{"id":121789,"date":"2024-11-30T06:47:26","date_gmt":"2024-11-30T05:47:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=121789"},"modified":"2024-12-03T23:52:48","modified_gmt":"2024-12-03T22:52:48","slug":"jasna-petrovic-umirovljenici-ne-mogu-prezivjeti-s-458-eura-zato-rade-uz-mirovinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2024\/11\/jasna-petrovic-umirovljenici-ne-mogu-prezivjeti-s-458-eura-zato-rade-uz-mirovinu\/","title":{"rendered":"Jasna Petrovi\u0107: &#8216;Umirovljenici ne mogu pre\u017eivjeti s 458 eura. Zato rade uz mirovinu&#8217;"},"content":{"rendered":"\n<p>U Hrvatskoj se posljednjih godina bilje\u017ei zna\u010dajan porast zaposlenih umirovljenika, \u0161to ukazuje na promjene u dru\u0161tvenim i ekonomskim uvjetima, kao i na dobrobiti novijih zakonskih rje\u0161enja. No, istodobno je to i alarmantna potvrda da mnogi umirovljenici s penzijom ne mogu pokriti osnovne \u017eivotne tro\u0161kove. O ovoj aktualnoj temi razgovarali smo s Jasnom A. Petrovi\u0107, predsjednicom Sindikata umirovljenika Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Trenuta\u010dno u Hrvatskoj radi oko 33 tisu\u0107e umirovljenika, a jo\u0161 2017. radilo ih je svega 3500. Koliko je porast povezan s promjenama zakona, a koliko s promjenama u ekonomskim prilikama odnosno mentalitetu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Svojevrsni je paradoks da je u Hrvatskoj, kao biv\u0161oj socijalisti\u010dkoj zemlji, odlazak u penziju zna\u010dio osloba\u0111anje od robovanja radu. \u017dene su u penziju odlazile ve\u0107 s 50 godina nakon \u010dega bi se posvetile obitelji, no nerijetko i radom na crno. Procjena je da je \u010dak 30 posto ekonomije bilo u neformalnoj sferi. Neprijavljeno se radilo kao ispomo\u0107 u \u010duvanju djece i vo\u0111enju ku\u0107anstva mladim obiteljima s boljim prihodima, \u010duvalo se starije osobe za naknadu, eventualno selilo u manja mjesta i rodna sela te se tamo uzgajalo \u017eivotinje ili bavilo poljoprivredom i mnogo se proizvedenog prodavalo.<\/p><div id=\"mojev-3371523913\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Mu\u0161karci su pak radili kao domari ili majstori na crno te u gra\u0111evini. Kako neformalni rad nije bio registriran, nije ga se moglo na\u0107i ni u statistikama pa se stvarao dojam o ranom odlasku u mirovinu kao oslobo\u0111enju od rada i odmoru do kraja \u017eivota. Kako je socijalizam omogu\u0107io dru\u0161tvene stanove, njihov otkup uz vrlo povoljne kredite, to je dosta zaposlenih uspijevalo izgraditi ili kupiti ku\u0107icu na moru, te su svoje stanove ostavljali djeci, a oni u\u017eivali u morskom zraku.<\/p>\n\n\n\n<p>S takvim dru\u0161tvenim naslje\u0111em, rad umirovljenika je dugo bio odbijan od strane vlasti, sindikata i umirovljenika. Tek od sije\u010dnja 2014. su pravo na rad na pola radnog vremena, a uz zadr\u017eavanje mirovine, dobili\u00a0 starosni umirovljenici (uvjet za starosnu mirovinu je bio samo 15 godina sta\u017ea, a od ove godine za \u017eene se tra\u017ei dob od 64, a za mu\u0161karce 65 godina). Na inzistiranje Sindikata umirovljenika Hrvatske, kona\u010dno je izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju od sije\u010dnja 2019. dopu\u0161ten rad do pola radnog vremena i prijevremenim umirovljenicima te umirovljenicima s dugogodi\u0161njim sta\u017eem. Najposlije, takvu zakonsku mogu\u0107nost dobivaju i obiteljski umirovljenici od 2021. godine., a jedino jo\u0161 umirovljenici s potpunim invaliditetom gube mirovinu ako se zaposle.