{"id":12487,"date":"2018-02-13T12:24:44","date_gmt":"2018-02-13T11:24:44","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=12487"},"modified":"2018-02-13T13:01:54","modified_gmt":"2018-02-13T12:01:54","slug":"mirovinski-sustav-je-nepravedan-prema-zenama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/02\/mirovinski-sustav-je-nepravedan-prema-zenama\/","title":{"rendered":"Mirovinski sustav je nepravedan prema \u017eenama"},"content":{"rendered":"<p>Rodni jaz u mirovinama zrcali akumu\u00adlaciju svih rodnih nejednakosti s koji\u00adma se \u017eene suo\u010davaju tijekom cijelog \u017eivota, pi\u0161e za <a href=\"http:\/\/www.suh.hr\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>Glas umirovljenika<\/strong><\/a> \u0161efica Hrvatskog sindikata umirovljenika <strong>Jasna Petrovi\u0107<\/strong>.<\/p>\n<p>Njihova mirovina dokaz je koliko se vrednuje njihov rad u dru\u0161tvu i koliko su za\u00adpravo diskriminirane u generaciji jednako- pravnosti i ljudskih prava. I onda se de\u0161ava da nakon 40 godina radnog sta\u017ea, pokojeg djeteta ili roditelja na skrbi, shvate da mo\u00adraju i dalje raditi, \u010desto na crno. Prije su se radovale penziji, sad je se boje. Mirovina dolazi kao kazna i presuda na poni\u017eenje do kraja \u017eivota. Velik dio generacije koja je gra\u00addila tvornice, \u0161kole, bolnice, ceste, sada su sakuplja\u010di plasti\u010dnih boca i ostataka hrane s poda tr\u017enica.<\/p>\n<p>\u017dene rade za dru\u0161tvo, vrijeme je da dru\u0161tvo radi za njih, ba\u0161 stoga \u017eene moraju biti u sredi\u0161tu svih mirovinskih reformi.<\/p><div id=\"mojev-3174441305\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n<p>Rodni jaz u mirovinama postoji diljem Europe i dovodi do ni\u017eeg \u017eivotnog standar\u00adda i siroma\u0161tva starijih \u017eena koje radi du\u00ad\u017eeg \u017eivotnog vijeka \u010de\u0161\u0107e postaju udovice, osobito ako su modeli obiteljske mirovine u pojedinoj zemlji nepovoljni te prakti\u010dki samo nude \u017eeni da dobije 70 posto mirovi\u00adne pokojnog partnera, a svoje se prakti\u010dki odrekne i tako baci tridesetak godina rad\u00adnog sta\u017ea.<\/p>\n<p>Na \u017ealost ne samo u Hrvatskoj, ve\u0107 do nedavno na razini cijele Europske unije, nije se polagalo nikakve pozornosti rod\u00adnom jazu u mirovinama, a sindikati i \u017eenske udruge su marljivo prikupljali tek razlike u \u017eenskim i mu\u0161kim pla\u0107ama. Me\u0111utim, tek mjerenjem i nadziranjem rodnog jaza u mi\u00adrovinama posti\u017eemo uvid u njegove uzroke kako bi se izbjeglo \u017ertvovanje novih nara\u00ad\u0161taja starijih \u017eena.<\/p>\n<h3>Nitko nije vjerovao!<\/h3>\n<p>Gotovo je nevjerojatno da je prva stu\u00addija na temu jaza u mirovinama provedena u Njema\u010dkoj tek 2012. godine, dok ju je Eu\u00adropska komisija po prvi puta dubinski ispi\u00adtala u izvje\u0161\u0107u objavljenom 2013. godine. U Hrvatskoj se niti danas ne vode relevantne rodno osjetljive statistike, niti pouzdani podaci o rodnom jazu u pla\u0107ama i mirovi\u00adnama.