{"id":113990,"date":"2024-08-24T12:56:24","date_gmt":"2024-08-24T10:56:24","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=113990"},"modified":"2024-08-24T13:09:59","modified_gmt":"2024-08-24T11:09:59","slug":"ne-slusajte-stogodisnjake-kad-vam-daju-savjete-o-zdravlju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2024\/08\/ne-slusajte-stogodisnjake-kad-vam-daju-savjete-o-zdravlju\/","title":{"rendered":"Ne slu\u0161ajte stogodi\u0161njake kad vam daju savjete o zdravlju"},"content":{"rendered":"\n

Smrt najstarije osobe na svijetu, Marije Branyas Morere<\/strong>, u dobi od 117 godina, mogla bi mnoge navesti na razmi\u0161ljanje o tajnama dugovje\u010dnosti. Ali znanstvenici ka\u017eu da bi najbolje bilo izbjegavati savjete stogodi\u0161njaka, pi\u0161e The Guardian<\/em><\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Prema Guinnessovoj knjizi rekorda, Branyas je vjerovala da njezina dugovje\u010dnost proizlazi iz “reda, mira, dobre povezanosti s obitelji i prijateljima, kontakta s prirodom, emocionalne stabilnosti, bez briga, bez kajanja, puno pozitivnosti i izbjegavanja toksi\u010dnih ljudi”.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, Richard Faragher<\/strong>, profesor biogerontologije na Sveu\u010dili\u0161tu u Brightonu, tvrdi da znanstvenici u stvarnosti jo\u0161 uvijek poku\u0161avaju otkriti za\u0161to neki ljudi \u017eive vi\u0161e od 100 godina. Ka\u017ee da postoje dvije glavne teorije te da one nisu me\u0111usobno isklju\u010dive.<\/p>\n\n\n\n

Prema prvoj teoriji, neki stogodi\u0161njaci jednostavno su imali sre\u0107u. Drugim rije\u010dima, samo zato \u0161to su imali odre\u0111ene navike, ne zna\u010di da su te navike bile klju\u010d njihove dugovje\u010dnosti. To je poznata logi\u010dka gre\u0161ka. “Samo zato \u0161to ste pre\u017eivjeli pu\u0161e\u0107i 60 cigareta dnevno, ne zna\u010di da je pu\u0161enje dobro za vas”, objasnio je Faragher.<\/p>\n\n\n\n

Druga teorija je da stogodi\u0161njaci imaju specifi\u010dne genetske karakteristike koje im omogu\u0107uju du\u017ei \u017eivot. Prevedeno, genetski su robusniji. Obje teorije, ka\u017ee, vode do istog upozorenja: “Nikada, ali nikada ne prihva\u0107ajte zdravstvene i \u017eivotne savjete od stogodi\u0161njaka.”<\/p>\n\n\n\n

Anegdotalni primjer nije dokaz<\/h3>\n\n\n\n

“Ono \u0161to vidite kod ve\u0107ine stogodi\u0161njaka, a ovo su generalizacije, je da se ne bave puno tjelesnom aktivno\u0161\u0107u. \u010cesto su im prehrane prili\u010dno nezdrave, a neki su i pu\u0161a\u010di”, navodi Faragher. “To je u suprotnosti s puno epidemiolo\u0161kih dokaza koje imamo o tome kako produ\u017eiti zdravi \u017eivotni vijek.”<\/p>\n\n\n\n

Dodaje da je istra\u017eivanjima dokazano da nepu\u0161enje, tjelovje\u017eba, umjereno konzumiranje alkohola i konzumacija pet obroka vo\u0107a i povr\u0107a dnevno mogu pove\u0107ati \u017eivotni vijek za do 14 godina. “\u010cinjenica da stogodi\u0161njaci rade mnoge od ovih nezdravih stvari zna\u010di da su ili imali sre\u0107e ili su jako genetski obdareni”, rekao je.<\/p>\n\n\n\n