<\/p>\n\n\n\n<p>Sva ta bitka nije jo\u0161 gotova, pa Sindikat na svakoj sjednici Nacionalnog vije\u0107a za umirovljenike i starije osobe podnosi zahtjev da se svim umirovljenicima omogu\u0107i pravo izbora rada na pola radnog vremena uz zadr\u017eavanje pune mirovine ili rada u punom radnom vremenu, uz zadr\u017eavanje pola mirovine, kako to imaju pravo neki umirovljenici po posebnim propisima (vojni, policijski umirovljenici, branitelji itd.).<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Iako brojka raste, kod nas je zaposleno svega 2,6 posto umirovljenika. U Europskoj uniji taj prosjek iznosi \u010dak 25 posto. Za\u0161to toliko zaostajemo?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>To\u010dno da sada u Hrvatskoj imamo vrlo nizak udio zaposlenih umirovljenika, samo 2,6 posto, dok je prosjek Europske unije 25 posto starijih od 65 godina, a u skandinavskim zemljama i do 60 posto, kako u kojoj. Vrlo nizak udio je u mediteranskim zemljama i Poljskoj.<\/p>\n\n\n\n<p>Primjerice, 2019. godine je na <em>part-time<\/em> bilo zaposleno 48 posto mu\u0161karaca starijih od 65 godina, a \u010dak 60 posto \u017eena. U brojkama se krije i odgovor: oni koji imaju niske mirovine, a to su poglavito \u017eene, \u010de\u0161\u0107e se zapo\u0161ljavaju da bi se prehranili te imali dovoljno sredstava za re\u017eije i lijekove.<\/p>\n\n\n\n<p>Mi imamo daleko manji udjel radnih umirovljenika iz vi\u0161e razloga: zakonske mogu\u0107nosti su bile ograni\u010dene, a tek \u0107e se idu\u0107e godine, nakon neuspjelog zahtjeva SUH-a za ocjenu ustavnosti, omogu\u0107iti i rad svim umirovljenicima na puno radno vrijeme. Drugo, psiholo\u0161ka barijera socijalizma kako je rad normalan samo za vrijeme redovnog radnog odnosa, a ne i uz mirovinu, i dalje je dominantna. Zanimljivo da takav uskogrudni stav zagovara i katedra radnog i socijalnog prava Pravnog fakulteta u Zagrebu, dok su sindikati promijenili stajali\u0161te i prihva\u0107aju rad umirovljenika, ali uz iste doprinose kao i za redovne radnike.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er, kako ve\u0107ina starijih radi na crno i vrlo je slaba kontrola takvog rada, daleko je ve\u0107i udjel radnika koji rade u takvoj neformalnoj ekonomiji i za njih se ne pla\u0107aju doprinosi. Nadalje, umirovljenici koji se zapo\u0161ljavaju ve\u0107inom su oni s najni\u017eim mirovinama, te im je glavni motiv rada pre\u017eivljavanje. U zemljama Zapadne Europe radi se zbog investiranja, putovanja, kvalitetnijeg \u017eivota, a ne iz nu\u017ede pre\u017eivljavanja.<\/p>\n\n\n\n<p>K tome je SUH postigao da su se ve\u0107 prije tri godine u Hrvatskom zavodu za zapo\u0161ljavanje otvorili posebni odjeli za zapo\u0161ljavanje umirovljenika, gdje se \u010dak 15 do 20 tisu\u0107a poslodavaca prijavljuje iskazuju\u0107i potrebe za radnicima u mirovini.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Postoje li podaci koji pokazuju koliko hrvatskih umirovljenika radi jer su na to primorani zbog te\u0161ke materijalne situacije?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ako je poznato kako je prije dvije godine slu\u017ebeno bilo 38,4 posto starijih od 65 godina koji su u riziku siroma\u0161tva, po \u010demu smo me\u0111u \u010detiri najsiroma\u0161nije zemlje staraca, a \u010dak 60 posto su siroma\u0161ne umirovljene \u017eene, onda je jasno da ih najmanje toliki udio radi iz nu\u017ede, za puko pre\u017eivljavanje. Vrlo je malo onih koji rade kako bi bili socijalno uklju\u010deni ili zbog potrebe da budu aktivni. &nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Najsiroma\u0161niji su samci, no dok se dio onih koji su udovice ili udovci zbrinuo kroz obiteljski dodatak, razvedene ili neudate \u017eene su u oko 70 posto siroma\u0161ne. Zato je SUH inzistirao i uspio da se u program rada Nacionalnog vije\u0107a za umirovljenike i starije osobe u sada\u0161njem mandatu Vlade uklju\u010di i razmatranje dodatka za samce. Rad je mnogim umirovljenicima, osobito ako su sami i siroma\u0161ni,\u00a0 spas\u00a0 od depresije i crnih misli, pa je i to korisni aspekt rada uz mirovinu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Mnogi \u017eive s manje od prosje\u010dnih hrvatskih 610 eura mirovine, kolika je stopa rizika od siroma\u0161tva za osobe starije od 65 godina?