{"id":11523,"date":"2017-12-18T10:31:16","date_gmt":"2017-12-18T09:31:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=11523"},"modified":"2017-12-21T18:53:08","modified_gmt":"2017-12-21T17:53:08","slug":"kao-zivjeti-dugo-i-zdravo-evo-sto-kazu-oni-kojima-je-to-uspjelo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2017\/12\/kao-zivjeti-dugo-i-zdravo-evo-sto-kazu-oni-kojima-je-to-uspjelo\/","title":{"rendered":"\u017divjeti dugo i zdravo? Evo \u0161to ka\u017eu oni kojima je to uspjelo"},"content":{"rendered":"<p>Svi \u017eelimo dug i sretan \u017eivot. I dok je sre\u0107a, zbog niza faktora koji na nju utje\u010du \u2013 od spleta okolnosti i doga\u0111aja na koje nemamo utjecaj, pa sve do na\u0161e percepcije sre\u0107e \u2013 \u010desto neuhvatljiva, mo\u017eemo li barem utjecati na duljinu \u017eivota?<\/p>\n<p>Neki misle da mo\u017eemo. \u0160tovi\u0161e, ima onih koji tvrde da je \u010dak 80 posto faktora koji utje\u010du na duljinu \u017eivota pod na\u0161om kontrolom jer su povezani s na\u0161im \u017eivotnim izborima i \u017eivotnim stilom.<\/p>\n<p>Doktor <strong>David Danko<\/strong>, ameri\u010dki sveu\u010dili\u0161ni profesor koji se bavi pitanjima duljine \u017eivota, smatra da duljina \u017eivota nije samo stvar \u201epametnih gena i slijepe sre\u0107e\u201c.<\/p><div id=\"mojev-1374616329\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n<p>\u201e\u010cak 80 posto faktora koji utje\u010du na duljinu \u017eivota povezani su sa \u017eivotnim stilom, a ne genetskim naslije\u0111em\u201c, ka\u017ee doktor Danko te dodaje da se sla\u017ee da dobri geni osiguravaju prednost, no \u010detiri preostala faktora zapravo su presudna: ispunjen i smislen \u017eivot, pravilna prehrana, vje\u017eba i aktivan mozak.<\/p>\n<h3>Sve je vi\u0161e devedesetogodi\u0161njaka<\/h3>\n<p>O\u010dekivano trajanje \u017eivota ljudi u svijetu od 1990. do 2013. godine poraslo je za 6,2 godine, pa je tako 1990. godine o\u010dekivan \u017eivotni vijek bio 65,3, a 2013. godine 71,5. \u0160to se pak stanja u Hrvatskoj ti\u010de, broj osoba starijih od 90 godina, drasti\u010dno se pove\u0107ao i nastavlja rasti. Prema popisu iz 1963., osoba starih izme\u0111u 90 i 94 godine bilo je 1926, 1981. godine bilo ih je 4523, a 2011. godine \u010dak 10.758. Ljudski \u017eivotni vijek produljuje se iz godine u godinu ponajprije zahvaljuju\u0107i razvoju medicine i time \u0161to su uklonjene mnoge smrtonosne bolesti.<\/p>\n<p>Trajanje \u017eivota ljudi nastavit \u0107e se pove\u0107avati, no time \u0107e se nu\u017eno pove\u0107ati i broj godina koje \u0107emo provesti zdravi. Naime, dug \u017eivot i dug zdrav \u017eivot, nije isto. O\u010dekivano trajanje zdravog \u017eivota, koji osim same smrtnosti u obzir uzima i zdravlje osobe, produljilo se za 5,4 godine ili s 56,9 do 62,3 godine. Iz statisti\u010dkih je podataka vidljivo da se o\u010dekivano trajanje \u017eivota produljuje ne\u0161to br\u017ee od o\u010dekivanog trajanja zdravih godina, pe je iz toga vidljivo da \u0107e ljudi \u017eivjeti sve dulje \u2013 no i dulje \u0107e biti bolesni.<\/p>\n<h3>Recepti za dugovje\u010dnost<\/h3>\n<p>No unato\u010d podacima, je li mogu\u0107e s godinama \u017eivjeti sve bolje? Da bi se dobio odgovor na ovo pitanje, mo\u017eda je najbolje vidjeti \u0161to o poznim godinama i zdravlju imaju re\u0107i oni koji su to do\u017eivjeli. Razgovarali smo s korisnicima zagreba\u010dkih domova umirovljenika i pitali ih u \u010demu je tajna njihove dugovje\u010dnosti:<\/p>\n<p><strong>Nada (86)<\/strong> \u2013 Jako je va\u017eno dru\u017eenje. Ja sam oduvijek voljela dru\u0161tvo. Zanimali su me ljudi i jo\u0161 me zanimaju. To je razlog za\u0161to svaki dan izlazim i dru\u017eim se. Odlazim u kupovinu, idem na vje\u017ebanje. Osim toga, redovito vi\u0111am \u010dlanove svoje obitelji. Jako je va\u017eno da se ljudi ne zatvore u sebe. Sve nas mu\u010de neke bolesti, boli ki\u010dma, bole noge\u2026 Nitko u ovim godinama nije potpuno zdrav. No to nas ne bi trebalo sprije\u010diti da se dru\u017eimo. Pa koliko ide \u2013 ide.