{"id":128066,"date":"2025-02-13T08:57:12","date_gmt":"2025-02-13T07:57:12","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=128066"},"modified":"2025-02-13T08:57:45","modified_gmt":"2025-02-13T07:57:45","slug":"zasto-su-mirovine-male-i-nelogicne-sve-bolesti-hrvatskog-mirovinskog-sustava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2025\/02\/zasto-su-mirovine-male-i-nelogicne-sve-bolesti-hrvatskog-mirovinskog-sustava\/","title":{"rendered":"Za\u0161to su mirovine male i nelogi\u010dne: Sve bolesti hrvatskog mirovinskog sustava"},"content":{"rendered":"\n

Sve vi\u0161e \u010dlanica Europske unije ima probleme u svojim mirovinskim sustavima. Manje vi\u0161e, sve su one suo\u010dene s problemom starenja stanovni\u0161tva, demografskim problemima, nedostatkom radne snage i uvozom imigranata, pi\u0161e mirovinski analiti\u010dar \u017deljko \u0160emper<\/strong> za Glas umirovljenika<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Kona\u010dno je i Europska komisija, odnosno njezin Odbor za socijalnu za\u0161titu, uo\u010dio velike probleme u mirovinskom sustavu Hrvatske i dala nam svoje preporuke. Neke od njih bi bile u korist umirovljenika, ali su neke od predlo\u017eenih ve\u0107 do\u017eivjele fijasko, kao \u0161to je bio referendum “67 je previ\u0161e”. Pitanje je samo, koliko su te preporuke obvezuju\u0107e i kako \u0107e Hrvatska reagirati na njih?<\/p>\n\n\n\n

Europska komisija svojim preporukama od dr\u017eava \u010dlanica tra\u017ei provedbu reformi kojima \u0107e modernizirati svoje mirovinske sustave: 1. pove\u0107anje dobne granice u skladu s produljenjem o\u010dekivanog trajanja \u017eivota, 2. mjere koje demotiviraju prijevremeno umirovljenje i poti\u010du ostanak na radnom mjestu, 3. promjenu modela oporezivanja, da se pove\u0107a neoporezivi dio mirovine, 4. da se izmijeni model indeksacije, odnosno na\u010din uskla\u0111ivanja mirovina i 5. da se umirovljenike s niskim primanjima za\u0161titi od siroma\u0161tva raznim dodacima i naknadama.<\/p>\n\n\n\n

Od po\u010detka mirovinske reforme od 1. sije\u010dnja. 1999. novi Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO) zna\u010dajno je, \u010dak se mo\u017ee re\u0107i, katastrofalno o\u0161tetio pojedine skupine umirovljenika, kao \u0161to je do\u017eivotna penalizacija, obra\u010dunsko razdoblje za izra\u010dun mirovine, prijevara kod izra\u010duna prve aktualne vrijednosti mirovina (AVM).<\/p>\n\n\n\n

U ovih 25 godina Sindikat i Matica umirovljenika izborili su niz pobolj\u0161anja i izmjena pojedinih lo\u0161ih odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO), ali jo\u0161 uvijek ima dosta toga \u0161to treba mijenjati. Vlada RH tako\u0111er poku\u0161ava “grebati” po povr\u0161ini problema, a prijedlozi i efekti tih poku\u0161aja su “mrvice” koje ostanu na stolu bogata\u0161a nakon kraljevskog ru\u010dka!<\/p>\n\n\n\n

Pove\u0107anje dobne granice. <\/h3>\n\n\n\n

Lo\u0161 omjer osiguranika i umirovljenika (1,39:1) Vlada je 2019. poku\u0161ala pove\u0107ati granicu za odlazak u starosnu mirovinu na 67 godina \u017eivota, ali su sindikati referendumom “67 je previ\u0161e” to sprije\u010dili. Statistika HZMO-a stvarno pokazuje, da imamo prosje\u010dno samo 31 godinu sta\u017ea. Tzv. stari umirovljenici umirovljeni do 31. prosinca 1998. imaju sta\u017e od 28 g. 7 mj. i prosje\u010dnu mirovinu 618,73 eura, a “novi” umirovljenici nakon 1. sije\u010dnja 1999. imaju sta\u017e od 31 g. 9 mj. i prosje\u010dnu mirovinu od 565,49 eura.<\/p>\n\n\n\n

I taj podatak pokazuje anomaliju gdje “stari” umirovljenici imaju manji prosje\u010dan sta\u017e za tri godine i ve\u0107u prosje\u010dnu mirovinu za 53,24 eura (9,41 posto) od “novih” umirovljenika. To je posljedica pogre\u0161nog izra\u010duna prve AVM, gdje u izra\u010dun nije uzeta isplata dodatka 100 kn+6 posto od studenog 1998., kao ni individualna isplata obe\u0161te\u0107enja “starim” umirovljenicima od 2006.-2013. godine.<\/p>\n\n\n\n

