{"id":12951,"date":"2018-03-04T21:26:11","date_gmt":"2018-03-04T20:26:11","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=12951"},"modified":"2018-03-04T21:27:10","modified_gmt":"2018-03-04T20:27:10","slug":"zbog-glasi-u-socijalistickom-raju-propada-cijela-generacija-djece","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/03\/zbog-glasi-u-socijalistickom-raju-propada-cijela-generacija-djece\/","title":{"rendered":"Zbog gladi u ‘socijalisti\u010dkom raju’ propada cijela generacija djece"},"content":{"rendered":"

U Venezueli je dr\u017eava preuzela zada\u0107u prehrane stanovni\u0161tva. Taj projekt se suo\u010dava sa stalnim neuspjesima. U jednoj klinici za neuhranjenu djecu u Caracasu ustanovili su razmjere tog neuspjeha, javlja Deutsche Welle<\/strong><\/a>.<\/p>\n

Medicinski tretman djece poput F\u00e9lixa Barona<\/strong> je sada uobi\u010dajena praksa u Dje\u010djoj bolnici Huan Manuel de Los Rios u Caracasu. On ima tek 11 mjeseci i te\u017eak je pet kilograma. To je tek ne\u0161to vi\u0161e od polovice prosje\u010dne tjelesne te\u017eine djece njegovog uzrasta. Njegova majka Jamile<\/strong> ka\u017ee da ne zna \u0161to se doga\u0111a s njezinim dje\u010dakom te da ne\u0161to sigurno utje\u010de na njegov apetit.<\/p>\n

Ranije je Jamile radila kao kuharica u jednom od boljih restorana u venezuelskoj prijestolnici, a sada je nezaposlena. Njezin mu\u017e ima posao – u dr\u017eavnoj slu\u017ebi. Kao i ve\u0107ina Venezuelaca on dobiva mjese\u010dnu minimalnu pla\u0107u: 248.510 bolivara i bonove za kupovinu hrane u vrijednosti od dodatnih 549.000 bolivara. Po slu\u017ebenom te\u010daju njegova primanja iznose ukupno 238 ameri\u010dkih dolara. Na crnom tr\u017ei\u0161tu, koje je zapravo jedino mjesto za mijenjanje valute, za tu svotu mo\u017ee dobiti oko 6,5 ameri\u010dkih dolara.<\/p>\n

Jedno zamrznuto pile ko\u0161ta vi\u0161e od polovice te svote. Ipak, Jamile ka\u017ee da ne gladuju: “Naravno da smo smanjili potro\u0161nju mesa, ali na tanjurima imamo hrane”, ka\u017ee ona, odbacuju\u0107i bilo kakav nagovje\u0161taj da bi stanje njezinog sina moglo imati veze s nedostatkom hrane. Ipak, ona priznaje da je samo tijekom 2017. izgubila oko deset kilograma tjelesne te\u017eine.<\/p>\n

\"kako

foto: Pixabay<\/p><\/div>\n

Najve\u0107i dio stanovni\u0161tva je neuhranjen<\/h3>\n

U svemu tome ona nije usamljena. Rezultati jedne zajedni\u010dke studije triju sveu\u010dili\u0161ta u Venezueli, provedene u prvoj polovici 2017. godine, pokazuju da se kod 70 posto ispitanika, sudionika studije, tijekom proteklih \u0161est mjeseci smanjila tjelesna te\u017eina – u prosjeku za oko \u0161est kilograma.<\/p>\n

\u010cak i ako rezultati studije nisu reprezentativni za cijelu zemlju, oni daju uvid u razmjere tog problema. Jedno je pak sigurno: Bilo da je rije\u010d o natprosje\u010dno gusto naseljenim podru\u010djima i velikim gradovima na obali Kariba, ruralnim podru\u010djima u podno\u017eju Anda ili potpuno udaljenim krajevima u blizini brazilske granice: \u0161irom Venezuele ljudi gladuju.<\/p>\n

A oskudica vi\u0161e nije samo problem najsiroma\u0161nijih obitelji. Inflacija, koja je u protekloj godini prema\u0161ila 2.000 posto, odrazila se na kupovnu mo\u0107 svih slojeva stanovni\u0161tva. Analiti\u010dari se pla\u0161e da bi 2018. godine gubitak vrijednosti valute mogao dose\u0107i \u010dak 10.000 posto. Vladine mjere vjerojatno ne\u0107e uspjeti umanjiti krizu. Ni izdavanje vlastite kripto-valute, kao ni sporadi\u010dna pove\u0107anja pla\u0107a ne rje\u0161avaju osnovni problem s kojim se suo\u010dava tamo\u0161nje gospodarstvo, koje u svim segmentima propada.<\/p>\n

