{"id":11960,"date":"2018-01-19T12:55:52","date_gmt":"2018-01-19T11:55:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=11960"},"modified":"2018-01-19T13:39:22","modified_gmt":"2018-01-19T12:39:22","slug":"zdravstvo-trebaju-li-siromasni-umrijeti-na-listama-cekanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/01\/zdravstvo-trebaju-li-siromasni-umrijeti-na-listama-cekanja\/","title":{"rendered":"Trebaju li umirovljenici umrijeti na listama \u010dekanja?"},"content":{"rendered":"

Zdravstvo je sve nedostupnije siroma\u0161nim Hrvatima, u dana\u0161njem prilogu pi\u0161e Deutsche Welle<\/a> <\/strong>pa dodaje: “Iz zdravstvenih krugova \u010desto se \u010duje kako Hrvatska ima visok javni zdravstveni standard, daleko iznad realnih mogu\u0107nosti. No kada ga pacijent poku\u0161a iskoristiti, kao da se na\u0111e u basni o lisici i rodi.”<\/p>\n

\u201eKoristim usluge privatne poliklinike koja ima ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO). Nekad sam \u010dekala mjesec dana, ali u srpnju 2017. godine naru\u010dili su me na pregled u svibnju ove godine. Rekli su da obavljaju onoliko pregleda koliko novca dobiju\u201c, rije\u010di su poduzetnice Jasminke<\/strong> koja nam ka\u017ee da se u proteklih godinu dana javno zdravstvo \u201esrozalo\u201c pa svi oni koji \u017eele br\u017eu uslugu, trebaju otvoriti nov\u010danik i platiti privatnika.<\/p>\n

Za obi\u010dno rendgensko snimanje, jednu od najjeftinijih dijagnosti\u010dkih pretraga, u Zagrebu se \u010deka i mjesec dana. Na magnetsku rezonancu sada se ve\u0107 \u010deka godinama. Mediji su tako izvijestili o Rije\u010daninu koji je naru\u010den za 2020. godinu. \u201ePo takvu dijagnostiku najbolje je oti\u0107i u Gospi\u0107. Imaju odli\u010dnu aparaturu, veliku bolnicu, a malo pacijenata pa se uop\u0107e ne \u010deka”, komentar je dvoje zagreba\u010dkih obiteljskih lije\u010dnika<\/strong> s kojima smo razgovarali. Problem je, doznaje se od zdravstvenih radnika, \u0161to dr\u017eavni osiguravatelj i javnim ustanovama pla\u0107a odre\u0111enu, o\u010dito nedovoljnu, koli\u010dinu usluge i sve \u0161to se radi iznad toga generira gubitak. Pa je isplativije ne raditi, nego raditi i koristiti postoje\u0107e resurse.<\/p>\n

\"Koliko

foto: Mojevrijeme.hr<\/p><\/div>\n

Beskorisne javne liste \u010dekanja<\/h3>\n

No \u0161to zapravo mo\u017ee u\u010diniti \u010dovjek kojem obiteljski lije\u010dnik uru\u010di uputnicu? Recimo za elektromioneurografiju (EMNG), \u010dest pregled kod neurolo\u0161kih smetnji. U ve\u0107ini slu\u010dajeva prepu\u0161ten je sebi i tra\u017eenju javne ustanove koja mu mo\u017ee najbr\u017ee pru\u017eiti uslugu. Ako je informati\u010dki pismen, mo\u017ee pogledati listu \u010dekanja HZZO-a na kojoj stoji da se u KBC Zagreb na EMNG \u010deka desetak dana. Po\u0161alje li uputnicu na za to predvi\u0111eni mail, dobit \u0107e odgovor da je pretragu mogu\u0107e obaviti tek u srpnju uz ljubazno navo\u0111enje u kojim se sve drugim ustanovama mo\u017ee obaviti ista ta pretraga. No i tamo \u0107e nai\u0107i na zatvorena vrata ili \u0107e mu re\u0107i da se javi krajem velja\u010de kako bi se tek upisao na listu, a potom opet \u010dekao. Iako na HZZO-ovoj listi pi\u0161e da ista ta ustanova upisuje pacijente za sije\u010danj.<\/p>\n