<\/p>\n<p><strong>Karlo (96)<\/strong> \u2013 Idem na zbor ovdje u Domu. Glazba mi je jako va\u017ena. I kao mla\u0111i sam se bavio glazbom, bio sam prima\u0161 u jednom orkestru i glazba mi je u krvi. Sad se ve\u0107 te\u0161ko kre\u0107em, ali grlo me jo\u0161 dobro slu\u017ei i pjevati jo\u0161 uvijek mogu. Kad do\u0111em na zbor, zaboravim da me ne\u0161to boljelo i mu\u010dilo. Kad krene pjesma, problemi nestanu.<\/p>\n<p><strong>Vesna (88)<\/strong> \u2013 Meni je u \u017eivotu najva\u017enija ljubav. Udavala sam se dva puta i oba moja mu\u017ea bili su prekrasni ljudi. Prvi je bio lije\u010dnik i divan \u010dovjek. Bili smo jako sretni zajedno i nikad se nismo sva\u0111ali. Imamo dvoje djece. Na\u017ealost, on je poginuo u prometnoj nesre\u0107i kad mu je bilo 58 godina. Velika tragedija. No znala sam da bi on \u017eelio da ja nastavim sa svojim \u017eivotom, kako zbog sebe, tako i zbog na\u0161e djece, pa sam tako i napravila. Nekoliko godina poslije njegove smrti, upoznala sam svog drugog mu\u017ea. On je tako\u0111er bio udovac i tako smo se nekako na\u0161li. Zajedno smo putovali, dru\u017eili se, gledali filmove. No i on je umro prije nekoliko godina od infarkta. Ali ono vrijeme koje smo proveli skupa, bilo je jako lijepo. Trenutno nisam u ljubavnoj vezi. Ali nikad ne reci nikad.<\/p>\n<p><strong>Ksenija (79)<\/strong> \u2013 Mislim da je za dug \u017eivot va\u017eno ne opustiti se. O sebi \u010dovjek mora voditi ra\u010duna. Evo ja svako jutro gimnasticiram. Osim toga, dva puta tjedno idem na vje\u017ebanje. Postoje oni programi gimnastike za stariju dob. A ja osim \u0161to vje\u017ebam, \u010desto i do te dvorane gdje se to odr\u017eava, idem pje\u0161ice. Kao mla\u0111a sam i puno planinarila. Sad to vi\u0161e ne radim, ali mislim da je moje tijelo zapamtilo te aktivne godine provedene u prirodi, pa me zato i sada tako dobro slu\u017ei. Ljudi ka\u017eu da ne mogu vje\u017ebati jer su bolesni. No ja mislim da je upravo obratno: bolesni su jer ne vje\u017ebaju. Pa ne mora\u0161 sad dizati utege ili tr\u010dati maraton, nego si slo\u017ei\u0161 onakve vje\u017ebe kakve ti pa\u0161u. Samo malo pro\u0161etati ili se rastegnuti, i \u010dovjek se odmah osje\u0107a bolje.<\/p>\n<p><strong>Luce (92)<\/strong> \u2013 Ja sam iz Splita, ali sam se udala tu u Zagreb, pa sam se preselila. No sa sobom sam donijela neke navike od ku\u0107e. Na primjer, mi u Dalmaciji jedemo puno le\u0161o. Riba na le\u0161o, govedina na le\u0161o, povr\u0107e. Mislim da to ostali ne rade, a jako je va\u017eno jesti le\u0161o. Op\u0107enito jako je va\u017eno paziti na to \u0161to se jede. Puno ribe, blitve, raznog povr\u0107a. Osim \u0161to je zdrava, ja takvu hranu i jako volim pa mi nije te\u0161ko. A i moji kod ku\u0107e su nau\u010dili tako jesti. I ovdje u domu je hrana dobra. Neki se \u017eale da ima premalo mesa ili nekog pe\u010denja, ali ne shva\u0107aju da je to za njihovo dobro. Ljudi koji su iz Slavonije misle da ru\u010dak nije ru\u010dak ako ne dobiju veliki komad svinjetine. A to je ba\u0161 \u0161tetno za njih. Onda vele da im je te\u0161ko palo na \u017eeludac. A sutra opet isto. Ma, znate kako se ka\u017ee: \u201eOno si \u0161to jede\u0161\u201c. To je stvarno to\u010dno. Ja jako pazim na hranu.