<\/p>\n<p>Rodne razlike u mirovinama u Europi iznose nevjerojatnih 40% \u0161to zna\u010di da za svakih 100 eura koje dobije mu\u0161karac, \u017eena dobije samo 60 eura. Ovo je nedopustiva situacija i to gotovo 60 godina nakon \u0161to je u sporazume Europske unije unesena odredba o jednakoj pla\u0107i i 40 godina nakon \u0161to je prihva\u0107ena prva direktiva o jednakoj pla\u0107i. Prema posljednjim podacima Eurostat je potvrdio kako je zarada \u017eene po satu u EU ni\u017ea za 16,4 posto od mu\u0161ke sat\u00adnice. Drugim rije\u010dima, na svaki euro mu\u0161\u00adkarca, \u017eena zaradi 84 centa. To nije me\u0111u\u00adtim istina, jer tek njihova mirovina oslikava vi\u0161e nego udvostru\u010denu diskriminaciju \u017eena i njihovu ekonomsku ravnopravnost i nezavisnost.<\/p>\n<p>Mirovina je zami\u0161ljena kao svojevrsna kompenzacija za prethodni rad. Kako su \u017eene velikim dijelom anga\u017eirane u podru\u010d\u00adju nepla\u0107enog rada, npr. u skrbi o djeci, starijima, invalidima, njihove su mirovine ni\u017ee i zbog njihovih isprekidanih karijera. Postoje\u0107i mirovinski sustavi u pravilu ne ugra\u0111uju kompenzacijske mjere za takav rad \u017eena, osim za djecu i u rijetkim zemlja\u00adma i za skrb o starijima. Stoga bi u miro\u00advinu trebala u\u0107i i kompenzacija za \u017eenski udjel u bruto dru\u0161tvenom proizvodu s os\u00adnova socijalnih usluga i besplatnog rada.<\/p>\n<h3>Drugi stup \u0161tetan za \u017eene<\/h3>\n<p>Dva su temeljna problema koja su po\u00adgor\u0161ala polo\u017eaj \u017eena u mirovini. Naime, nakon \u0161to su neke dr\u017eave s javnih prvih stupova mirovinske me\u0111ugeneracijske so\u00adlidarnosti skrenule i na mirovinsku \u0161tednju drugog stupa ili profesionalne mirovine, to je direktno vodilo ka smanjivanju \u017een\u00adskih mirovina. Poticanje individualne od\u00adgovornosti za sigurnost u starosti i privati\u00adzacija mirovinskih sustava definitivno \u0161teti slabijima, a to su svi oni, koji poput \u017eena, imaju ni\u017ea primanja.<\/p>\n<p>Europska konfederacija sindikata je, nakon provedenog istra\u017eivanja u 29 zema\u00adlja, upozorila 2016. godine da \u0107e se rodni jaz u mirovinama jo\u0161 vi\u0161e \u0161iriti u zemljama koje su prihvatile privatni drugi stup mi\u00adrovinske kapitalizirane \u0161tednje, jer takav stup nema elemenata solidarnosti i redistributivnosti, te ne kompenzira razdoblja materinstva i roditeljskog dopusta ili dru\u00adgih oblika skrbi.<\/p>\n<p>\u017denin dulji \u017eivotni vijek u odnosu na mu\u0161karce zna\u010di da inflacija smanjuje nji\u00adhove mirovine jo\u0161 i vi\u0161e, ukoliko je indeksacija, kao u Hrvatskoj, neadekvatna. Tako su \u017eene starije od 75 godina u najve\u0107em riziku od siroma\u0161tva &#8211; \u010dak dvostruko vi\u0161e od mu\u0161karaca.<\/p>\n<p>K tome, niz je mjera potrebno poduzeti u podru\u010dju zaposlenosti, dakle, u radnoj dobi. \u017dene moraju ostvariti ekonomsku nezavisnost i dose\u0107i stopu radne aktiv\u00adnosti od 75 posto. Vlade moraju razvijati socijalne i fiskalne politike koje ne\u0107e po\u00ad\u010divati na obitelji s jednim hraniteljem, ve\u0107 stimulirati rad oba partnera. \u017dena \u010dine ve\u00ad\u0107inu me\u0111u onima koji se zapo\u0161ljavaju na tzv. fleksibilnim radnim mjestima. Rad na odre\u0111eno ili skra\u0107eno vrijeme, niske pla\u0107e i manje kvalitetni poslovi su oznaka \u017een\u00adskog rada. Kao \u0161to je u Hrvatskoj rad na odre\u0111eno temeljni oblik nesigurnog pre- karnog rada, te uzrokom pove\u0107anog jaza u pla\u0107ama i mirovinama, tako je skra\u0107eni rad (part-time) temeljni razlog visokog penzijskog jaza u Njema\u010dkoj i Nizozemskoj, Au\u00adstriji i Luxembourgu (jer u njima 30 do 70 posto \u017eena radi u skra\u0107enom radu).