Poseban su slu\u010daj ustanove koje podatke o slobodnim terminima i narud\u017ebe komuniciraju \u201eisklju\u010divo osobno na \u0161alteru, utorkom od 13:30 do 14:30 sati”, \u0161to je prepreka za one s fiksnim radnim vremenom. Dok pacijent istra\u017ei u kojoj \u0107e ustanovi najbr\u017ee dobiti uslugu, lista \u010dekanja se protegne za jo\u0161 mjesec dana, pi\u0161e DW<\/strong><\/a>.<\/p>\n

Nejasne procedure generiraju nepovjerenje<\/h3>\n

Prija\u0161nje su vlade poku\u0161ale ubla\u017eiti problem beskona\u010dnog \u010dekanja kroz takozvani \u201eProgram plus” u kojem je medicinsko osoblje simboli\u010dno nagra\u0111ivano za dobrovoljni dodatni rad. Taj program vi\u0161e ne postoji, ba\u0161 kao ni program \u201e72 sata” koji je za te\u0161ke dijagnoze osiguravao po\u010detak lije\u010denja u tri dana nakon dijagnosticiranja. No sada\u0161nji ministar zdravstva Milan Kujund\u017ei\u0107 (HDZ) najavljuje da \u0107e te\u0161ko oboljelima<\/a> biti osiguran specijalist u roku od tri dana, dok bi u idu\u0107a dva tjedna trebali dobiti svu potrebnu dijagnostiku i po\u010detak lije\u010denja.<\/p>\n

\u201ePodr\u017eavamo to”, u razgovoru za Deutsche Welle<\/strong><\/a> ka\u017ee predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata\u00a0Marijo Drlje<\/strong>. \u201eMe\u0111utim, te prioritetne liste \u010dekanja su najavljene u srpnju. Tada smo od ministra tra\u017eili da nam objasni kakva je procedura. Do danas nismo dobili odgovor. Taj pilot-projekt navodno namjeravaju pro\u0161iriti na cijelu Hrvatsku.” Drlje ka\u017ee da ni nekim lije\u010dnicima nije jasno o \u010demu se radi pa dodaje: \u201eJednim dopisom ministar bi otklonio nejasno\u0107e i nepovjerenje.\u201c<\/p>\n

\u0160to se ostalih lista \u010dekanja ti\u010de, stanje nikada nije bilo gore za sve one koji nemaju novca i veze, govori na\u0161 sugovornik. \u201eListe su se u zadnjih godinu dana bitno produ\u017eile. Bitno je te\u017ee ostvariti zdravstvenu za\u0161titu na temelje osnovnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja.” I Drlje potvr\u0111uje pri\u010du na\u0161ih sugovornika da ustanove imaju tehni\u010dkih i ljudskih kapaciteta, ali ne i novca za njihovo iskori\u0161tavanje. \u201eKapaciteti moraju biti iskori\u0161teni i prijepodne i poslijepodne. Dakako, ljudi se moraju adekvatno platiti. Ukinuti ‘Program plus’ i ’72 sata’ pokazali su da ljudi \u017eele raditi pa \u010dak i kada su simboli\u010dno pla\u0107eni. To je bila dobrobit za obi\u010dne smrtnike. Ti ljudi nisu morali dodatno raditi srijedom i subotom, ali su \u017eeljeli. Je li ukidanje toga bilo tjeranje pacijenata u privatnu praksu?” Jer privatna praksa je korupcijska bolest zdravstva u Hrvatskoj pa je sasvim normalno da lije\u010dnici koji dopodne rade u javnim bolnicama, poslijepodne rade u privatnima.<\/p>\n

\"Koliko

foto: Mojevrijeme.hr<\/p><\/div>\n

Bolovanja su krivnja sustava<\/h3>\n

Poseban su slu\u010daj, napominje na\u0161 sugovornik, fizikalne terapije na koje ozlije\u0111eni moraju \u010dekati i po nekoliko mjeseci. U slu\u010daju zaposlenih ljudi to \u010dekanje generira i tro\u0161ak bolovanja. \u201eVrlo \u010desto se ljudi prozivaju zbog bolovanja, a mnogi se \u017eele \u0161to prije vratiti na posao, jer moraju pla\u0107ati kredite, hraniti obitelj, a to s naknadom bolovanja ne mogu pokriti. I tako se ljudi preusmjeravaju u privatan sektor, a javno zdravstvo slabi.”<\/p>\n

