{"id":11889,"date":"2018-01-14T10:44:57","date_gmt":"2018-01-14T09:44:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=11889"},"modified":"2018-01-14T10:46:48","modified_gmt":"2018-01-14T09:46:48","slug":"bez-zdrave-svade-nema-ni-zdrave-veze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/01\/bez-zdrave-svade-nema-ni-zdrave-veze\/","title":{"rendered":"Bez zdrave sva\u0111e nema ni zdrave veze"},"content":{"rendered":"

Jedan zdrav odnos bez sukoba je \u010dista iluzija. No, treba se znati sva\u0111ati. Tko \u017eeli svladati ovu vje\u0161tinu kao prvo mora prihvatiti da je partner individua za sebe, pi\u0161e Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n

\u201eUvijek si uvjerena da si u pravu!” Kada mi tako ne\u0161to predbaci, mogla bih isko\u010diti iz ko\u017ee. Ne toliko zbog predbacivanja da mislim da sam u pravu. Nego zbog toga \u0161to mi predbacuje da sam \u201euvijek” u pravu. To jednostavno nije istina. Zato onda moram i ja re\u0107i ne\u0161to. I ono \u0161to ka\u017eem nije uvijek ba\u0161 u najprijateljskijem tonu. I tada nastaje sva\u0111a. Kao kod mnogih parova.<\/p>\n

Sva\u0111a je za mnoge neugodna pojava. Jer nagriza na\u0161u predod\u017ebu o idealnoj vezi. \u201eVeza bez sva\u0111e je jedna od najpo\u017eeljnijih konstelacija u na\u0161em dru\u0161tvu”, potvr\u0111uje i terapeut Christian Thiel<\/strong> iz Berlina. No predod\u017eba da jedna veza bez sukoba mo\u017ee funkcionirati je istodobno i jedna od najve\u0107ih zabluda modernog zapadnog dru\u0161tva. U praksi \u010desto, kako ka\u017ee Thiel, padamo na ispitu jer ne \u017eelimo priznati da je na\u0161 partner druga\u010diji. \u201eLjudi su razli\u010diti. Zato je i svako partnerstvo neka vrsta me\u0111ukulturnog eksperimenta”, ka\u017ee Thiel. To se \u010desto kosi s na\u0161im predod\u017ebama o romanti\u010dnoj ljubavi i simbioti\u010dkom stapanju kroz filmove i\u00a0knjige te\u00a0marljivo hranjenim utopijama.<\/p>\n

A svi mi poznajemo te parove kao iz bajke, parove koji se nikad ne sva\u0111aju.\u00a0I koji nam sugeriraju da je \u017eivot u vezi jednostavan i da je problem u tomu \u0161to mi, eto, nismo shvatili jednostavna pravila igre. No, sve je to privid. \u201eOtprilike polovica\u00a0parova se razilazi jer se previ\u0161e sva\u0111aju. Druga polovica se razi\u0111e jer se nisu sva\u0111ali dovoljno”, ka\u017ee terapeut Thiel. Umjesto sukoba, mnogi u vezi sklope neku vrstu pre\u0161utnog sporazuma koji se zasniva na ignoriranju potreba partnera.\u00a0\u201eOno \u0161to mi u vezi o\u010dekujemo su priznanje, po\u0161tivanje i razumijevanje”, ka\u017ee Thiel. No uvjeti u svakodnevici su \u010desto nepovoljni. Izme\u0111u posla i brige za djecu, \u010desto jedno obi\u010dno “Kako si?” biva zaboravljeno. Pritom je to najmanje \u0161to mo\u017eemo u\u010diniti za partnera. Frustracije zbog nepo\u0161tivanja i nerazumijevanja \u010desto eskaliraju u banalnim stvarima poput po podu ostavljenih \u010darapa ili nezatvorene paste za zube.<\/p>\n

