Razni izvori ih razli\u010dito tuma\u010de pa mnogi mesijanske \u017didove smatraju dijelom kr\u0161\u0107anstva, no kr\u0161\u0107anski autoriteti i znalci stavljaju znak upitnika nad to. Razlog je taj \u0161to je te\u0161ko odrediti granicu izme\u0111u judaizma i kr\u0161\u0107anstva u njihovom svjetonazoru. <\/p>\n\n\n\n
Mesijanski judaizam nastao je \u0161ezdesetih godina 20. stolje\u0107a u Sjedinjenim Dr\u017eavama na temeljima hebrejsko-kr\u0161\u0107anskog pokreta. Njegovi sljedbenici poku\u0161ali su stvoriti most izme\u0111u dva religijska identiteta: \u017eidovskog i kr\u0161\u0107anskog. Njihov temeljni stav jest da su Isusova u\u010denja nastavak i ispunjenje starozavjetnih proroka.<\/p>\n\n\n\n
Mesijanski \u017didovi vjeruju da je Isus mesija kojeg su proroci najavili u hebrejskoj Bibliji (Starom zavjetu). Njegovu ulogu tuma\u010de na na\u010din koji je u skladu s kr\u0161\u0107anskim naukom, kao Spasitelja i Bo\u017ejeg sina, ali istovremeno zadr\u017eavaju mnoge elemente \u017eidovske vjerske prakse.<\/p>\n\n\n\n
Tako obilje\u017eavaju \u017eidovske blagdane poput Pashe<\/em> i Sukota<\/em>, po\u0161tuju i subotu kao dan odmora, po\u0161tuju ka\u0161rut<\/em> – \u017eidovske prehrambene zakone te koriste hebrejske molitve u bogoslu\u017eju. Uz to, prihva\u0107aju i Novi zavjet kao dio Svetog pisma, \u0161to ih razlikuje od tradicionalnog judaizma.<\/p>\n\n\n\n Ne slave, ali nisu protiv slavljenja. Ve\u0107ina mesijanskih \u017didova nisu odrasli uz tradiciju Bo\u017ei\u0107a, ve\u0107 su u svojim obiteljima obilje\u017eavali \u017eidovske blagdane. Mnogi od njih nemaju potrebu slaviti ni Bo\u017ei\u0107 ni Uskrs, a na to ih ne obvezuju ni sveti spisi. Kako se \u017eidovska Hanuka <\/em>preklapa s bo\u017ei\u0107nim blagdanima, a simbolikom se mo\u017ee povezati sa svjetlo\u0161\u0107u i dolaskom Isusa, ve\u0107ina mesijanskih \u017didova slavi ro\u0111enje Isusa upravo tijekom Hanuke<\/em>. <\/p>\n\n\n\n Mesijanski \u017didovi definiraju grijeh kao kr\u0161enje Bo\u017ejeg zakona te priznaju koncept isto\u010dnog grijeha. Neki pripadnici ovog pokreta ili sekte posti\u017eu oprost grijeha kroz molitvu i pokajanje; priznanje u\u010dinjenog zla i tra\u017eenje oprosta za grijehe – posebno na Jom Kipur<\/em>. Drugi se dr\u017ee vjerovanja da su svi grijesi (bilo po\u010dinjeni ili ne) ve\u0107 opro\u0161teni zahvaljuju\u0107i Isusovoj smrti i uskrsnu\u0107u.<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107ina ove sinkretisti\u010dke skupine nalazi se u Sjedinjenim Dr\u017eavama gdje ih nazivaju pokretom. Od 2003. do 2007. godine, pokret je narastao sa 150 na 438. I u Izraelu imaju stotinjak hramova, ali nisu ograni\u010deni na te dvije dr\u017eave. Kongregacije su \u010desto povezane s ve\u0107im mesijanskim organizacijama ili savezima. Prema procjenama iz 2012. godine, broj mesijanskih \u017didova u Sjedinjenim Dr\u017eavama kretao se izme\u0111u 175.000 i 250.000, u Izraelu izme\u0111u 10.000 i 20.000, dok se ukupno \u010dlanstvo \u0161irom svijeta procjenjuje na 350.000.<\/p>\n\n\n\n Tradicionalne \u017eidovske zajednice ne priznaju pripadnike ove sljedbe kao dio judaizma. Judaizam, naime, ne priznaje Isusa kao mesiju niti kao dio \u017eidovskog vjerskog identiteta. S druge strane, mnoge kr\u0161\u0107anske denominacije vide mesijanske \u017didove kao kr\u0161\u0107ane koji prakticiraju odre\u0111ene \u017eidovske obi\u010daje. Njihova vjera u Isusa i Novi zavjet jasno ih svrstava u kr\u0161\u0107anski okvir. <\/p>\n\n\n\n \u017didovske zajednice, zbog svega nabrojanog, mesijanske \u017didove \u010desto optu\u017euju za poku\u0161aj “prikrivenog kr\u0161\u0107anskog obra\u0107enja \u017eidova” te potkopavanja \u017eidovskog identiteta. S kr\u0161\u0107anske strane, pripadnici ove sekte nailaze na jaku kritiku zbog inzistiranja na \u017eidovskim zakonima i tradiciji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nakon tragi\u010dnog otkri\u0107a dvije mrtve bebe nedaleko Novog Marofa, me\u0111u brojnim spekulacijama o obitelji koja se na\u0161la u sredi\u0161tu ovog slu\u010daja je i ona da pripadaju sekti mesijanskih \u017didova. Rije\u010d je o relativno novoj i kontroverznoj skupini, svojevrsnom hibridu \u017eidovske tradicije s vjerovanjem da je Isus, ili kako ga nazivaju \u2013 Je\u0161ua, mesija i Bo\u017eji sin.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":121939,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[4314,303,4315],"class_list":["post-121935","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-mesijansko-zidovstvo","tag-religija","tag-vjere"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/121935","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=121935"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/121935\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/121939"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=121935"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=121935"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=121935"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Slave li Bo\u017ei\u0107 i Uskrs?<\/h3>\n\n\n\n
Grijeh i oprost<\/h3>\n\n\n\n
Koliko su brojni?<\/h3>\n\n\n\n
\u017didovi ili kr\u0161\u0107ani?<\/h3>\n\n\n\n