<\/p>\n<p><strong>Pavao (83)<\/strong> \u2013 Znate za\u0161to o\u017eenjeni mu\u0161karci \u017eive dulje? Zato \u0161to ih \u017eene tjeraju da idu doktoru. Ozbiljno vam to govorim! Jako je va\u017eno redovito i\u0107i na kontrolu, tek tako da vidi\u0161 u kakvom si stanju. Ja da nisam i\u0161ao doktoru, ve\u0107 me odavno ne bi bilo. Na jednom su mi rutinskom pregledu otkrili po\u010detni stadij raka prostate. To su operirali i sad sam dobro i to samo zato \u0161to je rak otkriven dovoljno rano. Tu u domu je sjajno \u0161to imamo redovite lije\u010dni\u010dke preglede. Ljudi ne vole i\u0107i doktoru, ali ne misle da bi im bilo jo\u0161 gore biti bolesni.<\/p>\n<p><strong>Mara (77)<\/strong> \u2013 Ja mislim da je za dug i zdrav \u017eivot va\u017eno biti na miru sam sa sobom. Ljudi koji se stalno ne\u0161to sekiraju, brinu o ovome ili onome, uzrujavaju oko sitnica\u2026 pa oni sami sebe jedu. Kako se onda ne\u0107e razboljeti? \u010covjek bi se mogao oko svega sekirati. Pa gledajte ove na\u0161e politi\u010dare? Imaju toliko puno, a jo\u0161 im nije dosta. I nama umirovljenicima bi trebalo pove\u0107ati mirovine, ali ni\u0161ta od toga. Puno je nepravde, ali \u0161to \u0107u ja dobiti ako se uzrujavam oko toga? Jedino mogu dobiti \u010dir.<\/p>\n<p><strong>Marica (79)<\/strong> \u2013 Meni su sve u \u017eivotu moja djeca. Imam k\u0107er i sina. Oni sad ve\u0107 imaju i svoju djecu i dobro im je. Rade, sku\u0107ili su se i sve to. Kad mi u \u017eivotu bude i te\u0161ko, samo se sjetim njih i odmah mi bude lak\u0161e. Djeca su \u017eivot i budu\u0107nost. Op\u0107enito mislim da je za dug i zdrav \u017eivot va\u017eno imati sretnu obitelj i puno se dru\u017eiti. Sve je probleme lak\u0161e prebroditi ako \u010dovjek nije sam i ima nekoga svoga. Ja tu u domu \u017eivim ve\u0107 tri godine, no moja me djeca redovito posje\u0107uju. Svaki vikend idem k njima na ru\u010dak, odemo u \u0161etnju po gradu. Dru\u017eim se puno i s unucima. K\u0107er ima sina i k\u0107er, a sin jednog sina. Zasada. Nadam se da \u0107e imati jo\u0161 djece.<\/p>\n<h5><em>Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija u okviru projekta \u201cNema predaje\u201d.\u00a0 \u00a0<\/em><\/h5>\n<div id=\"mojev-2239118452\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ljudi imaju razli\u010dite \u017eelje, no jedna nam je svima zajedni\u010dka: svi \u017eelimo imati dug i zdrav \u017eivot. Pa ipak, tek rijetkima se ova \u017eelja i ostvari. Radi li se samo o dobrim genima ili mi i sami utje\u010demo na to koliko \u0107emo i kako \u017eivjeti, istra\u017eili smo u zagreba\u010dkim domovima umirovljenika. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":5821,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[85,1008],"tags":[952,80,49],"class_list":["post-11523","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktivno-starenje","category-nema-predaje","tag-nemapredaje","tag-starenje","tag-zdrav-zivot"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11523","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11523"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11523\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5821"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11523"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11523"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11523"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}