{"id":113420,"date":"2024-08-18T17:59:35","date_gmt":"2024-08-18T15:59:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=113420"},"modified":"2024-08-19T07:15:21","modified_gmt":"2024-08-19T05:15:21","slug":"plivanje-je-sjajno-za-mozak-a-smanjuje-i-rizik-od-alzheimerove-bolesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2024\/08\/plivanje-je-sjajno-za-mozak-a-smanjuje-i-rizik-od-alzheimerove-bolesti\/","title":{"rendered":"Plivanje je sjajno za mozak, a smanjuje i rizik od Alzheimerove demencije"},"content":{"rendered":"\n<p>Svaki motori\u010dki pokret po\u010dinje u mozgu pa tako i pokreti pri plivanju; bilo da je rije\u010d o kraulu, prsnom ili le\u0111nom stilu. Da bi tijelo bilo stabilno u vodi, mozak mora munjevito obraditi sve signale koje \u017eivci \u0161alju o polo\u017eaju tijela u prostoru, kako bi iz tih informacija generirao nove impulse za pokrete.<\/p>\n\n\n\n<p>To je kod plivanja te\u017ee nego kod tr\u010danja ili vo\u017enje bicikla, jer ne postoji \u010dvrsta podloga. Pokreti pri plivanju tako\u0111er su slo\u017eeni i zahtijevaju dobru koordinaciju kako bi se kretali brzo i sprije\u010dili tonjenje, javlja <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/redovito-plivanje-poti%C4%8De-rad-mozga\/a-69961840\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">DW<\/a>. Postoji nekoliko manjih istra\u017eivanja koja ukazuju na to da plivanje pobolj\u0161ava funkciju mozga i doprinosi mentalnom zdravlju.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Hrana za mo\u017edane stanice<\/h3>\n\n\n\n<p>Pove\u0107an protok krvi u mozgu tako\u0111er dovodi do formiranja posebnog faktora rasta, mo\u017edanog neurotrofnog \u010dimbenika (BDNF). Taj protein djeluje kao hrana za mozak, ka\u017ee neurobiolog <strong>Martin Korte<\/strong> s Tehni\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta u Braunschweigu u Njema\u010dkoj.<\/p><div id=\"mojev-96304575\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>On ne samo da \u0161titi postoje\u0107e \u017eiv\u010dane stanice i sinapse \u2013 dakle, veze izme\u0111u \u017eiv\u010danih stanica koje su mozgu potrebne za prijenos signala. Faktor rasta tako\u0111er poti\u010de njihovo ponovno formiranje. \u0160to je vi\u0161e BDNF-a, to bolje funkcioniraju logi\u010dko i apstraktno razmi\u0161ljanje, organizacijsko razmi\u0161ljanje i pam\u0107enje.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Plivanje smanjuje rizik od Alzheimerove bolesti<\/h3>\n\n\n\n<p>To pove\u0107anje u dodatnim jedinicama mo\u017ee suzbiti procese starenja, ka\u017ee neurobiolog Korte. S jedne strane, stvara se rezerva sinapsi koje mozak mo\u017ee iskoristiti kada druge odumru. S druge strane, sport &#8211; naro\u010dito intenzivan sport poput plivanja &#8211; poti\u010de cirkulaciju. To ne samo da pobolj\u0161ava opskrbu hranjivim tvarima, ve\u0107 i stimulira uklanjanje naslaga. Istra\u017eiva\u010d iz Braunschweiga nagla\u0161ava: plivanje ne mo\u017ee potpuno eliminirati rizik od Alzheimerove bolesti, ali ga mo\u017ee smanjiti.<\/p>\n\n\n\n<p>Pored toga, u hipokampusu se formiraju nove \u017eiv\u010dane stanice. Ova mo\u017edana struktura, koja je zbog svog oblika dobila ime &#8220;morski konji\u0107&#8221;, va\u017ena je za prijelaz s kratkoro\u010dnog na dugotrajno pam\u0107enje. Tu se sadr\u017eaji iz kratkoro\u010dnog pam\u0107enja provjeravaju i, ako su dovoljno zna\u010dajni, pohranjuju se u dugotrajno pam\u0107enje, odakle kasnije mogu biti pozvani. Hipokampus tako\u0111er ima koristi od tjelesne aktivnosti, posebno kada se aktiviraju velike mi\u0161i\u0107ne skupine, kao \u0161to je slu\u010daj s plivanjem.