Kada oti\u0107i u mirovinu? Logi\u010dan odgovor bio bi: kada smo jo\u0161 dovoljno zdravi da mo\u017eemo u\u017eivati u njoj, a pri tome smo si osigurali dovoljan mirovinski prihod kroz dr\u017eavnu mirovinu i mirovinsku \u0161tednju.<\/p>\n\n\n\n
Veliku ulogu u ovoj odluci igraju emocije i o\u010dekivanja, a o\u010dekivanja se \u010desto – izjalove. Nekoliko godina pred mirovinu intenzivno uspore\u0111ujemo trenutni \u017eivot s onim \u0161to zami\u0161ljamo kao idealnu mirovinu i pri tome \u010desto precjenjujemo koliko \u0107emo biti sretniji kao umirovljenici. Zbog toga nisu rijetki oni koji donose kratkovidne odluke koje kasnije po\u017eale. U nastavku donosimo pet naj\u010de\u0161\u0107ih razloga za to.<\/p>\n\n\n\n
Mnogi jedva \u010dekaju prestati raditi, no prerani odlazak u mirovinu mo\u017ee donijeti vi\u0161e problema nego zadovoljstva. To \u010desto zna\u010di odustajanje od klju\u010dnih godina visokih primanja koje bi se mogle iskoristiti za pove\u0107anje prosjeka, ali i mirovinske \u0161tednje.<\/p>\n\n\n\n
Osim toga, prerani odlazak mo\u017ee poremetiti dru\u0161tveni \u017eivot i ostaviti osje\u0107aj praznine ako niste spremni za idu\u0107u fazu \u017eivota. Prosje\u010dan hrvatski umirovljenik iza sebe ima 31 godinu radnog sta\u017ea, no situacija se popravlja. Ove godine u mirovinu su odlazili radnici koji su nakupili \u010detiri godine vi\u0161e.<\/p>\n\n\n\n
Ako \u017eelite ranije u mirovinu, razmislite o postupnom prelasku. Rad na pola radnog vremena mo\u017ee vam omogu\u0107iti dodatne prihode, odr\u017eavanje dru\u0161tvenih veza i lak\u0161u prilagodbu na novi na\u010din \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n
\u010cesto mislimo da imamo dovoljno vremena za planiranje mirovine. Me\u0111utim, \u0161to du\u017ee \u010dekamo, to je te\u017ee stvoriti nekakvu ozbiljniju mirovinsku \u0161tednju. Rezultat mo\u017ee biti manja financijska otpornost i odustajanje od stvari koje bismo nekad nazivali posve obi\u010dnim i o\u010dekivanima, a u mirovini postaju luksuz.<\/p>\n\n\n\n
Bez obzira na to koliko godina imate, po\u010dnite planirati mirovinu odmah. Strategije se mogu mijenjati, ali ne zaboravite da je vrijeme jednako vrijedan resurs kao i novac; barem kada se o mirovinskom planiranju radi. <\/p>\n\n\n\n
Koliko dugo \u0107ete \u017eivjeti u mirovini? Ako to ne znate, te\u0161ko je precizno planirati koliko vam \u0161tednje treba. Ve\u0107ina ljudi ima lo\u0161u predod\u017ebu o vlastitom \u017eivotnom vijeku, \u0161to mo\u017ee rezultirati nedostatkom sredstava u kasnijim godinama.<\/p>\n\n\n\n
Ne oslanjajte se na \u017eivotni vijek svojih roditelja ili proizvoljne procjene. Oslonite se na najnovije podatke o o\u010dekivanoj \u017eivotnoj dobi. O\u010dekivani \u017eivotni vijek za Hrvatsku je 78 godina, pri \u010demu \u0107e \u017eene \u017eivjeti par godina dulje, a mu\u0161karci par godina kra\u0107e od toga. <\/p>\n\n\n\n
Inflacija je neizbje\u017ena, a njezin utjecaj na tro\u0161kove \u017eivota postaje vidljiv tek nakon duljeg razdoblja. Mnogi grije\u0161e procjenjuju\u0107i budu\u0107e tro\u0161kove prema dana\u0161njim cijenama, \u0161to mo\u017ee stvoriti financijske probleme.<\/p>\n\n\n\n
U planiranju mirovine obavezno uzmite u obzir rast tro\u0161kova \u017eivota. Redovito a\u017eurirajte svoje procjene i izradite prora\u010dun koji \u0107e uklju\u010divati budu\u0107e tro\u0161kove, kako biste izbjegli neugodne financijske iznena\u0111enja.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatski gra\u0111ani mentalitetski o\u010dekuju da \u0107e se dr\u017eava pobrinuti za sve njihove potrebe i isplanirati im budu\u0107nost, no \u017eivimo u vremenima osobne odgovornosti za vlastite odluke i \u017eivot. Imate li strategiju ulaganja za mirovinu? \u010cesto slu\u0161amo kako ameri\u010dki umirovljenici starost provode na kruzeru. No to sigurno nisu umirovljenici koji se oslanjaju na golu dr\u017eavnu penziju.<\/p>\n\n\n\n
Napravite plan \u0161tednje, no nemojte tu stati. Diverzificirajte ulaganja i redovito provjeravajte svoje strategije kako biste osigurali da odgovaraju va\u0161im ciljevima i rizicima.<\/p>\n\n\n\n