Partner se vra\u0107a u djetinjstvo<\/h3>\n

Zna\u010di sva\u0111a je va\u017ena za jednu vezu. Ali ne bilo kakva. \u201eNa\u010din na koji se sva\u0111amo je presudan”, ka\u017ee psihologinja Helga Odendahl<\/strong>. Kritika upakirana u re\u010denice koje po\u010dinju u stilu \u201eti ovo, ti ono” brzo sva\u0111u odvla\u010de u jedan destruktivni smjer. Zato su i re\u010denice \u201eTi uvijek misli\u0161 da si u pravu” ubojite jer ne ostavljaju prostora. Re\u010denica poput \u201e\u010cesto se osje\u0107am ostavljena na cjedilu”\u00a0imaju druga\u010dije djelovanje jer se radi o nepobitnoj \u010dinjenici na temelju osobnog iskustva. Odgovor za\u010dinjen ljutnjom nije povoljan jer isklju\u010duje pristojnu konverzaciju. Ljutnju mo\u017ee otkloniti kratka \u0161etnja po svje\u017eem zraku.\u00a0Ta \u0161etnja mo\u017ee poslu\u017eiti i da se zapitamo za\u0161to je upravo partner taj koji nas tako brzo mo\u017ee dovesti do usijanja. S prijateljima i kolegama se do rje\u0161enja do\u0111e bez takvih drama.<\/p>\n

\u201eU vezama ponavljamo \u0161ablone koje smo nau\u010dili od roditelja. Tko od roditelja nije nau\u010dio govoriti o vlastitim potrebama, taj \u0107e u vezi imati problema”, ka\u017ee Odendahl. Zato su tu terapije koje parovima poma\u017eu da to nadoknade.<\/p>\n

Puno pri\u010de ne zna\u010di i puno rje\u0161enja<\/h3>\n

Umjetnost komuniciranja je va\u017ena. Pritom treba primijetiti da ve\u0107ina parova jednostavno premalo komunicira. No ni previ\u0161e komunikacije ne \u010dini dobro. \u201eProbleme ne bi trebalo dodatno pove\u0107avati bespotrebnim razgovorima”, smatra Thiel. To se posebice odnosi na one razgovore kod kojih predmet nije rje\u0161enje nekog problema nego analiza karaktera partnera. \u201eU takvim razgovorima je svatko duboko uvjeren da je u pravu”, ka\u017ee terapeut.<\/p>\n

I ja sam sa svojim partnerom pala u isku\u0161enje i poku\u0161ala u beskrajnim raspravama drugu stranu uvjeriti u svoj stav. No uskoro smo odustali i zabranili ovakvu vrstu komunikacije i postavili pravila kako razgovor odvesti u konstruktivnom smjeru. Kao prvo je va\u017eno na trenutak zastati i zapitati se koliko je diskusije uop\u0107e potrebno. Ne mora svaka emocija \u201enepro\u010di\u0161\u0107ena” biti transformirana u komunikaciju. Rije\u010di poput: \u201euvijek”, \u201eni\u0161ta”, \u201esve” i \u201enikad” su zabranjene. Prvo su nam se ova pravila u\u010dinila trivijalnima i pomalo djetinjastima. No i sami terapeuti potvr\u0111uju: rje\u0161enja u svladavanju razlika u osobnostima moraju prije svega biti pragmati\u010dna. I tada \u0107e to\u010dni do\u0107i malo kasnije, a neto\u010dni ranije. I tako \u0107e se na\u0107i u sredini.<\/p>\n

\/autorica: Julia Vergin, Deutsche Welle\/<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U vezama ponavljamo \u0161ablone koje smo nau\u010dili od roditelja. Tko od roditelja nije nau\u010dio govoriti o vlastitim potrebama, taj \u0107e u vezi imati problema. Umjetnost komuniciranja je va\u017ena. Pritom treba primijetiti da ve\u0107ina parova jednostavno premalo komunicira. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3746,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[728,258],"class_list":["post-11889","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ljubav","tag-svada","tag-veze"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11889","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11889"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11889\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3746"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11889"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11889"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11889"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}