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Stvarna prosje\u010dna mirovina nije pre\u0161la 600 eura, kako to tvrdi lakirana statistika, ve\u0107 ako isklju\u010dimo one s najvi\u0161im mirovinama po posebnim propisima, tzv. ukupna mirovina iznosi 535 eura, a medijan mirovina je samo 458 eura, \u0161to zna\u010di da je 50 posto obi\u010dnih umirovljenika ispod tog medijana. Mo\u017ee li se \u017eivjeti sa 458 eura, jesti, lije\u010diti, pla\u0107ati re\u017eije, posje\u0107ivati unuke? Ne mo\u017ee.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Od 2019. u Hrvatskoj je bilo mogu\u0107e raditi samo na pola radnog vremena uz zadr\u017eavanje cijele mirovine. \u0160to nam je taj zakon donio i koje je slabosti u praksi pokazao?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Pojasnila sam kako je i\u0161lo <em>mic po mic<\/em>, kao da pravo na rad morate \u010dupati od ministara. No, i poslodavci su prihvatili rad umirovljenika, na kraju i sindikati. Kad se sljede\u0107e godine izmjenama zakona omogu\u0107i i rad u punom radnom vremenu uz pola mirovine, to \u0107e zainteresirati vi\u0161e poslodavaca za zapo\u0161ljavanje umirovljenika. Tr\u017ei\u0161te treba radnike u punom radnom vremenu, a to im je do sada zbog neshvatljivih razloga bilo onemogu\u0107eno. Radije je dr\u017eava uvozila strane radnike, nego omogu\u0107ila pravo na puni rad umirovljenicima u potrebi i snazi. Naime, danas se \u017eivi dulje i poslovi su prilago\u0111eni i starijima, te je to svakako korisno i za umirovljene radnike i za poslodavce.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Umirovljenik koji radi ima pravo na novi izra\u010dun mirovine nakon \u0161to napuni godinu dana sta\u017ea osiguranja. Koriste li tu mogu\u0107nost?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Da, sve je vi\u0161e zahtjeva za novi izra\u010dun mirovine nakon \u0161to se odradi dvije godine po pola radnog vremena ili se potrebna koli\u010dina sta\u017ea od jedne pune godine dosegne radom prema ugovorima o djelu ili autorskim honorarima. Takvi radnici imaju pravo i dobiti dodani sta\u017e od 6 mjeseci po djetetu, ako su se prvi put umirovili prije 2019.<\/p>\n\n\n\n<p>No, problem je s tzv. prijevremenim umirovljenicima koji imaju po 4-5 razli\u010ditih postotaka penalizacije, i to do\u017eivotne, jer im se kod ponovnog izra\u010duna zadr\u017eava koeficijent prijevremene mirovine. I to smo uspjeli unijeti u program rada Nacionalnog vije\u0107a u novom mandatu, pa se nadamo da \u0107e se penalizacija izjedna\u010diti svim prijevremenim umirovljenicima, a u kona\u010dnici ukinuti s navr\u0161enih 65 godina.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Za\u017eivjela je i <em>web <\/em>stranica specijalizirana za zapo\u0161ljavanje umirovljenika pri Hrvatskom zavodu za zapo\u0161ljavanje. Je li ona ve\u0107ini umirovljenika polazna to\u010dka u tra\u017eenju posla?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Umirovljenici posao sve vi\u0161e pronalaze i preko HZZ-a, ali i preko razli\u010ditih slu\u017ebenih i neslu\u017ebenih oblika ogla\u0161avanja.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kakva je ponuda poslova? Vi\u0161e ste puta upozoravali da se umirovljenicima nude manje kvalitetni ili te\u0161ki fizi\u010dki poslovi, mijenja li se to nabolje?