{"id":126019,"date":"2025-02-02T14:14:49","date_gmt":"2025-02-02T13:14:49","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=126019"},"modified":"2025-02-02T14:14:50","modified_gmt":"2025-02-02T13:14:50","slug":"nocu-ste-budni-i-brinete-ovo-ce-vas-smiriti-bolje-od-bilo-koje-tablete","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2025\/02\/nocu-ste-budni-i-brinete-ovo-ce-vas-smiriti-bolje-od-bilo-koje-tablete\/","title":{"rendered":"No\u0107u ste budni i brinete? Ovo \u0107e vas smiriti bolje od bilo koje tablete"},"content":{"rendered":"\n

San je nu\u017ean za zdravlje i funkcioniranje organizma. No, bezbroj savjeta, bilo da dolaze od znanstvenika ili TikTok influencera<\/em>, na kraju samo pove\u0107avaju anksioznost.<\/p>\n\n\n\n

\u0160tovi\u0161e, bombardiraju nas upozorenjima da lo\u0161 san pove\u0107ava rizik od sr\u010danih bolesti, dijabetesa, Alzheimerove bolesti, pretilosti, depresije i prerane smrti. Stoga ne \u010dudi \u0161to se toliko ljudi o\u010dajni\u010dki bori sa snom. \u010cak 37 posto ljudi ima tegobe, prema organizaciji Sleep Charity<\/em>. A ovaj farmaceutski sektor, potpomognut strahom od nespavanja, vrijedi nevjerojatnih 585 milijardi dolara.<\/p>\n\n\n\n

Dodatno vrijeme kao dar<\/h3>\n\n\n\n

Kod ljudi koji se bude no\u0107u to stalno podsje\u0107anje da je san na\u0161a supermo\u0107 samo poja\u010dava anksioznost. Annabel Abbs<\/strong>, autorica koje pi\u0161e za The Guardian<\/em>, priznaje da je i sama bila me\u0111u onima s poreme\u0107enim snom. No, uspje\u0161no je prevladala strahove, prigrlila neprospavano no\u0107no vrijeme i naposljetku postigla \u017eeljeni ritam spavanja.<\/p>\n\n\n\n

O tome ka\u017ee: “Kad je niz \u017eivotnih gubitaka moju blagu nesanicu pretvorio u neizdr\u017eivu, poslu\u0161ala sam savjet stru\u010dnjaka za san koji mi je predlo\u017eio da je do\u017eivim kao luksuzan dar dodatnog vremena. S takvim pristupom, moje neprospavane no\u0107i postale su prilika za u\u010denje i istra\u017eivanje, umjesto histeriziranja kao kad sam na nesanicu gledala kao na \u017eivotnu prijetnju”, svjedo\u010di Abbs. <\/p>\n\n\n\n

Dodaje da je to dodatno vrijeme dobro iskoristila i istra\u017eila povijesne i znanstvene \u010dinjenice o snu koje su je utje\u0161ile da nije sve tako crno i bijelo, a kamoli fatalno. Svoj napredak zahvaljuje \u010detiri klju\u010dna uvida<\/strong>, koje dijeli s nama.<\/p>\n\n\n\n

Nitko nije umro od nesanice<\/h3>\n\n\n\n

“Ljudi su oduvijek prolazili kroz razdoblja kratkog i isprekidanog sna. Pisma, dnevnici i anegdote dokazi su koji stolje\u0107ima pokazuju da je no\u0107 bila vrijeme budnosti, slavlja i isprekidanog spavanja. Bilo da se radilo o pogrebnim bdijenjima, crkvenom bdijenju, elementarnim nepogodama ili brizi za bolesne i bebe, na\u0161i preci redovito su pro\u017eivljavali nedostatak sna”, pi\u0161e Abbs.<\/p>\n\n\n\n

“Dr. Tim Hearn<\/strong> s Newnham Collegea u Cambridgeu smatra da je nespavanje \u017eenama u pro\u0161losti osiguralo evolucijsku prednost. One koje su mogle izdr\u017eati dugotrajne poreme\u0107aje cirkadijskog ritma (uslijed brige za novoro\u0111en\u010de) i pritom funkcionirati, bile su otpornije i po\u017eeljnije partnerice. Zanimljivo je i to da nekoliko istra\u017eivanja o u\u010dincima isprekidanog i kratkog sna pokazuje da to nije ostavilo negativne posljedice na \u017eene”, isti\u010de.<\/p>\n\n\n\n