No je li rje\u0161enje u jo\u0161 vi\u0161e poreza, tro\u0161arina i obveznih doprinosa iz pla\u0107e radnika? Jer put je to koji zagovara resorni ministar, a s kojim se na\u0161 sugovornik ne sla\u017ee. \u201eUvjeren sam da se stvari mogu popraviti, a da solidarni javni sustav mo\u017ee funkcionirati s 23 milijarde kuna na godi\u0161njoj razini, ako se objedini javna nabava. O njoj se u javnosti ne govori ni\u0161ta. Ne mo\u017ee svaka bolnica imati svoju nabavu. Mo\u017ee, za stvari poput kruha, ali ne i za stentove, ugradbeni materijal i sli\u010dno.” Time se, ka\u017ee Drlje, mo\u017ee u\u0161tedjeti od 600 milijuna do milijarde kuna.<\/p>\n

Nadalje, tra\u017ei da dr\u017eava plati oko 1,5 milijardi kuna duga prema HZZO-u, ali i da se uvede osobna odgovornost na svim razinama upravljanja sustavom. \u201eZa sve dobre odluke treba nagraditi, a za lo\u0161e poteze trebaju odgovarati osobnom imovinom.” Mo\u017ee li se u javnom solidarnom sustavu biti neuspje\u0161an, a istovremeno u vlastitoj privatnoj poliklinici uspje\u0161an, pitanje je koje postavlja predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata pa ka\u017ee: \u201eSolidarni javni sustav je po\u010deo propadati otkad je dopu\u0161teno mije\u0161anje praksi. Vrlo \u010desto neki pacijenti idu kod istog lije\u010dnika koji radi i u privatnoj praksi i u javnom zdravstvu. Imamo pravo sumnjati da se pacijenti preusmjeravaju u privatne prakse, jer znamo da su privatne poliklinike nicale kao gljive poslije ki\u0161e. \u0160to to mogu privatne poliklinike u\u010diniti, a da ne mo\u017ee Rebro? Moramo li sve javno uni\u0161titi da bi se otvorio prostor pohlepi kako bi se stvorilo novih 500 tajkuna?”<\/p>\n

Zdravlje \u201ena karticu”<\/h3>\n

Drlje navodi kako Hrvatskoj treba takvo javno solidarno zdravstvo u kojem \u0107e najugro\u017eeniji gra\u0111ani imati zajam\u010deno pravo na zajam\u010deni zdravstveni standard, sve ostalo je tajkunizacija i povratak u 19. stolje\u0107e. \u201eHrvatska je druga najsiroma\u0161nija zemlje u EU i svaka tajkunizacija zdravstva vodi do toga da se ve\u0107ina ljudi ne mogu lije\u010diti. Pogledajte \u0161to se dogodilo sa stomatologijom\u201c, zaklju\u010duje.<\/p>\n

Radnik samac iz Zagreba s neto pla\u0107om od 6.000 kuna u javno solidarno zdravstvo svakog mjeseca izravno ubacuje 1.300 kuna, izra\u010dunao je DW<\/strong><\/a>. S druge strane, u ovom trenutku, prema dostupnim podacima, hrvatski pacijenti \u010dekaju na vi\u0161e od 1,2 milijuna postupaka u javnom zdravstvenom sektoru. Na\u0161 zami\u0161ljeni radnik ima kakvu-takvu mogu\u0107nost u \u010detiri rate otplatiti 2.000 kuna za magnetsku rezonanciju glave kod privatnika. No kako \u0107e do iste usluge u razumnom roku do\u0107i prosje\u010dni umirovljenik s prihodom od 2.600 kuna? \u201eNikako, neka umre \u010dekaju\u0107i\u201c, odgovara ironi\u010dno Jasminka s po\u010detka na\u0161e pri\u010de.<\/p>\n

\/autor: Sini\u0161a Bogdani\u0107, Deutsche Welle\/<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na\u0161 zami\u0161ljeni radnik ima kakvu-takvu mogu\u0107nost u \u010detiri rate otplatiti 2.000 kuna za magnetsku rezonanciju glave kod privatnika. No kako \u0107e do iste usluge u razumnom roku do\u0107i prosje\u010dni umirovljenik s prihodom od 2.600 kuna?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11962,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[447,237,51],"class_list":["post-11960","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-liste-cekanja","tag-siromastvo","tag-zdravstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11960","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11960"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11960\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11962"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11960"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11960"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11960"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}