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ve\u0107inom im se nude poslovi u trgovini na malo i veliko, koji su vrlo nisko pla\u0107eni, a sve ih je vi\u0161e i u proizvodnji. Ve\u0107e pla\u0107e primaju visokoobrazovani stru\u010dnjaci koji ostaju raditi na biv\u0161im poslovima ili rade na projektima, u znanosti i sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>U kojim djelatnostima ima najvi\u0161e zaposlenih umirovljenika?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Kako smo napomenuli, to su trgovina na malo i veliko, u ugostiteljstvu kuhari i pomo\u0107no osoblje, u hotelijerstvu \u010dista\u010dice, njegovateljice u domovima, medicinske sestre i bolni\u010dari, voza\u010di teretnih vozila itd.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Koliko su hrvatski poslodavci skloni umirovljenicima? Za\u0161to im ne nude kvalitetnije poslove za koje imaju kvalifikacije? Koje mjere bi ih potaknule da im ponude bolje poslove?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Logi\u010dno je da poslodavci tra\u017ee radnike kakvi im trebaju i da ih \u017eele platiti \u0161to manje. To je smisao kapitalizma. Zato je va\u017eno da sindikati po\u010dnu ozbiljnije sindikalno organizirati zaposlene umirovljenike i po\u010dnu \u0161tititi njihova prava. Va\u017eni su i kolektivni ugovori, kao i po\u0161tovanje prava radnika, npr. pla\u0107anje prekovremenog rada.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u010cesto isti\u010dete da prvo treba povisiti mirovine, a zatim im ponuditi kvalitetnije poslove uz mogu\u0107nost rada u punom radnom vremenu (uz zadr\u017eavanje pola mirovine). Kolika bi to pristojna mirovina trebala biti i kakve pomake o\u010dekujete u idu\u0107ih godinu, dvije?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Mirovina za 40 godina radnog sta\u017ea trebala biti najmanje 1.000 eura, uz pove\u0107avanje bonifikacije sa sada\u0161njih 0,45 posto po mjesecu duljeg rada od uvjeta stjecanja prava na mirovinu. Kakve pomake o\u010dekujem? Na bolje, ali na \u017ealost uskla\u0111ivanje \u0107e vjerojatno biti bitno ni\u017ee jer pla\u0107e ne\u0107e tako brzo rasti, barem ne npr. 83 posto osnovice, kako su si ovogodi\u0161njeg srpnja preko no\u0107i podigli politi\u010dari i du\u017enosnici svih vrsta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center has-text-color\" style=\"color:#666666;font-size:0.8rem\">Ovaj prilog je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroni\u010dke medije.<\/p>\n<div id=\"mojev-1741712956\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>O razlozima zbog kojih sve vi\u0161e umirovljenika odlu\u010duje ponovno raditi, izazovima koje susre\u0107u na tr\u017ei\u0161tu rada, zakonskim promjenama koje \u0107e utjecati na njihov polo\u017eaj, trenuta\u010dnom standardu i naporima da se pobolj\u0161a, te mnogim drugim va\u017enim umirovljeni\u010dkim temama, razgovarali smo s Jasnom Petrovi\u0107, predsjednicom Sindikata umirovljenika Hrvatske.<\/p>\n","protected":false},"author":15,"featured_media":30430,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[684,1342],"class_list":["post-121789","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-jasna-petrovic","tag-rad-uz-mirovinu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/121789","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/15"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=121789"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/121789\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/30430"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=121789"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=121789"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=121789"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}