\u010cak je i proizvodnja sirove nafte, koja \u010dini preko 90 posto devizne zarade te zemlje, u studenom 2017. dostigla najni\u017eu razinu u proteklih 30 godina. Kao rezultat toga devizne rezerve se smanjuju, dr\u017eava se smatra djelomice insolventnom, jer je u zaka\u0161njenju s pla\u0107anjem obveza, zbog \u010dega vladi nedostaje novca za uvoz hrane. Pri tome skoro sva hrana koja se konzumira u ovoj zemlji dolazi iz inozemstva, jer je nekada produktivna poljoprivreda skoro u potpunosti uni\u0161tena.<\/p>\n

\"Glad

foto: Pixabay<\/p><\/div>\n

Najvi\u0161e pogo\u0111ena djeca<\/h3>\n

Nedostatak hrane posebno poga\u0111a djecu. Jer tijekom ranog razvoja djece – od za\u010de\u0107a do navr\u0161etka druge godine \u2013 nedostaci i neuhranjenost imaju ozbiljne posljedice na njihov tjelesni i du\u0161evni razvitak.<\/p>\n

Prema istra\u017eivanju Caritasa u Venezueli, u urbanim podru\u010djima s niskim i vrlo niskim prihodima \u010dak 15,5 posto djece mla\u0111e od \u0161est godina je neuhranjeno. Jo\u0161 20 posto njih je direktno ugro\u017eeno zbog neuhranjenosti. “Baza podataka je mala i ne odnosi se na kompletno stanovni\u0161tvo”, priznaje Janet Rodrigues, \u0161efica ove humanitarne organizacije, dodaju\u0107i da bi takva anketa zapravo trebala biti zada\u0107a vlade. “Ali ona takve podatke nije objavila du\u017ee od dvije godine.” Za Rodrigues je pak jasno da su, prema kriterijima UN-a, podru\u010dja koja su bila predmet tih istra\u017eivanja suo\u010dena s potrebom hitne pomo\u0107i u hrani: “Ovo je vrlo ozbiljno i zahtijeva intervenciju me\u0111unarodnih organizacija – puno ve\u0107ih igra\u010da od nas.”<\/p>\n

Ako su Caritasovi podaci reprezentativni za \u010ditavu Venezuelu, najmanje 300.000 djece u dobi do pet godina moralo bi biti umjereno ili te\u0161ko neuhranjeno – samo u ni\u017eem i ni\u017eem srednjem sloju dru\u0161tva.<\/p>\n

Po\u010dinje humanitarna katastrofa<\/h3>\n

Iako se razmjeri ove humanitarne krize jo\u0161 dr\u017ee pod kontrolom, to samo zato \u0161to vlada jo\u0161 uvijek dijeli hranu, od trenutka kada je prije dvije godine ekonomska situacija posve izmakla kontroli. Gajbe u kojima se dijele obroci sadr\u017ee osnovne namirnice kao \u0161to su ri\u017ea, bra\u0161no, ulje, tjestenina, \u0161e\u0107er i sol. Rije\u010d je o velikoj koli\u010dini ugljikohidrata i malo masno\u0107e, \u0161to je hrana bez proteina \u2013 kako biljnih, tako i \u017eivotinjskih.<\/p>\n

Hrana vas mo\u017ee zasititi, kao \u0161to tvrdi Jamile, majka malog F\u00e9lixa Barona. Ali, to se te\u0161ko mo\u017ee nazvati uravnote\u017eenom ishranom, ka\u017ee Ingrid Soto de Sanabria<\/strong>, direktorica Klinike za medicinsku ishranu, u kojoj se pru\u017ea pomo\u0107 malom F\u00e9lixu: “Ovdje je rije\u010d o vrlo lo\u0161oj ishrani.”<\/p>\n

“Mi do\u017eivljavamo tragediju koja \u0107e trajati jo\u0161 puno, puno godina”, ka\u017ee ova lije\u010dnica. Bez podjele tih gajbi, priznaje ona, situacija bi bila jo\u0161 gora. Bez obzira na to, ona ne krije svoje strahove: “Mi riskiramo da izgubimo jednu cijelu generaciju i trebat \u0107e nam puno vremena da se oporavimo od toga.”<\/p>\n

\/autor:\u00a0Yan Boechat, Deutsche Welle\/<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Inflacija, koja je u protekloj godini prema\u0161ila 2.000 posto, odrazila se na kupovnu mo\u0107 svih slojeva stanovni\u0161tva. Analiti\u010dari se pla\u0161e da bi 2018. godine gubitak vrijednosti valute mogao dose\u0107i \u010dak 10.000 posto.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12953,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[237,582,1088],"class_list":["post-12951","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-siromastvo","tag-svijet","tag-venezuela"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12951","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12951"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12951\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12953"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12951"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12951"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12951"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}