{"id":127500,"date":"2025-02-06T14:35:34","date_gmt":"2025-02-06T13:35:34","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=127500"},"modified":"2025-02-06T14:37:16","modified_gmt":"2025-02-06T13:37:16","slug":"uvjeti-za-mirovinu-u-hrvatskoj-i-europi-kako-stojimo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2025\/02\/uvjeti-za-mirovinu-u-hrvatskoj-i-europi-kako-stojimo\/","title":{"rendered":"Uvjeti za mirovinu u Hrvatskoj i Europi: Kako stojimo?"},"content":{"rendered":"\n<p>Dok se u Hrvatskoj starosna mirovina ostvaruje s 65 godina i najmanje 15 godina sta\u017ea, u pojedinim \u010dlanicama EU radnici ve\u0107 znaju da \u0107e raditi do 70. godine, a mo\u017eda i du\u017ee. <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/nijemci-moraju-znatno-du%C5%BEe-raditi-do-mirovine-nego-drugi-u-eu\/a-71491685\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Deutsche Welle<\/a> donosi usporedbu mirovinskih sustava diljem Europe i otkriva gdje su uvjeti najstro\u017ei.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Francuska: \u010cak 43 godine mirovinskih uplata<\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;Najranija dob za odlazak u mirovinu u Francuskoj pove\u0107ana je sa 62 na 64 godine. Me\u0111utim, da bi se primala puna penzija, potrebno je upla\u0107ivati doprinose 42 ili 43 godine&#8221;, obja\u0161njava Friederike Hofmann, dopisnica njema\u010dkog javnog servisa ARD iz Pariza.<\/p>\n\n\n\n<p>Pove\u0107ana je ne samo starosna granica za odlazak u mirovinu, ve\u0107 i broj godina, potrebnih za uplate u mirovinski fond. Prije reforme bilo je potrebno 41,5 godina, a sada \u0107e Francuzi morati raditi 43 godine kako bi ostvarili punu mirovinu. Tko to ne postigne, morat \u0107e produ\u017eiti radni vijek do 67. godine, dodaje Hofmann.<\/p><div id=\"mojev-4013264866\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Njema\u010dka: Od 2007. kasniji odlazak u mirovinu<\/h3>\n\n\n\n<p>U Njema\u010dkoj je jo\u0161 2007. godine donesen Zakon o prilago\u0111avanju starosne granice, kojim je predvi\u0111eno postepeno pove\u0107anje starosne granice za odlazak u mirovinu. Za osiguranike ro\u0111ene 1964. godine i kasnije, granica je pomaknuta na 67 godina. Za generacije ro\u0111ene izme\u0111u 1947. i 1963. predvi\u0111en je prijelazni period sa postupnim pove\u0107anjem dobi za odlazak u mirovinu.<\/p>\n\n\n\n<p>Da bi se ranije oti\u0161lo u punu mirovinu u Njema\u010dkoj je potrebno imati 45 godina radnog sta\u017ea. \u010cak i tada, mirovina sa 63 godine bez umanjenja nov\u010danog iznosa vi\u0161e nije mogu\u0107a, isti\u010de Christian Lindner iz Langebr\u00fccka u Saskoj.<\/p>\n\n\n\n<p>Prosje\u010dna starosna mirovina mu\u0161karaca s najmanje 35 godina osiguranja iznosila je 2023. godine oko 1.800 eura. \u017dene su u prosjeku mogle ra\u010dunati na 1.333 eura. Na razini cijele dr\u017eave iznos starosne mirovine nakon najmanje 35 godina osiguranja bio je ne\u0161to vi\u0161i: za mu\u0161karce 1.809 eura, a za \u017eene 1.394 eura.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovaj savjetnik i stru\u010dnjak za mirovine ka\u017ee: &#8220;Zakonodavac je odredio da ta pravila vrijede samo za osiguranike ro\u0111ene prije 1953. godine. Za mla\u0111e, dakle sve ro\u0111ene izme\u0111u 1953. i 1964. godine, starosna granica se postepeno pove\u0107ava na 65 godina \u2013 \u010dak i ako imaju 45 godina radnog sta\u017ea.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Nizozemska, Danska, \u0160panjolska&#8230;<\/h3>\n\n\n\n<p>Prema analizi Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Nijemci su me\u0111u onima, koji najdu\u017ee rade u EU. U 2022. godini prosje\u010dna starosna dob za odlazak u mirovinu bila je blizu 66 godina. U Nizozemskoj i Danskoj ta dob iznosi gotovo 67 godina, u \u0160panjolskoj 65, dok je u Austriji za mu\u0161karce 65, a za \u017eene trenutno 61 godina.