Prijevremene mirovine<\/h3>\n\n\n\n

Krajem 2024. godine u mirovinskom sustavu imamo 176.851 korisnika prijevremenih mirovina (14,4 posto ukupnih mirovina) s prosje\u010dnom mirovinom od 573 eura \u0161to je 42 posto prosje\u010dne pla\u0107e. Zbog nepravedne i visoke do\u017eivotne penalizacije prijevremene mirovine su u prosjeku \u010dak ni\u017ee od starosnih mirovina, iako korisnici tih mirovina imaju du\u017ei sta\u017e za \u010detiri godine, \u0161to tako\u0111er spada u anomalije mirovinskog sustava.<\/p>\n\n\n\n

Sada EK i Odbor preporu\u010duju daljnje mjere, da se jo\u0161 vi\u0161e demotivira odlazak u prijevremenu mirovinu, pa se ve\u0107 \u010duje o prijedlogu, kako bi se uvjet godina pove\u0107ao sa 60 na 62 dvije godine \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

Oporezivanje mirovina<\/h3>\n\n\n\n

EK je uvidjela nisku razinu hrvatskih mirovina, prema kojoj je Hrvatska u dru\u0161tvu s Bugarskom i Litvom na dnu tablice \u010dlanica EU prema udjelu mirovina u pla\u0107i. Prosje\u010dna hrvatska pla\u0107a prema ZOMO-u je za prosinac iznosila 575,63 eura, a cenzus za pla\u0107anje poreza je iznosio 560 eura. Iako svake godine ministri financija provode poreznu reformu, ali nitko od njih nije uo\u010dio jo\u0161 jednu anomaliju, da se i na prosje\u010dnu mirovinu pla\u0107a porez.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 jedan primjer su dodaci koje je Vlada poklanjala umirovljenicima s ni\u017eim mirovinama, gdje je u rujnu 2024. cenzus za dobivanje dodatka iznosio 840 eura. Tako je zna\u010dajan broj umirovljenika u zadnja tri mjeseca dr\u017eavi natrag putem poreza vratio dio ili \u010dak cijeli iznos od 60 ili 80 eura dodatka. EK je uo\u010dila preniski cenzus mirovine na koju se pla\u0107a porez i preporu\u010duje pove\u0107anje neoporezivog dijela mirovine, a na\u0161e mi\u0161ljenje je da se na ovako niske mirovine ne treba pla\u0107ati porez!<\/p>\n\n\n\n

Indeksacija ili uskla\u0111ivanje mirovina<\/h3>\n\n\n\n

Uskla\u0111ivanje mirovina provodi se svakih \u0161est mjeseci prema stopi rasta potro\u0161a\u010dkih cijena i stopi rasta bruto pla\u0107a. Cilj uskla\u0111ivanja je za\u0161tita realne vrijednosti mirovina u odnosu na cijene i pla\u0107e. Dr\u017eavni zavod za statistiku dostavlja stope rasta cijena i pla\u0107a Upravnom vije\u0107u HZMO-a koje svojom odlukom donosi postotak uskla\u0111ivanja mirovine. Omjer cijena i mirovina od 1999. godine je iznosio 50:50, od 2014. smo izborili omjer 70:30, ali samo za uskla\u0111ivanja od 1. sije\u010dnja, a od 2019. se primjenjuje i od 1. srpnja.<\/p>\n\n\n\n

Prije godinu dana Vlada je kona\u010dno nakon vi\u0161egodi\u0161njih zahtjeva prije parlamentarnih izbora obe\u0107ala izmjenu omjera na 85:15, koje \u0107e vjerojatno krenuti od 1. srpnja ove godine. Od 1. srpnja od nove formule 85:15 mo\u017eemo o\u010dekivati tek 1-3 eura vi\u0161e od sada\u0161nje 70:30. Preporuka EK je da se promijeni model indeksacije, kako bi se pove\u0107ao udjel mirovine u pla\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161tita umirovljenika s niskim mirovinama<\/h3>\n\n\n\n

Odbor za socijalnu za\u0161titu EK \u017eeli za\u0161tititi umirovljenike s niskim primanjima. Dr\u017eava u tom smislu ispla\u0107uje jednokratne nov\u010dane naknade dvaput godi\u0161nje u iznosu od 60 do 160 eura za one \u010dija mirovina ne prelazi 840 eura. Ipak, dr\u017eavi je potrebna cjelovita politika kako bi umirovljenike s najni\u017eim prihodima za\u0161titila od siroma\u0161tva u starosti, a jedan od na\u010dina je i pove\u0107anje najni\u017eih mirovina.<\/p>\n\n\n\n

Poseban problem je penalizacija najni\u017eih mirovina, tako da Hrvatska ima institut “najni\u017ea mirovina manja od najni\u017ee mirovine”. Prijedlog izmjene ZOMO-a o ukidanju penalizacije jo\u0161 je na \u010dekanju, isto kao i smanjenje i ukidanje HRT naknade!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Europska komisija uo\u010dila je ozbiljne probleme u hrvatskom mirovinskom sustavu i dala preporuke za reforme. No, koliko su te preporuke obvezuju\u0107e i ho\u0107e li ih Hrvatska uop\u0107e provesti?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":91603,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4947],"tags":[1113,18,3498,971],"class_list":["post-128066","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mirovina","tag-europska-komisija","tag-mirovine","tag-penalizacija","tag-uskladivanje-mirovina"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/128066","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=128066"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/128066\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":128070,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/128066\/revisions\/128070"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/91603"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=128066"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=128066"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=128066"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}