{"id":116958,"date":"2024-09-27T14:18:04","date_gmt":"2024-09-27T12:18:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=116958"},"modified":"2024-09-27T14:18:08","modified_gmt":"2024-09-27T12:18:08","slug":"jasmina-markota-67-radim-jer-zelim-a-lijepo-je-i-kad-uz-penziju-sjedne-placa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2024\/09\/jasmina-markota-67-radim-jer-zelim-a-lijepo-je-i-kad-uz-penziju-sjedne-placa\/","title":{"rendered":"Jasmina Markota (67): ‘Radim jer \u017eelim, a lijepo je i kad uz penziju sjedne pla\u0107a’"},"content":{"rendered":"\n

Tek je nakon umirovljenja gospo\u0111a Jasmina Markota<\/strong> prona\u0161la posao kakav si je pri\u017eeljkivala od rane mladosti. Zaposlila se sezonski u turizmu, u jednom \u0161ibenskom kampu gdje je na tri strana jezika, engleskom, talijanskom i njema\u010dkom, do\u010dekivala i ispra\u0107ala goste.<\/p>\n\n\n\n

“Zavr\u0161ila sam turisti\u010dki smjer na studiju ekonomije u Zagrebu, ali u Koprivnici tada nije bilo posla u struci pa sam radila druge poslove. San iz mladosti ostvario mi se lani kad sam u kampu radila kao doma\u0107ica. U\u017eivala sam kao nikad”, govori nam ova vesela umirovljenica.<\/p>\n\n\n\n

Kad se po zavr\u0161etku sezone vratila ku\u0107i, nije dugo \u010dekala na novi posao na pola radnog vremena. “Zaposlila sam se u koprivni\u010dkom Crvenom kri\u017eu gdje sam radila na zavr\u0161nom ra\u010dunu. Kad mi je istekao ugovor, ovdje sam nastavila volontirati. Navi\u0161e radim na dijeljenju paketa potrebitima kojima na\u0161i sugra\u0111ani, na posebno ozna\u010denim mjestima u trgovinama, ostavljaju donacije u hrani i raznim potrep\u0161tinama. Radimo to u sklopu EU projekta Podravski humanitarci<\/strong>“, otkriva nam gospo\u0111a Jasmina.<\/p>\n\n\n\n

Problematika manjih gradova<\/h3>\n\n\n\n

Ukazala je potom na problematiku na koju nailaze umirovljenici u manjim gradovima. “Kod nas se raditi u mirovini mo\u017ee, ali na poslovima \u010di\u0161\u0107enja, u trgovini, i sli\u010dno. Za ljude s visokom naobrazbom, koji su stru\u010dnjaci u svojoj bran\u0161i, posla na kojem mogu dati svoj maksimum ba\u0161 i nema. Moja su u\u017ea specijalnost, nakon duge karijere, financije”, rekla je.<\/p>\n\n\n\n

Za radnog vijeka promijenila je, pri\u010da nam, \u010detiri radna mjesta. “Po povratku sa studije nisam odmah na\u0161la posao u Koprivnici, ve\u0107 sam tri i pol godine radila u jednoj firmi u \u0110ur\u0111evcu. Potom sam se uspjela zaposliti kao product menad\u017eerica<\/em> u Podravci. S vremenom me povuklo poduzetni\u0161tvo pa sam s poslovnom partnericom otvorila butik i pozamenteriju, ali nam je rat pomrsio planove. Tako sam se \u201996. zaposlila kao poslovna tajnica u Udru\u017eenju obrtnika Koprivnice i tu sam ostala 26 godina.”<\/p>\n\n\n\n

Poslom u Udru\u017eenju bila je iznimno zadovoljna. “Imala sam vrlo veliku kreativnu slobodu i provodila sam mnoge projekte. \u010cesto sam poslovno putovala, ure\u0111ivala bro\u0161ure i razne obrtni\u010dke priru\u010dnike, primjerice o povijesti tradicijskih frizura, o starim zanatima kao \u0161to su \u0161e\u0161ird\u017eije, te sam napisala monografiju Udru\u017eenja”, doznajemo od na\u0161e svestrane sugovornice.<\/p>\n\n\n\n

Svakodnevica<\/h3>\n\n\n\n

\u017divi u ku\u0107i s majkom, ali vode odvojena ku\u0107anstva. “Govorili su mi za\u0161to si nisam kupila stan i oti\u0161la od roditelja, no danas mi je drago \u0161to sam tako odlu\u010dila. Kao prvo, nikad se nisam udavala pa me nije privla\u010dila ideja da \u017eivim sama, a kao drugo, mama sada ima 86 godina i iako je jo\u0161 vitalna, drago mi je \u0161to je u ovom razdoblju \u017eivota pored mene”, govori gospo\u0111a Markota.<\/p>\n\n\n\n

Mirovina joj, otkriva, iznosi 60 posto pla\u0107e, koja je bila blago iznad hrvatskog prosjeka. “Kad sam jednom osvijestila da mi se bli\u017ei mirovina i da \u0107e mi primanja pasti skoro za duplo, po\u010dela sam imati fobije da se financijski ne\u0107u mo\u0107i sna\u0107i s tim. Po\u010dela sam intenzivno ulagati u ku\u0107u i oku\u0107nicu da sve napravim prije penzije. Ali, kao \u0161to mi i drugi govorili, \u010dovjek do\u0111e u mirovinu pa se preslo\u017ei i poslo\u017ei”, kazala je.<\/p>\n\n\n\n