<\/p>\n\n\n\n<p>U Francuskoj i Italiji je prag oko 64 godine. U Gr\u010dkoj i Luksemburgu radnici odlaze u mirovinu ve\u0107 sa 62 godine. OECD-ova ekspertica za mirovine, Monika Queisser, ka\u017ee za TV-magazin Plusminus da su mnoge zemlje slijedile Njema\u010dku u podizanju starosne dobi za umirovljenje, ali da je njema\u010dka kombinacija, po kojoj se tek nakon 45 godina sta\u017ea mo\u017ee oti\u0107i u penziju sa 65 godina, relativno stroga u usporedbi s drugim dr\u017eavama.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Hrvatska: Najmanje 15 godina sta\u017ea<\/h3>\n\n\n\n<p>U Hrvatskoj osiguranici ostvaruju pravo na starosnu mirovinu ako imaju 65 godina i najmanje 15 godina mirovinskog sta\u017ea. Za \u017eene vrijedi prijelazno razdoblje od 1. sije\u010dnja 2020. do 31. prosinca 2029., tijekom kojeg je dobna granica ni\u017ea od 65 godina. U 2023. godini iznosila je 63 godine i 3 mjeseca te se svake godine pove\u0107ava za tri mjeseca. Prosje\u010dna neto mirovina je oko 500 eura.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Italija: Strogi uvjeti uz brojne iznimke<\/h3>\n\n\n\n<p>Italija je tako\u0111er podigla starosnu granicu na 67 godina, ali u praksi mnogi odlaze u mirovinu ve\u0107 sa 62 godine i to \u010desto uz pune nov\u010dane iznose. Razne iznimke to omogu\u0107avaju, obja\u0161njava ARD-ov dopisnik iz Rima Andreas Herz. &#8220;Politi\u010dari sada \u017eele ograni\u010diti te iznimke. Planirano je da mla\u0111e generacije rade i do 71. godine.&#8221; Italija izdvaja najve\u0107i dio dr\u017eavnog bud\u017eeta za mirovine u cijeloj EU.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Danska: Dob za umirovljenje raste sa \u017eivotnim vijekom<\/h3>\n\n\n\n<p>Ono \u0161to se u mnogim zemljama tek razmatra, u Danskoj je ve\u0107 stvarnost \u2013 mirovinska dob raste zajedno s prosje\u010dnim \u017eivotnim vijekom. Trenutno iznosi 67 godina, ali \u0107e se dalje pove\u0107avati, obja\u0161njava ARD-dopisnica Rikke Detlefsen iz Kopenhagena.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ja \u0107u morati \u010dekati do 2033. godine da s punih 68 godina odem u mirovinu. Od 2040. godine starosna granica \u0107e iznositi 70 godina. A ako se \u017eivotni vijek i dalje bude produ\u017eavao, ona \u0107e nastaviti rasti.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Moglo bi se desiti da njena danas 25-godi\u0161nja k\u0107erka mora raditi sve do 74. godine. Mirovine u Danskoj su financirane iz poreza. Bez obzira da li si bogat ili siroma\u0161an, zajam\u010den iznos je 965 eura mjese\u010dno. Oni, koji nemaju dodatnu privatnu u\u0161te\u0111evinu, dobivaju jo\u0161 toliko. Me\u0111utim, sve vi\u0161e ljudi, posebno fizi\u010dki radnici, medicinske sestre i njegovatelji, tra\u017ee prijevremenu penziju jer ne mogu izdr\u017eati da rade do propisane starosne granice.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Austrija: Sli\u010dno kao Hrvatska<\/h3>\n\n\n\n<p>U Austriji zasad nema planova da se starosna granica podigne na 67 godina. Za mu\u0161karce je propisana starosna granica 65 godina, a za \u017eene trenutno 61 godina. Me\u0111utim, do 2033. godine i za \u017eene \u0107e granica biti 65 godina, ka\u017ee Nikolaus Neumaier iz ARD-ovog studija u Be\u010du.<\/p>\n<div id=\"mojev-2054907324\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Iako \u010desto kritiziramo hrvatski mirovinski sustav i smatramo da je dob za umirovljenje previsoka, u mnogim europskim zemljama uvjeti su bitno stro\u017ei.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":91066,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[2706,574],"class_list":["post-127500","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-dob-za-umirovljenje","tag-europska-unija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/127500","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=127500"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/127500\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":127504,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/127500\/revisions\/127504"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/91066"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=127500"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=127500"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=127500"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}