0koja se odr\u017eava u Ku\u0107i \u0160enoa u Zagrebu do 13. prosinca 2017. Sredi\u0161nji dio Dana ove godine je izlo\u017eba originalnih rukopisa najutjecajnijeg i najplodnijeg hrvatskog pisca 19. stolje\u0107a koji su se u njegovoj obitelji \u010duvali 130 godina. Program uklju\u010duje predavanja, koncerte i druga doga\u0111anja posve\u0107ena sje\u0107anju na pisca smatranim istinskim tvorcem moderne hrvatske knji\u017eevnosti. Ulaz na sva doga\u0111anja je besplatan.<\/p>\n \u017delite li skoknuti do Be\u010da, a pritom se ne maknuti iz Zagreba, i to mo\u017eete tako \u0161to \u0107ete posjetiti Dane Be\u010da u Zagrebu<\/strong><\/a> na Trgu bana Jela\u010di\u0107a. Manifestacija Vienna Days prilika je za razmjenu iskustava, produbljivanje suradnje i preuzimanje onoga \u0161to se u praksi pokazalo kao uspje\u0161no i odgovorno upravljanje gradom. U sklopu manifestacije posjetite i veliki \u0161ator na Trgu i u\u017eivajte u \u0161alici kuhanog vina. Kao na be\u010dkom adventu, svoju \u0161alicu mo\u017eete ponijeti ku\u0107i, a prihod od kupnje omiljenog zimskog napitka ide u dobrotvorne svrhe \u2013 udruzi Krijesnica. Ulaz je i ovdje besplatan.<\/p>\nBesplatna kulturna doga\u0111anja u Zagrebu u prosincu<\/h3>\n