{"id":11370,"date":"2017-12-10T20:02:28","date_gmt":"2017-12-10T19:02:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=11370"},"modified":"2019-04-18T10:30:19","modified_gmt":"2019-04-18T08:30:19","slug":"statistika-i-drustvo-koliko-nam-je-jos-zivota-ostalo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2017\/12\/statistika-i-drustvo-koliko-nam-je-jos-zivota-ostalo\/","title":{"rendered":"Koliko vam je jo\u0161 godina \u017eivota ostalo?"},"content":{"rendered":"

Prema podacima Eurostata, europskog statisti\u010dkog ureda, u Europskoj uniji je pro\u0161le godine \u017eivjelo 27,3 milijuna ljudi starijih od 80 godina<\/strong>, \u0161to \u010dini 5 posto stanovnika Unije. Za o\u010dekivati je da ih u ovom trenutku ima i vi\u0161e jer se je njihov broj u samo deset godina pove\u0107ao za \u010dak 7 milijuna<\/strong>.<\/p>\n

Velikim dijelom ovaj porast dugujemo produljenom \u017eivotnom vijeku pa je imaginarni europski osamdesetogodi\u0161njak 2005. godine mogao o\u010dekivati jo\u0161 8,4 godine \u017eivota. Osamdesetogodi\u0161njaci iz 2015. godine mogli su tada o\u010dekivati jo\u0161 9,2 godine na ovome svijetu.\u00a0Iako se omjeri mijenjaju, u razredu najstarijih je i dalje vi\u0161e \u017eena \u2013 64%. Bez obzira o kojoj se europskoj dr\u017eavi radi, vi\u0161e je starica no staraca.<\/p>\n

Pokazalo se tako da Italija ima najvi\u0161e staraca (6,7%), a slijede ju Gr\u010dka (6,5%), \u0160panjolska (6%) i Portugal (5,9%). Nasuprot tomu, najmanje ih ima u Irskoj (3,1%) Slova\u010dkoj (3,2%) i Cipru (3,3%). Hrvatska ih je pro\u0161le godine imala 4,8%. Sve \u010dlanice Unije su zabilje\u017eile porast udjela staraca u stanovni\u0161tvu, izuzev \u0160vedske.<\/p>\n

Iako \u0107e dana\u0161nji osamdesetogodi\u0161njaci \u017eivjeti u prosjeku jo\u0161 9,2 godine, i taj podatak varira od dr\u017eave do dr\u017eave. Francuski osamdesetogodi\u0161njak tako mo\u017ee o\u010dekivati jo\u0161 10,5 godina \u017eivota, francuski 10, a talijanski i finski 9,5 godina.\u00a0S druge strane, bugarskim, hrvatskim i rumunjskim osamdesetogodi\u0161njacima je, \u010dini se ostalo manje vremena. U Bugarskoj je to 6,9, a u Hrvatskoj i Rumunjskoj samo 7,4 godine<\/strong>.<\/p>\n

<\/p>\n

Na koliko godina mo\u017eemo jo\u0161 ra\u010dunati?<\/h3>\n

Mo\u017eemo li onda iz tih europskih podataka pro\u010ditati koliko je jo\u0161 godina pred nama, gra\u0111anima Hrvatske? Dakako da mo\u017eemo, i za potrebe ovog teksta smo analizirali dostupne statistike. No valja znati da je i ovdje rije\u010d o prosjeku.<\/p>\n

50<\/h3>\n

Oni koji su tek zakora\u010dili u drugo poluvrijeme proslaviv\u0161i 50. ro\u0111endan nemaju razloga za brigu. \u017dene, naime, mogu o\u010dekivati jo\u0161 31,9 godina, a mu\u0161karci 26,6.<\/p>\n

60<\/h3>\n

Hrvatska gra\u0111anka stara 60 godina tako mo\u017ee o\u010dekivati jo\u0161 22,9 godina \u017eivota, dok mu\u0161karac istih godina mo\u017ee ra\u010dunati na 18,6 godina.<\/p>\n

65<\/h3>\n

\u017dena stara 65 godina ima jo\u0161 18,7 godina pred sobom, a njen vr\u0161njak tek 15,2 godina.<\/p>\n

70<\/h3>\n

Hrvatica stara 70 godina, kazuju to statistike, \u017eivjet \u0107e jo\u0161 14,6 godina, a Hrvat iste godine proizvodnje samo 12 godina.<\/p>\n

75<\/h3>\n

Oni koji su proslavili 75. ro\u0111endan mogu o\u010dekivati jo\u0161 10,9 godina, ako je rije\u010d o \u017eeni. Ili 9,1 godina, ako je u pitanju mu\u0161karac.<\/p>\n

80<\/h3>\n

Za \u017eene koje su navr\u0161ile 80 godina o\u010dekuje se da \u0107e po\u017eivjeti jo\u0161 7,8 godina, dok \u0107e mu\u0161karci ro\u0111eni iste godine \u017eivjeti jo\u0161 6,6 godina.<\/p>\n

85+<\/h3>\n

Na\u0161e \u010ditateljice koje su prevalile 85 godina \u017eivota mogu ra\u010dunati na 5,4 godine, a \u010ditatelji 4,8 godina.<\/div>\n

 <\/p>\n

\u0160to jo\u0161 Eurostat zna o nama?<\/h3>\n

U Europskoj uniji osobe 65+ generacija<\/strong> \u010dine 19,2% stanovni\u0161tva i Hrvatska u decimalu slijedi taj prosjek.<\/p>\n

Statisti\u010dari su uz to izra\u010dunali da \u0107e se Hrvatice stare 65 godina mo\u0107i 4,5 godina smatrati zdravima. Hrvati iste starosti \u0107e u zdravlju u\u017eivati jo\u0161 4,7 godina i to je jedna od rijetkih prednosti koje u\u017eivaju u usporedi sa \u017eenama. Europski prosjek i tu je ja\u010di \u2013 9.4 godine za \u017eene i mu\u0161karce.<\/p>\n

\u010cak 32,1% starijih osoba u Uniji \u017eivi samo, dok je taj broj, o\u010dekivano, u Hrvatskoj ni\u017ei \u2013 28.8%. Razlog tomu mo\u017eemo tra\u017eiti u mentalitetu, tradicionalnom \u017eivotu s roditeljima, ali ponajprije slabim izgledima za stambeno osamostaljivanje mladih.<\/p>\n

Dok u Europskoj uniji \u010dak 9,5% gra\u0111ana starih od 65 do 74 godine radi, u Hrvatskoj ih je tek 4,8% posto.\u00a0Porazni su podaci i o putovanjima. \u010cak 48,8 posto starijih Europljana putuje, dok se samo 19,1% starijih Hrvata udaljava od ku\u0107e. Zaostajemo i po pitanju kori\u0161tenja interneta. Koristi ga tek 16% starijih Hrvata, dok je u EU taj udio 45%.<\/p>\n

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija u okviru projekta \u201cNema predaje\u201d.\u00a0<\/em><\/h5>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mo\u017eemo li iz Eurostatovih podataka izra\u010dunati koliko je jo\u0161 godina \u017eivota pred nama, gra\u0111anima Hrvatske? Dakako da mo\u017eemo, i za potrebe ovog teksta smo napravili malu analizu dostupnih statistika. No valja znati da je rije\u010d o prosjeku. <\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":11376,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1008,3],"tags":[64,574,952],"class_list":["post-11370","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nema-predaje","category-zdravlje","tag-dugovjecnost","tag-europska-unija","tag-nemapredaje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11370","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11370"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11370\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11376"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11370"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11370"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11370"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}