Cinizam i ironija nekada su se smatrali komunikacijskim stilovima obrazovanih pa \u010dak i duhovitih ljudi koji su ih koristili kao alat za suptilnu kritiku zasnovanu na promi\u0161ljanju. No od pojave dru\u0161tvenih mre\u017ea cinizam i ironija postali su masovno prihva\u0107ena moda komuniciranja u digitalnom prostoru, ali bez sadr\u017eaja i dubine pa mo\u017eemo re\u0107i da se radi tek o pukoj imitaciji.<\/p>\n\n\n\n
Umjesto duhovitosti, znanja i razumijevanja, cinizam i ironija danas su tek ambala\u017ea za puku frustraciju, a posljedica takve toksi\u010dne komunikacije sve su vidljivije na mentalnom zdravlju sudionika i kvaliteti online<\/em> zajednica. Negativni, ogor\u010deni i cini\u010dni komentari ne \u0161tete samo onima kojima su upu\u0107eni, ve\u0107 \u0161kode samim autorima i njihovom mentalnom zdravlju, upozoravaju stru\u010dnjaci.<\/p>\n\n\n\n Za one koji pi\u0161u takve komentare, u\u010destalo izra\u017eavanje ogor\u010denosti mo\u017ee produbiti osje\u0107aje ljutnje i frustracije, \u0161to dovodi do pove\u0107anog stresa i tjeskobe. To je za\u010darani krug. <\/p>\n\n\n\n Istra\u017eivanje objavljeno pro\u0161le godine u znanstvenoj publikaciji BMC Psychology<\/a><\/em> dokazuje da negativno pona\u0161anje na dru\u0161tvenim mre\u017eama doprinosi osje\u0107aju tuge i usamljenosti. S druge strane, osobe kojima su upu\u0107eni takvi komentari \u010desto se suo\u010davaju s naru\u0161enim samopouzdanjem i pove\u0107anim rizikom od depresije.<\/p>\n\n\n\n Cini\u010dni komentari mogu otu\u0111iti ljude i ote\u017eati izgradnju povjerenja, upozoravaju psiholozi. Tako stvaraju okru\u017eenje u kojem se smanjuju kvalitetni odnosi. To pak rezultira izolacijom i za one koji komentiraju i za one koji takve komentare primaju jer kroz filter toksi\u010dnih komentara \u017eivot postaje siv.<\/p>\n\n\n\n Netko je davno rekao da sve \u0161to \u010dinimo, \u010dinimo iz ljubavi ili straha. Cini\u010dno i ogor\u010deno komentiranje izraz je straha, a tko upravlja na\u0161im strahovima, upravlja s nama samima. To je lekcija koju smo tijekom ljudske povijesti tako puno ponavljali, ali je nismo do danas nau\u010dili.<\/p>\n\n\n\n Stru\u010dnjaci isti\u010du da negativnost doprinosi polarizaciji unutar online<\/em> zajednica. Takvo pona\u0161anje obeshrabruje konstruktivne rasprave i kvari iskustvo drugih korisnika. Sa svakim ru\u017enim, cini\u010dnim ili ogor\u010denim komentarom svijet postaje ru\u017enije mjesto. Takvo komentiranje, zapravo, samo poja\u010dava svaki problem i udaljava nas od konstruktivnog rje\u0161enja.<\/p>\n\n\n\n Osobe koje redovito pi\u0161u cini\u010dne komentare \u010desto ostavljaju dojam frustracije kod prijatelja, poznanika ili poslodavaca. Osim toga, fokusiranje na negativne aspekte mo\u017ee ograni\u010diti osobni razvoj, zaprije\u010diti nova iskustva, pa \u010dak i uskratiti potencijalne prilike.<\/p>\n\n\n\n Psiholozi predla\u017eu da kod pisanja komentara na dru\u0161tvenim mre\u017eama poku\u0161amo sagledati stvari iz perspektive drugih te da se usmjerimo na pru\u017eanje konstruktivnih prijedloga umjesto pukog kritiziranja. Takav pristup, ne samo da doprinosi zdravijim odnosima, ve\u0107 stvara pozitivniji digitalni prostor. Zbog takvih komentara svijet postaje bolje mjesto.<\/p>\n\n\n\n Negativni komentari nisu samo pra\u017enjenje frustracija u “tamo nekom virtualnom svijetu”. Oni imaju ozbiljne posljedice i oblikuju dru\u0161tvo. Mnoga su istra\u017eivanja pokazala da odabirom empatije i razumijevanja, mo\u017eemo pobolj\u0161ati vlastito mentalno zdravlje i pridonijeti zdravijem okru\u017eenju za sve. Vi\u0161e prakti\u010dnih savjeta o tome kako ne upasti u zamku toksi\u010dnog komentiranja<\/strong> pro\u010ditajte na ovoj poveznici<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pisanje negativnih, ogor\u010denih i cini\u010dnih komentara, ne samo da utje\u010de na ugled, ve\u0107 smanjuje i kvalitetu \u017eivota te izravno utje\u010de na mentalno zdravlje.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":85484,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[613,453,1204],"class_list":["post-121738","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-bonton","tag-drustvene-mreze","tag-mentalno-zdravlje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/121738","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=121738"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/121738\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/85484"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=121738"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=121738"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=121738"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Ogor\u010deno komentiranje naru\u0161ava mentalno zdravlje<\/h3>\n\n\n\n
Uru\u0161avanje dru\u0161tvenih odnosa<\/h3>\n\n\n\n
Stvaranje toksi\u010dne online<\/em> kulture<\/h3>\n\n\n\n
Utjecaj na osobni ugled i rast<\/h3>\n\n\n\n
Kako ne biti negativan kada se \u010dini da je sve negativno?<\/h3>\n\n\n\n