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Pobolj\u0161ava raspolo\u017eenje<\/h3>\n\n\n\n<p>Plivanje, kao i drugi sportovi, dovodi do osloba\u0111anja serotonina. Serotonin je neurotransmiter koji utje\u010de na percepciju boli, ritam spavanja i bu\u0111enja te raspolo\u017eenje. Plivanje je, me\u0111utim, posebno opu\u0161taju\u0107e, jer se morate koncentrirati na pokrete kako ne biste progutali vodu, ka\u017ee <strong>Brita Bulman<\/strong>, lije\u010dnica i ekstremna pliva\u010dica iz Rostocka. Fokusiranje na ujedna\u010dene, ciljano usmjerene pokrete trenira pa\u017enju \u2013 tko pliva, potpuno je u sada\u0161njem trenutku. Negativne misli nestaju.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Redovito i kontinuirano<\/h3>\n\n\n\n<p>Kako bi se osiguralo da plivanje ima pozitivan u\u010dinak na rad mozga, neurobiolog Martin Korte preporu\u010duje tri do \u010detiri treninga tjedno. No pritom nagla\u0161ava: morate trenirati u vodi, morate se potruditi. Tada je dovoljno 20 minuta. Za usporedbu, za isti u\u010dinak potrebno je 40 minuta tr\u010danja ili \u010dak 60 minuta vo\u017enje bicikla. Zato je plivanje vrlo u\u010dinkovita metoda za treniranje mozga, ka\u017ee Korte.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Vodeni sportovi \u010dak i ako imate sr\u010danih problema<\/h3>\n\n\n\n<p>\u010cak i osobe sa sr\u010danim problemima mogu imati koristi od vje\u017ebanja u vodi, ako se pridr\u017eavaju odre\u0111enih mjera opreza i prije toga dobiju \u201ezeleno svjetlo&#8221; od svog lije\u010dnika za umjereni trening. Njema\u010dka zaklada za srce preporu\u010duje da se u vodu ulazi i iz vode izlazi polako kako bi se cirkulacija prilagodila pritisku vode. To je zato \u0161to hidrostati\u010dki tlak dovodi do toga da se krv iz dijelova tijela koji su dublje u vodi potiskuje u gornje dijelove tijela. Kada se izlazi iz vode, krv se vra\u0107a u noge i zdjeli\u010dni dio, a krvni tlak blago opada. To mo\u017ee dovesti do ubrzanog rada srca i vrtoglavice.<\/p>\n\n\n\n<p>Sportske grupe za sr\u010dane bolesnike obi\u010dno treniraju samo u vodi do struka, pacijenti imaju \u010dvrst oslonac, \u0161to pru\u017ea sigurnost. Voda tako\u0111er olak\u0161ava stajanje na jednoj nozi, tr\u010danje unatrag ili skakanje: ono \u0161to ne funkcionira u sportskoj dvorani, funkcionira u bazenu, prema iskustvu Brite Bulman, koja u Rostocku vodi grupu za sr\u010dane bolesnike.<\/p>\n\n\n\n<p>Za njih je voda istovremeno oslonac i otpor. Pokreti protiv pritiska vode su te\u017ei, pa su mi\u0161i\u0107i vi\u0161e anga\u017eirani. I to dugoro\u010dno trenira srce i cirkulaciju. Osim toga, primjetno se rastere\u0107uju zglobovi, diskovi i kralje\u0161ci. Plivanje je, dakle, vje\u017eba za cijelo tijelo \u2013 od glave do pete i u bilo kojoj dobi.<\/p>\n<div id=\"mojev-1525852084\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u010cak i osobe sa sr\u010danim problemima mogu imati koristi od vje\u017ebanja u vodi, ako se pridr\u017eavaju odre\u0111enih mjera opreza i prije toga dobiju zeleno svjetlo od svog lije\u010dnika za umjereni trening. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":113424,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[138,214,2232],"class_list":["post-113420","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-alzheimerova-bolest","tag-mozak","tag-plivanje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/113420","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=113420"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/113420\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/113424"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=113420"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=113420"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=113420"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}