{"id":121156,"date":"2024-11-22T10:06:21","date_gmt":"2024-11-22T09:06:21","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=121156"},"modified":"2024-11-22T10:06:24","modified_gmt":"2024-11-22T09:06:24","slug":"manje-mirovine-komunistima-vece-disidentima-ceska-je-ispravila-nepravdu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2024\/11\/manje-mirovine-komunistima-vece-disidentima-ceska-je-ispravila-nepravdu\/","title":{"rendered":"Manje mirovine komunistima, ve\u0107e disidentima: \u010ce\u0161ka je ispravila nepravdu"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Petruska Sustrov<\/strong>a bila je poznata \u010de\u0161ka novinarka, prevoditeljica i stru\u010dnjakinja za isto\u010dnu Europu. No, \u010dak i nakon \u0161to je dosegla dob za umirovljenje, nije imala izbora nego nastaviti raditi. &#8220;Morat \u0107u raditi do kraja \u017eivota,&#8221; jednom je rekla, &#8220;jer jednostavno ne mogu sastaviti kraj s krajem s mojom mirovinom.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>U vi\u0161e od dva desetlje\u0107a od sovjetske okupacije \u010cehoslova\u010dke do pada komunizma, Sustrova je bila dio grupe istaknutih disidenata i kriti\u010dara komunisti\u010dkog re\u017eima, javlja <a href=\"http:\/\/www.dw.com\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">DW<\/a>. Bila je tako\u0111er jedna od prvih potpisnica i kasnije glasnogovornica Povelje 77, dokumenta i inicijative za gra\u0111anska prava koja je kritizirala \u010dehoslova\u010dku vladu zbog nepo\u0161tivanja ljudskih prava utvr\u0111enih u Zavr\u0161nom aktu Konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi 1975. godine. Povelja je objavljena diljem Europe 1. sije\u010dnja 1977. i rezultirala je kampanjom represije protiv onih koji su je potpisali.<\/p>\n\n\n\n<p>Sustrova je provela nekoliko godina u zatvoru zbog svog sudjelovanja u Inicijativi i nije joj bilo dopu\u0161teno raditi sedam godina tijekom osamdesetih. Ostatak vremena smjela je obavljati samo slabo pla\u0107ene poslove. Nije bila jedina: stotine drugih disidenata dijelile su njezinu sudbinu i zavr\u0161ile s vrlo malim mirovinama kao rezultat.<\/p><div id=\"mojev-2691840282\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Do nedavno, \u010ce\u0161ka je izra\u010dunavala mirovine biv\u0161ih disidenata na temelju broja godina koje su radili i pla\u0107a koje su zaradili. Me\u0111utim, budu\u0107i da kriti\u010dari re\u017eima poput Sustrove nisu imali redovite prihode tijekom dugih razdoblja, mirovine koje su primali bile su vrlo male. Mnogi su \u017eivjeli u siroma\u0161tvu ili su morali nastaviti raditi i nakon dobi za umirovljenje.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Represija koju je po\u010dinio komunisti\u010dki re\u017eim imala je veliki utjecaj na mirovine \u010de\u0161kih disidenata jer im nije bilo dopu\u0161teno obavljati svoje profesije. \u0160tovi\u0161e, vrijeme provedeno u zatvoru nije se uzimalo u obzir pri izra\u010dunu njihovih mirovina&#8221;, rekao je za <a href=\"http:\/\/www.dw.com\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">DW <\/a><strong>Kamil Nedvedicky<\/strong>, zamjenik direktora Instituta za prou\u010davanje totalitarnih re\u017eima (USTR).<\/p>\n\n\n\n<p>Jedan od glavnih zadataka USTR-a je upravljanje i omogu\u0107avanje pristupa arhivima komunisti\u010dkog dr\u017eavnog sigurnosnog aparata te objavljivanje znanstvenih radova o totalitarnom razdoblju \u010cehoslova\u010dke, koje je zavr\u0161ilo Bar\u0161unastom revolucijom u studenom 1989. To je dovelo do izbora disidenta i dramati\u010dara Vaclava Havela za predsjednika \u010cehoslova\u010dke 29. prosinca 1989. i slobodnih izbora sljede\u0107e godine. Godine 1993., \u010cehoslova\u010dka se razdvojila u dvije demokratske dr\u017eave \u010ce\u0161ku Republiku i Slova\u010dku.<\/p>\n\n\n\n<p>Nasuprot disidenata, prista\u0161e biv\u0161eg komunisti\u010dkog re\u017eima i partijski du\u017enosnici primali su velike mirovine. Osim toga, neki biv\u0161i visoki du\u017enosnici stekli su znatna bogatstva tijekom 40 godina komunisti\u010dke vladavine. Ta bogatstva uklju\u010divala su vile koje su smjeli zadr\u017eati \u010dak i nakon pada komunisti\u010dkog re\u017eima.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon godina pritiska, \u010de\u0161ka Vlada je sada odlu\u010dila pove\u0107ati mirovine biv\u0161ih disidenata i smanjiti one biv\u0161ih du\u017enosnika komunisti\u010dkog re\u017eima. &#8220;Ovo je ispravljanje povijesne nepravde&#8221;, rekao je \u010de\u0161ki premijer Petr Fiala. &#8220;Ljudi koji su se borili za na\u0161u slobodu zaslu\u017euju dostojanstvenu mirovinu.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Pove\u0107anje mirovina za biv\u0161e disidente stupilo je na snagu 1. studenog 2024. Mnogi od njih sada primaju mirovine koje su dvostruko ve\u0107e od onih koje su prethodno primali. &#8220;Ovo je veliko olak\u0161anje,&#8221; rekao je biv\u0161i disident <strong>Jiri Gruntorad<\/strong>. &#8220;Napokon mo\u017eemo \u017eivjeti dostojanstveno u na\u0161im starijim godinama.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, neki biv\u0161i disidenti, poput <strong>Petruske Sustrove,<\/strong> nisu do\u017eivjeli ovo pove\u0107anje mirovina. Sustrova je preminula 2022. godine, dvije godine prije nego \u0161to su nove mjere stupile na snagu. Unato\u010d tomu, mnogi vjeruju da je pove\u0107anje mirovina za biv\u0161e disidente va\u017ean korak u priznavanju njihove borbe za slobodu i demokraciju.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ovo je simboli\u010dan \u010din koji pokazuje da nismo zaboravili one koji su se borili protiv totalitarizma,&#8221; rekao je povjesni\u010dar <strong>Petr Blazek<\/strong>. \u010ce\u0161ka se sada nada da \u0107e ovaj potez poslu\u017eiti kao primjer drugim zemljama s komunisti\u010dkom pro\u0161lo\u0161\u0107u da prepoznaju i nagrade one koji su se borili za slobodu.<\/p>\n<div id=\"mojev-775570032\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Trideset pet godina nakon sloma komunisti\u010dke vladavine u tada\u0161njoj \u010cehoslova\u010dkoj, Prag je pove\u0107ao  mirovine biv\u0161im disidentima i smanjila one biv\u0161im du\u017enosnicima re\u017eima. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":121159,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[3995,714,934],"class_list":["post-121156","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-ceska","tag-komunizam","tag-povlastene-mirovine"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/121156","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=121156"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/121156\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/121159"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=121156"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=121156"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=121156"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}