To \u0161to je nastavila raditi, nije bilo iz nu\u017ede, ve\u0107im je dijelom to bila njezina \u017eelja. “Volim biti aktivna i me\u0111u ljudima, povela sam se i za time da jo\u0161 mogu doprinijeti zajednici. Pa opet, bit \u0107u iskrena, lijepo je i kad na ra\u010dun uz mirovinu sjednu ti dodatni euri. Lijepo si je priu\u0161titi ne\u0161to vi\u0161e, primjerice neko lijepo putovanje, \u0161to s samo s golom mirovinom prosje\u010dnom hrvatskom umirovljeniku ba\u0161 i nije izvedivo”, rekla je.<\/p>\n\n\n\n

Ukorijenjena diskriminacija<\/h3>\n\n\n\n

Dotakli smo se potom jo\u0161 jednog problema na\u0161eg dru\u0161tva koji je mu\u010di, a na kojem \u017eeli poraditi. “Kroz na\u0161u udrugu umirovljenika \u017eelim pokrenuti akciju protiv diskriminacije starijih osoba. Po\u010dnimo od toga da se danas jo\u0161 uvijek jasno osje\u0107a razlika u odnosu na spol, pa tako mu\u0161karci \u010desto ostaju u upravnim vije\u0107ima do kasne starosti, dok \u017eena tu gotovo da i nema.”<\/p>\n\n\n\n

“Oslovljavanje starijih tako\u0111er je problemati\u010dno. Nedopustivo je \u010ditati naslove poput ‘Bakicu od 67 godina pogazio auto’, primjerenije bi bilo napisati ‘Gospo\u0111u’. Dobne granice se pomi\u010du, a ljudi sa 65 godina ne moraju se osje\u0107ati starima i na tome treba poraditi.”<\/p>\n\n\n\n

Potom je istaknula da se na dru\u0161tvenim mre\u017eama tako\u0111er \u010desto osjeti netolerancija. “Mnogi, \u010dim shvate da ste stariji, krenu s uvredljivim komentarima poput ‘\u0160to ti stara babo ho\u0107e\u0161?’. U svijetu se ve\u0107 pojavljuju pokreti protiv ovakvog odnosa prema starijima, a poznata glumica Sharon Stone postala je simbol te borbe jer javno iznosi kako se nosi s predrasudama vezanim uz dob, posebno nakon mo\u017edanog udara i gubitka posla. Odnosi se to i na prozivke da je za starije od 65 neprimjereno nositi podrapane traperice, otka\u010denu frizuru i sli\u010dno. Kakvi su to propisi, tko nam to sudi? To treba mijenjati.”<\/p>\n\n\n\n

“Tako\u0111er, potrebno nam je vi\u0161e empatije i tolerancije prema starijima, kao \u0161to to vidimo u nekim zemljama gdje postoje posebne blagajne za starije na kojima se smije du\u017ee zadr\u017eavati i razgovarati, pa mladi ne kolutaju o\u010dima na njih, niti ih vrije\u0111aju”, navodi primjer dobre prakse.<\/p>\n\n\n\n

Va\u017enost \u0161etnje i dru\u017eenja<\/h3>\n\n\n\n

Vratimo se jo\u0161 malo svakodnevici na\u0161e sugovornice, koja je ve\u0107 pogledavala na sat jer mora pro\u0161etati susjedinog psa, Dalmatinera. “Moja Ana \u010desto putuje kod djece i unu\u010dadi pa psa ostavi meni na \u010duvanje. Dnevno pro\u0161e\u0107emo i do 10.000 koraka. K tome, vozim bicikl. Otkako sam preboljela rak, priroda i zrak su mi va\u017eni. Voljela bih i planinariti, ali ne mogu zbog bolne kralje\u017enice. Ponekad \u010ditam savjete da \u010dovjek treba oslu\u0161kivati svoje tijelo i stati kad mu ka\u017ee dosta, ali ja radije \u0161e\u0107em i vje\u017ebam uz bolove, bojim se stati i prepustiti se bole\u0161tinama”, ka\u017ee nam.<\/p>\n\n\n\n

Dosadno joj, ka\u017ee, ne stigne biti, \u010dak nema vremena ni za gledanje televizije. “U Zagrebu imam kumu i prijateljicu iz studentskih dana, Manuelu i Sonju pa besplatnim vlakom odem na veselo \u010davrljanje s njima. Kod ku\u0107e pak povremeno pripremam objed ili \u010dajanku za prijateljice Suzanu, Ru\u017eicu i Anu, a s majkom \u010desto pozovemo i bratovu obitelj. Osobito drage go\u0161\u0107e su nam ne\u0107akinje Mirna i Jelena. Volim kuhati, volim se dru\u017eiti, a osobito sada u mirovini, kad vi\u0161e ne moram \u017euriti, samo u\u017eivati”, zaklju\u010dila je na\u0161 razgovor ova vedra i poletna koprivni\u010dka umirovljenica.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj prilog je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroni\u010dke medije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U dvije godine, koliko je u mirovini, gospo\u0111a Jasmina Markota (67) iz Koprivnice radila je dva posla, a uz to neprekidno volontira u Crvenom kri\u017eu te osmi\u0161ljava kampanju protiv diskriminacije ljudi tre\u0107e dobi, koju osje\u0107a i na svojoj ko\u017ei.<\/p>\n","protected":false},"author":15,"featured_media":117026,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[4244,1155,1342],"class_list":["post-116958","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-jasmina-markota","tag-koprivnica","tag-rad-uz-mirovinu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/116958","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/15"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=116958"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/116958\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/117026"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=116958"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=116958"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=116958"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}