<\/p>\n<p>Tu je i problem niske stope zaposle\u00adnosti \u017eena i nedostatak mehanizama creditinga (kompenzacije) za nepla\u0107eni rad u skrbi. Prema anketama koje su provele \u017eenske sindikalne grupe udate \u017eene ima\u00adju ni\u017ee mirovine, kao i one koje imaju vi\u0161e djece.\u00a0 Kako vlade nastoje reducirati prora\u00ad\u010dunske tro\u0161kove, tako re\u017eu davanja za so\u00adcijalnu za\u0161titu i redistributivne elemente mirovinskih sustava, primjerice smanjuju minimalne mirovine.<\/p>\n<p>Potrebno je, dakle, zakonima, propisi\u00adma, kolektivnim ugovorima itd. osigurati dobro obrazovanje za mlade, kvalitetna i sigurna radna mjesta, \u0161to manje skra\u0107e\u00adnog rada, dru\u0161tveno razvijen sustav skrbi o djeci i usluga, te suzbiti razli\u010dite oblike diskriminacije \u017eena, osobito onih u fertil- noj dobi kojima prijeti otkaz ukoliko osta\u00adnu trudne.<\/p>\n<h3>Ni\u0161ta bez minimalne mirovine<\/h3>\n<p>K tome, niz je mjera potrebno poduzeti u okviru mirovinskog sustava. Na prvom mjestu, to je uvo\u0111enje minimalne mirovi\u00adne, dr\u017eavne naknade za starost (tzv, \u201ena\u00adcionalne mirovine&#8221;), no za o\u010dekivati je da \u0107e se u mirovinskim sustavima kona\u010dno priznati i nepla\u0107eni rad \u017eena i socijalne us\u00adluge koje pru\u017eaju u zajednici, pa \u0107e se time sprije\u010diti njihovo siroma\u0161enje. Kompenza\u00adcija za takva razdoblja rada su neophodna i mnoge su dr\u017eave zapo\u010dele izra\u017eavati taj udjel rada u svojim bud\u017eetima.<\/p>\n<p>Prvi javni mirovinski stup pogoduje \u017ee\u00adnama. S toga je neophodno je i imati kva\u00adlitetne modele uskla\u0111ivanja (indeksacija) mirovina, jer i oni najdirektnije utje\u010du na smanjivanje rodnog jaza u penzijama. Da\u00adkako, obiteljske mirovine trebaju biti pro\u0161i\u00adrene i na razvedene, vanbra\u010dne i istospolne partnere, a sustavi solidarnosti oja\u010dani.<\/p>\n<p>Stroga penalizacija prijevremene miro\u00advine je posebno \u0161tetna za \u017eene, jer najve\u0107i dio njih ne uspijeva se zaposliti u starijoj dobi ili ih naprosto poslodavci natjeraju u raniju mirovinu s mamcem skromne otpre\u00admnine.<\/p>\n<p>Nadalje, redistributivni elementi u mirovinskoj formuli ciljaju na slabljenje veza izme\u0111u doprinosa i beneficija poput priznavanja prosje\u010dne pla\u0107e za odre\u0111ena razdoblja nezaposlenosti, iako doprinosi nisu upla\u0107eni. Posljednji instrument su na\u00adknade za brigu o djeci, koje variraju me\u0111u \u010dlanicama EU &#8211; od tri mjeseca u Belgiji do tri godine u Njema\u010dkoj. Naknade za brigu o starijim \u010dlanovima obitelji na\u017ealost jo\u0161 nisu ra\u0161irene u Europi, ve\u0107 se samo predvi\u00ad\u0111aju u Njema\u010dkoj i Finskoj.