Branyas je priznala da je sre\u0107a igrala ulogu u njezinu dugom \u017eivotu, dok je njezina k\u0107i Rosa Moret jednom pripisala to genetici. “Nikada nije i\u0161la u bolnicu, nikada nije slomila nijednu kost, dobro je, ni\u0161ta je ne boli”, kazala je za regionalnu katalonsku televiziju 2023. godine.<\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to navode kao uzrok, mogla bi biti posljedica<\/h3>\n\n\n\n

Faragher je dodao da su mnoga od mogu\u0107ih obja\u0161njenja za dugovje\u010dnost stogodi\u0161njaka zapravo primjeri zamjena uzroka i posljedice. Na primjer, ideja da pozitivan mentalni stav mo\u017ee pomo\u0107i da \u017eivite jako dugo mogla bi, barem djelomi\u010dno, biti ukorijenjena u tome da su stogodi\u0161njaci optimisti\u010dni jer su zdraviji od drugih. “Kada ste zadnji put imali stvarno pozitivan stav i zubobolju?” upitao je retori\u010dki.<\/p>\n\n\n\n

Profesor David Gems<\/strong>, britanski geneti\u010dar potvr\u0111uje da, iako je spol va\u017ean \u010dimbenik za dugovje\u010dnost, veliku ulogu igra sre\u0107a. Jedan primjer je prirodna varijabilnost u brzini starenja. “Radim s nematodama koje \u017eive samo nekoliko tjedana. Geneti\u010dki su identi\u010dni jedne drugima i \u010duvaju se u istim uvjetima, ali prve umiru od starosti oko desetog dana, a posljednje oko tridesetog dana.”<\/p>\n\n\n\n

Zna se \u0161to pove\u0107ava dugovje\u010dnost naroda<\/h3>\n\n\n\n

Ali dok na individualnoj razini doza sre\u0107e mo\u017ee pomo\u0107i u obja\u0161njavanju za\u0161to neki ljudi \u017eive vi\u0161e od sto godina, stru\u010dnjaci ka\u017eu da postoje dobro poznati \u010dimbenici koji mogu pobolj\u0161ati \u017eivotni vijek na razini populacije, uklju\u010duju\u0107i pobolj\u0161anja higijene i zdravstvene za\u0161tite.<\/p>\n\n\n\n

“Prije otprilike sto godina, ono \u0161to smo po\u010deli primje\u0107ivati su veliki napreci u \u017eivotnom vijeku potaknuti pobolj\u0161anjima u smanjenju smrtnosti djece,” rekao je David Sinclair<\/strong>, izvr\u0161ni direktor Me\u0111unarodnog centra za dugovje\u010dnost, napomenuv\u0161i da je to uglavnom rezultat uvo\u0111enja cijepljenja i \u010diste vode.<\/p>\n\n\n\n

Isti bi efekt u idu\u0107ih dvadeset godina trebala proizvesti pobolj\u0161anja u cjepivima protiv gripe i herpesa zoster, statina i drugih lijekova. Dodaje i da bi vladaju\u0107i trebali poduzeti mjere kako bi pomogli svojim gra\u0111anima donositi zdravije odluke jer mnogi \u017eive u okru\u017eenjima gdje je te\u0161ko vje\u017ebati, jesti zdravo ili izbjegavati zaga\u0111enje.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, \u010dak i ako osoba do\u017eivi stotu, to ne zna\u010di da \u0107e joj \u017eivot biti ispunjen dugama i jednorozima. Vijesti o stogodi\u0161njacima obi\u010dno su optimisti\u010dne, ali \u010desto se ispostavi da takvi pojedinci imaju izazove poput dugogodi\u0161nje usamljenosti. “Stvarnost nije uvijek tako lijepa kao \u0161to se \u010dini,” zaklju\u010dio je Sinclair.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mnoga od mogu\u0107ih obja\u0161njenja za dugovje\u010dnost stogodi\u0161njaka zapravo su primjeri zamjena uzroka i posljedice. Me\u0111utim, \u010dak i ako osoba do\u017eivi stotu, to ne zna\u010di da \u0107e joj \u017eivot biti ispunjen dugama i jednorozima.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":109729,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[64],"class_list":["post-113990","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-dugovjecnost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/113990","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=113990"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/113990\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/109729"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=113990"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=113990"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=113990"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}