Iako puno brinu, Hrvati su uglavnom zadovoljni. Poruka je to novog Standardnog Eurobarometra koji je objavila Europska komisija. <\/p>\n\n\n\n
Rije\u010d je o redovnom istra\u017eivanju koje se objavljuje jo\u0161 od 1974. godine, a obuhva\u0107a cijeli niz tema vezanih uz Europsku uniju te zemlje \u010dlanice i kandidatkinje. U Hrvatskoj je istra\u017eivanje provedeno na 1002 ispitanika u listopadu 2024. godine.<\/p>\n\n\n\n
Nezadovoljstvo hrvatskih ispitanika svojim \u017eivotom u posljednjih se deset godina zamalo prepolovilo. U proteklih se pola godine broj nezadovoljnih pove\u0107ao za tri postotna boda (19 posto), za koliko se smanjio i broj zadovoljnih (81 posto), kojih danas ima pet postotnih bodova manje od u me\u0111uvremenu stagniraju\u0107eg prosjeka EU-a (86 posto). Ipak, zadovoljnih svojim \u017eivotom u Hrvatskoj vi\u0161e je no \u010detverostruko vi\u0161e nego nezadovoljnih.<\/p>\n\n\n\n
I prosje\u010dni hrvatski i prosje\u010dni europski ispitanik na prvo mjesto te\u0161ko\u0107a s kojima se njihova zemlja suo\u010dava stavljaju inflaciju. U Hrvatskoj je, me\u0111utim, zabrinutih zamalo dvostruko vi\u0161e (63 posto) od prosjeka EU-a (33 posto) i broj zabrinutih zbog inflacije u proteklih je pola godine porastao za \u010detiri postotna boda, dok se na razinu EU-a smanjio za pet bodova.<\/p>\n\n\n\n
Na drugo mjesto hrvatski ispitanici stavljaju stanje gospodarstva (22 posto), koje je prosje\u010dnom europskom ispitaniku na tre\u0107em mjestu. Na tre\u0107em mjestu briga su mirovine (17 posto) s jakim uzlaznim trendom zabrinutosti, dok se na razini EU-a mirovine smatraju znatno manjom te\u0161ko\u0107om (9 posto). Na drugome je mjestu te\u0161ko\u0107a na razini EU-a, koja zabrinjava svakog petog europskog ispitanika, useljavanje (20 posto). Ono, pak, zabrinjava manje od desetine hrvatskih ispitanika (8 posto), unato\u010d velikom uvozu radne snage iz tre\u0107ih zemalja.<\/p>\n\n\n\n
Najve\u0107om te\u0161ko\u0107om s kojom se EU trenuta\u010dno suo\u010dava i hrvatski i europski ispitanici smatraju rat u Ukrajini. Na drugo mjesto hrvatski ispitanici stavljaju me\u0111unarodnu situaciju, koja je europskima na tre\u0107em mjestu, a europski useljavanje. Hrvatski ispitanici na tre\u0107e mjesto stavljaju inflaciju.<\/p>\n\n\n\n
Europskoj uniji sklono je vjerovati 53 posto hrvatskih ispitanika, \u010detiri postotna boda manje nego prije pola godine, ali dva postotna boda vi\u0161e od europskog prosjeka.<\/p>\n\n\n\n
Na polovicu hrvatskih ispitanika, tri postotna boda manje nego prije pola godine, EU ostavlja pozitivan dojam. To je \u0161est postotnih bodova vi\u0161e od europskoga prosjeka. Negativnu predod\u017ebu o EU-u ima 13 posto hrvatskih, a 17 posto europskih ispitanika. Ipak, EU-u je privr\u017eeno 61 posto hrvatskih, a 63 posto europskih ispitanika.<\/p>\n\n\n\n
U vjerodostojnost doma\u0107ih glasila vjeruje 60 posto hrvatskih ispitanika, devet postotnih bodova manje od prosjeka EU-a. U protekle je dvije godine povjerenje u hrvatska glasila poraslo za \u010dak 12 postotnih bodova. Ipak, 70 posto i hrvatskih, i europskih ispitanika \u010desto nailazi na la\u017ene vijesti, a da postojanje dezinformacija predstavlja problem za njihovu zemlju smatra tri \u010detvrtine hrvatskih i jo\u0161 dva postotna boda vi\u0161e europskih ispitanika.<\/p>\n\n\n\n
Djelovanjem demokracije u njihovoj zemlji zadovoljno je 44, a nezadovoljno 55 posto hrvatskih ispitanika; na prosjeku EU-a taj je postotak upravo obrnut.<\/p>\n\n\n\n
Useljavanju dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja protivi se 55, a podr\u017eava ga 44 posto hrvatskih ispitanika. To je gotovo na prosjeku EU-a.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatski ispitanici smatraju da bi se EU srednjoro\u010dno ponajvi\u0161e trebao baviti gospodarstvom, pa sigurno\u0161\u0107u i obranom te poljoprivredom. Za prosje\u010dnog europskog ispitanika sigurnost i obrana su na prvome mjestu, useljavanje na drugom, dok tre\u0107e mjesto dijele gospodarstvo te klima i okoli\u0161.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Hrvatski ispitanici smatraju da bi se EU srednjoro\u010dno ponajvi\u0161e trebao baviti gospodarstvom, pa sigurno\u0161\u0107u i obranom te poljoprivredom.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":100412,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4947],"tags":[1614,18,35],"class_list":["post-123253","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mirovina","tag-eurostat","tag-mirovine","tag-sreca"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/123253","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=123253"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/123253\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/100412"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=123253"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=123253"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=123253"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}