<\/p>\n<h3>Kakva reforma pogoduje \u017eenama<\/h3>\n<p>Na kraju nam preostaje postaviti pita\u00adnja: je li\u201edizajn&#8221; mirovinskog sustava va\u017ean za \u017eene? Mo\u017ee li odre\u0111eni tip mirovinskog sustava pogodovati \u017eenama vi\u0161e nego neki drugi? Na oba pitanja odgovor je &#8211; da! To je i optimisti\u010dan rakurs, jer nazna\u010duje mogu\u0107nost smanjivanja jaza odgovaraju\u00ad\u0107im zakonskim okvirima i mjerama.<\/p>\n<p>Prema novijim istra\u017eivanjima (Mercer) Europski rodni jaz u mirovinama je, dakle, vi\u0161e nego dvostruko vi\u0161i od onog u pla\u0107a\u00adma &#8211; 40 posto u odnosu na jaz u pla\u0107ama od 16 posto. Njegova veli\u010dina varira me\u0111u zemljama od 4 do 49 posto. Najni\u017ei je u \u00a0\u00a0\u00a0Balti\u010dkim zemljama te ve\u0107ini novih (biv\u0161ih socijalisti\u010dkih) zemalja, a najvi\u0161i u Cipru i Njema\u010dkoj (46,5posto), s naglaskom da ve\u0107ina mirovinskih \u201eproizvoda&#8221; su skro\u00adjeni za mu\u0161karca s punim 40-godi\u0161njim stalnim radom, a nikako i za divergentne potrebe \u017eenskog rada. Najni\u017ei mirovinski jaz je u Estoniji, Slova\u010dkoj, Litvi i \u010ce\u0161koj, a najvi\u0161i u Rumunjskoj, Poljskoj, Hrvatskoj i Sloveniji. Nije utje\u0161na neosporna \u010dinjenica da su u svim europskim zemljama \u017eenske mirovine ni\u017ee nego mu\u0161ke.<\/p>\n<p>2017. godine Europska komisija je po\u00adnovila svoje \u010dvrsto opredjeljenje za bor\u00adbu protiv spolnih nejednakosti, posebno naglasiv\u0161i kako \u010dak 76 posto europskih gra\u0111ana smatra da ta borba treba biti na \u010delu liste prioriteta. Eurobarometrove pak ankete navode kako \u010dak 91 posto Euro\u00adpljana dr\u017ei kako je nejednakost mu\u0161karaca i \u017eena mogu\u0107e \u201epopraviti&#8221; tek kreiranjem pravednijeg i po\u0161tenijeg dru\u0161tva.<\/p>\n<p>Hrvatske gra\u0111ane se o tome i ne pita, a niti je ne\u0161to takvo na listi prioriteta po\u00adsljednjih vlada. U Hrvatskoj, prema poda\u00adcima Eurotata, mirovinski rodni jaz je vi\u0161i od 25 posto, iako hrvatski podaci govore druk\u010dije; naravno &#8211; manje. A pri tom zapo\u00ad\u010deli tamo gdje je neophodno. Progovoriti u javnosti! <a href=\"http:\/\/www.suh.hr\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><em>\/Jasna Petrovi\u0107, Glas umirovljenika\/<\/em><\/a><\/p>\n<div id=\"mojev-2258965295\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Za svakih 100 eura koje dobije mu\u0161karac, \u017eena dobije samo 60 eura. Prema anketama koje su provele \u017eenske sindikalne grupe udate \u017eene ima\u00adju ni\u017ee mirovine, kao i one koje imaju vi\u0161e djece.\u00a0  <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5000,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[476,285,18,463],"class_list":["post-12487","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-diskriminacija","tag-feminizam","tag-mirovine","tag-ravnopravnost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12487","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12487"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12487\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5000"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12487"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12487"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12487"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}