“To su jako sebi\u010dni ljudi, misle samo na sebe.” “Bolesnica, ni ne zna gdje je \u0161uplja!” “Dementan starac oduzima radno mjesto mladima!” <\/p>\n\n\n\n
To su tri simptomatska komentara na tri razli\u010dita novinarska priloga koja se bave kasnom trudno\u0107om, alternativnim brakom i radom u mirovini. Sva tri komentara imaju ne\u0161to zajedni\u010dko: poku\u0161avaju posramiti i obezvrijediti osobu u kojoj se u prilogu govori.<\/p>\n\n\n\n
Vjerojatno ste i sami primijetili kako su dru\u0161tvene mre\u017ee preuzeli ljudi koji uglavnom niti \u017eele dru\u0161tvo u smislu prijateljstva i podr\u0161ke, niti \u017eele civiliziranu komunikaciju. Njihov cilj je uvrijedi, posramiti, izre\u0107i povr\u0161nu kritiku i produ\u017eiti dalje na sljede\u0107u objavu pod kojom \u0107e \u010diniti isto.<\/p>\n\n\n\n
Pri tome ih ne brine to \u0161to su ispali neosjetljivi, nepromi\u0161ljeni, nepristojni ili \u010dak svirepi. Dapa\u010de, \u010dak i u\u017eivaju u toj predstavi za koju bismo jo\u0161 prije dvadesetak godina rekli da iziskuje stru\u010dnu pomo\u0107. Ili, kako je to rekao jedan na\u0161 \u010ditatelj, “danas je posve normalno do\u0107i na (virtualni) Jela\u010di\u0107 plac, skinuti ga\u0107e, olak\u0161ati se i o\u010dekivati aplauz prolaznika”. <\/p>\n\n\n\n
Dodu\u0161e, ovakvo srozavanje javne rije\u010di posljedica je i algoritama dru\u0161tvenih mre\u017ea koji nepristojne i agresivne komentare \u010dini vidljivijima, budu\u0107i da oni izazivaju lan\u010danu reakciju i jo\u0161 ve\u0107u aktivnost mre\u017ee. <\/p>\n\n\n\n
To koriste i portali koji u komentarima na svojim slabo moderiranim stranicama dru\u0161tvenih mre\u017ea preko nepristojnih i ru\u017enih komentara dolaze do jo\u0161 vi\u0161e takvih komentara. To im izravno pove\u0107ava doseg, a posredno i \u010ditanost. Komentatore su, na taj na\u010din, pretvorili u korisne idiote<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n No \u0161to o svemu ka\u017eu sociolozi i psiholozi? Tko su ti ljudi koji ne haju za prljavi digitalni otisak koji iza sebe ostavljaju dok posramljuju ljude koji nemaju nikakav utjecaj na njihove \u017eivote? Koje potrebe zadovoljavaju ru\u017enim i negativnim komentiranjem tu\u0111ih \u017eivota?<\/p>\n\n\n\n U velikom broju slu\u010dajeva, radi se o mentalitetu \u010dopora. Sramo\u0107enje drugih nerijetko vodi do prihva\u0107anja unutar odre\u0111ene skupine i pozicioniranja unutar njene hijerarhije. Istra\u017eivanja pokazuju da takvo pona\u0161anje \u010desto nema korijen u \u017eelji da se uvrijedi osoba koju komentiraju, kao ni da joj se nanese \u0161teta. Cilj je oja\u010dati samopouzdanje, privu\u0107i pozornost na sebe, dobiti tap\u0161anje po ramenu u obliku lajkova i odobravanja.<\/p>\n\n\n\n Neki pak do\u017eivljavaju online <\/em>sramo\u0107enje kao na\u010din odr\u017eavanja dru\u0161tvenih standarda. Javno prozivanje ne\u010dijeg (percipiranog) neprimjerenog pona\u0161anja smatra se sredstvom odvra\u0107anja drugih od sli\u010dnih postupaka. Takav doprinos koheziji unutar zajednice ima smisla kada se radi o visokim humanisti\u010dkim vrijednostima ili situacijama stvarne ugroze. No kada se radi o \u010deprkanju po tu\u0111im \u017eivotima i intimnim odabirima, rije\u010d je samo o nedostatku dobrog ku\u0107nog odgoja.<\/p>\n\n\n\n Prividna anonimnost interneta mo\u017ee smanjiti osje\u0107aj odgovornosti, omogu\u0107uju\u0107i ljudima da izraze misli koje bi u izravnim interakcijama mo\u017eda zadr\u017eali za sebe; bilo zbog dru\u0161tvenih normi i o\u010duvanja ugleda, bilo iz straha da \u0107e \u017ertva uzvratiti istom mjerom. Ovaj fenomen, poznat kao u\u010dinak online <\/em>dezinhibicije, mo\u017ee rezultirati i pozitivnim i negativnim pona\u0161anjima, uklju\u010duju\u0107i i ekstremnim govorom mr\u017enje.<\/p>\n\n\n\n Kritiziranje drugih na dru\u0161tvenim mre\u017eama ponekad je na\u010din na koji pojedinci projiciraju vlastite nesigurnosti. Dok se fokusiraju na navodne mane drugih, lak\u0161e privremeno zaboravljaju svoje probleme.<\/p>\n\n\n\n \u010cesta izlo\u017eenost ovakvim neprijateljskim interakcijama na internetu vodi u spiralu gubitka moralne osjetljivosti. Ako je danas normalno nekome re\u0107i da je “glupa\u010da”, sutra \u0107e ista osoba izre\u0107i i \u010diniti puno gore stvari drugima. Osobe sa smanjenom moralnom osjetljivosti sklonije su sudjelovanju u sramo\u0107enju drugih, bez razmi\u0161ljanja o posljedicama po \u017ertve.<\/p>\n\n\n\n1. O\u010dekuju odobravanje, sanjaju o aplauzu<\/h3>\n\n\n\n
2. Digitalna moralna policija nikad ne spava<\/h3>\n\n\n\n
3. Hrabriji su nego “o\u010di u o\u010di”<\/h3>\n\n\n\n
4. Hra\u010dkaju druge da bi zaboravili na svoj \u010demer<\/h3>\n\n\n\n
5. Manje su moralno osjetljivi<\/h3>\n\n\n\n