Bu\u0111enje usred no\u0107i je posve normalno<\/h3>\n\n\n\n

“Prema istra\u017eivanju povjesni\u010dara Rogera Ekircha<\/strong>, dvokratno spavanje bilo je uobi\u010dajeno sve do industrijske revolucije. U nekim se mediteranskim zemljama tzv. siesta<\/em> (kratki odmor tijekom dana, obi\u010dno poslije ru\u010dka) zadr\u017eala do danas. Mnoge autohtone zajednice jo\u0161 uvijek spavaju u dva navrata.”<\/p>\n\n\n\n

“Budna razdoblja tijekom no\u0107i na\u0161i su preci koristili za duhovnost ili kreativnost. Mnogi dnevnici otkrivaju da je molitva bila popularna aktivnost usred no\u0107i. Za \u017eene, no\u0107 je \u010desto bila dragocjeno privatno vrijeme za u\u010denje, pisanje, slikanje i razmi\u0161ljanje. Primjerice, slikarice Lee Krasner i Joan Mitchell slikale su no\u0107u, kao i brojni pisci koji su ispisali svoja djela u ‘sitan sat’. Kad sam sve to osvijestila, i sama sam, kad nisam mogla spavati, po\u010dela slijediti njihov primjer”, isti\u010de Abbs.<\/p>\n\n\n\n

Prestanite se brinuti da ne\u0107ete funkcionirati<\/h3>\n\n\n\n

Ve\u0107ina ljudi tijekom dana nema priliku nadoknaditi izgubljeni san i prepustiti se siesti<\/em>, a sve zbog pritiska kapitalizma, \u0161kolskih rasporeda i interneta dostupnog 24 sata na dan. Sve to pove\u0107ava anksioznost koju onda osjetimo tijekom neprospavanih no\u0107i. No, ne treba pani\u010dariti jer iako sutradan mo\u017eda ne\u0107emo biti u najboljem izdanju, poja\u010dana no\u0107na anksioznost \u0107e ujutro izblijedjeti.<\/p>\n\n\n\n

“Mnoge govore odr\u017eala sam nakon 35 sati bez sna, brojne ispite polo\u017eila nakon besanih no\u0107i i podigla \u010detvero djece, a to je zna\u010dilo desetlje\u0107e oskudnog sna. Jo\u0161 uvijek sam ovdje i nikada ni\u0161ta sutradan nije bilo toliko lo\u0161e, koliko mi se stra\u0161nim \u010dinilo no\u0107u. \u010covjek se sabere i razbudi”, naglasila je ova autorica.<\/p>\n\n\n\n

Shvatite da smo programirani za razmi\u0161ljanje no\u0107u<\/h3>\n\n\n\n

“Normalno je da nam no\u0107u naviru misli, ali i da nam sve izgleda katastrofalnije nego \u0161to jest. \u010cak i najnovija istra\u017eivanja otkrivaju da se na\u0161 ‘um nakon pono\u0107i’ razlikuje od ‘dnevnog uma’. Ta evoluirali smo da budemo oprezniji no\u0107u! Sada kad to razumijem, \u010dim no\u0107u po\u010dnem dramatizirati i preuveli\u010davati, podsjetim se da je to moj ‘um nakon pono\u0107i’ i da \u0107e ujutro sve izgledati druga\u010dije i bolje”, napominje autorica Annabel Abbs<\/strong>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Stru\u010dnjaci savjetuju da bismo trebali spavati sedam do osam sati bez prekida te nas poti\u010du da pratimo, brojimo i mjerimo sate i minute sna kako bismo postigli savr\u0161enstvo spavanja. No, dio autora i istra\u017eiva\u010da sna tvrdi da nam to stvara pretjeran pritisak. <\/p>\n","protected":false},"author":17,"featured_media":127200,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[224],"class_list":["post-126019","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-nesanica"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/126019","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/17"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=126019"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/126019\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":127199,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/126019\/revisions\/127199"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/127200"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=126019"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=126019"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=126019"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}